SLIKOM NA SLIKU: GRANIĆ IZ WASHINGTONA

WASHINGTON, 16. ožujka (Hina) - Federacija BiH "ne napreduje onakvom brzinom kako bi mi to željeli" ali je u usporedbi s vremenom od prije godinu dana ipak postignut "silni napredak", ocijenio je sinoć potpredsjednik hrvatske Vlade i ministar vanjskih poslova dr. Mate Granić u javljanju iz washingtonskog sudija Worldnet za emisiju HRT-a "Slikom na sliku". "Prije godinu dana smo razgovarali kako zaustaviti sukobe, kako raspustiti zatočeničke centre, kako omogućiti konvojima da prolaze, dok smo danas razgovarali kako primijeniti bonnske i minhenske dogovore i kako unaprijediti cijeli proces. Sasvim je sigurno da je najviše što u u ovom trenutku možemo učiniti u BiH oživjeti Federaciju, dok su daleko manje šanse da se postigne dogovor sa Karadžićem, s bosanskim Srbima oko konačnog ustroja BiH i konačne uspostave mira u BiH" Na pitanje kako pomiriti to da se Bošnjaci ne žele odreći cjelovite BiH, a Hrvati Herceg-Bosne, dr. Granić je odgovorio da je "vrlo jasno da treba raditi na uspostavi svih tijela Federacije: od federalnih, kantonalnih do općina. S druge strane, treba riješiti problem odgovornosti Federacije u odnosu na tijela Republike. Kada smo pregovarali o Washingtonskim sporazumima i potpisalih ih, onda je dogovoreno da su republička tijela prelazni oblik jednako tako kao što je to i Herceg-Bosna. Jačanjem Federacije trebala bi odumirati sva druga tijela, a ono što bi od Predsjedništva trebalo ostati, to je predstavljanje prema inozemstvu radi očuvanja teritorijalnog integriteta BiH. Nije jasno kada i kako će biti postignut sporazum s bosanskim Srbima i kakve će kvalitete biti taj sporazum. Ono što većina smatra jest da će to biti jedna labava unija i ništa više. Drugim riječima, za oba naroda je bitno da jačaju Federaciju i čim prije i sva tijela federacije". Komentirajući činjenicu da na današnjoj ceremoniji nisu bili nazočni Alija Izetbegović i Haris Silajdžić, dr. Granić je odgovorio da je "bošnjačka strana obrazložila da je Izetbegović već ranije bio pozvan u Bonn, gdje će sutra govoriti pred parlamentom, dok je Silajdžić na putu". "Nama je žao što nisu bili i mislim da je šteta jer je uložen ogromni trud i okupio se značajan broj ljudi. Ne samo što je predsjednik Clinton pozdravio ovaj skup, nego je cijelo vrijeme bio uključen i državni tajnik Christopher kao i ministar obrane William Perry i gospođa Madeleine Allbright i praktički cjelokupni State Department". Slučaj generala Vlade Šantića zapovjednika HVO-a za bihaćku regiju, dr. Granić je ocijenio kao "najznačajniji incident koji se u ovu godinu dana dogodio". "General Šantić cijelo je vrijeme u praksi primjenjivao Washingtonski sporazum", kazao je dr. Granić. "Mi smo energično zahtijevali i zahtijevamo od bošnjačke strane da do kraja razjasni taj slučaj i krivce kazni. Bez toga će biti vrlo teško izgrađivati povjerenje. Mi ne smijemo sustati u izgrađivanju povjerenja, ali ovaj slučaj treba čim prije do kraja razjasniti". Upitan za reakciju predstavnika bošnjačkog naroda na hrvatsku inicijaitvu za odvajanjem snaga UN u Hrvatskoj od onih u BiH, dr. Granić je naglasio kako "smo već davno kazali da ne želimo biti taoci ničije i nikakve krize i nikoga ne želimo biti taoci: ni Miloševića, niti krize u BiH". "Mi želimo da se problem okupiranih područja RH brzo riješi i zato smo donijeli odluku o okončanju mandata UNPROROFOR-a kao i posebni sporazum u Kopenhagenu o novom međunarodnom prisustvu na novom modelu koji bi ubrzao cjelokupni mirovni proces. Mislim da bi rješenje problema okupiranih područja RH samo ubrzao proces rješavanja ukupne krize u BiH", objasnio je dr. Granić. Na primjedbu da u hrvatskoj javnosti postoji dosta skepske oko toga da bi 500 promatrača moglo nadgledati 1000 km dugu granicu između BiH i Hrvatske i između tzv. SRJ i Hrvatske, a da bi ostalih 4,5-5,5 tisuća nadgledalo zonu razdvajanja i okupirana područja i upit je li to dovoljno jamstvo za Hrvatsku, dr. Granić je izrazio mišljenje da je "najvažnije da je međunarodna zajednica prihvatila kontrolu granica RH". "Mi nemamo više samo garanciju na papiru o teritorijalnom integritetu i suverenitetu, nemamo je samo u Rezolucijama Vijeća sigurnosti nego i u praksi da se radi o teritoriju Republike Hrvatske i da će Međunarodna zajednica prihvatiti i kontrolu te granice. Mi razgovaramo sada kako i na koji način kontrolirati, koje strateške točke će biti uključene", dodao je dr. Granić. Na pitanje da li je istina da se u novom Nacrtu Rezolucije Vijeća sigurnosti o Hrvatskoj spominje rok od šest mjeseci, dr. Granić je kazao da se "spominje rok od 6 mjeseci i da će to biti privremeni mandat koji bi ubrzao postizanje mirne reintegracije i sporazuma". To, međutim, ne znači da će se postojeće snage tijekom 6 mjeseci morati prestrojiti s 12 tisuća na 5 ili 6 tisuća. "One će se morati prestrojiti već ranije, u roku od tri mjeseca", precizirao je dr. Granić. "Prema najnovijim dogovorima u Vijeću sigurnosti i prijedlozima kontaktne skupine Vijeću sigurnosti, postojat će dvije rezolucije. Jedna, koja će produžiti mandat UNPROFOR-a u BiH i Makedoniji i koja će okončati mandat UNPROFOR-a u Republici Hrvatskoj, i druga Rezolucija VS koja će govoriti o tom novom privremenom mandatu Mirovnih snaga Ujedinjenih naroda za Republiku Hrvatsku u trajanju od šest mjeseci što će obuhvatiti kontrolu međunarodno priznatih hrvatskih granica i nadzor nad postojećim sporazumima", objasnio je dr. Mate Granić. (Hina) bdj sd 170313 MET mar 95