U BRNU PREDSTAVLJENE KNJIGE POSVEĆENE MORAVSKIM HRVATIMA

BRNO, 15. ožujka (Hina) - U Brnu, središtu češke povijesne pokrajine Moravske, sinoć su svečano predstavljene dvije knjige posvećene moravskim Hrvatima: "Moravski Hrvati" dr. Dragutina Pavličevića, povjesničara iz Zagreba i "Nepopiram svou rodnou krev" (Ne niječem svoju rodnu krv) moravskog Hrvata Ive Malinara, umirovljenika iz Oseke nad Bečvou. Moravski Hrvati su ogranak hrvatskog naroda. Doselili su se bježeći od Turaka u 16. stoljeću, a nasilno su raseljeni po nalogu češke komunističke vlade od 1948. do 1950. na sjever Moravske, ali se jedan dio i razbježao diljem Europe i svijeta. Predstavljanje su priredili moravski Hrvati, okupljeni u Udruženju građana hrvatske narodnosti u Republici Češkoj, i Društvo prijatelja Južnih Slavena, koje vodi sveučilišni profesor na Katedri za balkanistiku Masarykovog sveučilišta u Brnu dr. Ivan Dorovsky, podrijetlom egejski Makedonac. On je predstavio i vrlo pozitivno ocijenio knjigu dr. Pavličevića, napisao predgovor za knjigu I. Malinara, a priredio ju je i izdao zajedno sa svojom suprugom Dagmar, rodom iz Brna. Malinarova knjiga donosi njegova sjećanja iz predratne, ratne i poratne sudbine moravskih Hrvata. To je i kronika i dokument njihove tragedije, zapravo, njihova prinudnog rastjerivanja i postupnog nestajanja. O njoj je, kao povijesnom izvoru, ali i memoarskoj literaturi govorio te je vrlo povoljno ocijenio prof. dr. Bohuslav Beneš sa sveučilišta u Brnu. Hrvate iz Republike Hrvatske zastupali su spomenuti dr. Pavličević, autor prve naše knjige o moravskim Hrvatima, mr. Ante Selak, ravnatelj Hrvatske sveučilišne naklade iz Zagreba, koja je knjigu i izdala uz sudjelovanje Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta iz Zagreba, zatim gosp. Žažinović, hrvatski konzul u Brnu, i Katica Ivanković, prvi lektor hrvatskoga jezika na sveučilištu u Brnu. Bili su nazočni brojni moravski Hrvati s dr. Emilijom Šalamunovom, predsjednicom Udruženja, zatim Ivan Fabek, tajnik, i drugi. U ime bečkih moravskih Hrvata bio je nazočan Josip Lavička, a u ime dvadesetak onih koji su se slučajno zadržali na svojim ognjištima Josip Šnajder iz Frielištofa, nekada najvećeg hrvatskog sela, koje se danas naziva Jevišovkom. Gosp. Fabek je izvijestio da su moravski Hrvati uputili zahtjev češkoj vladi da ih vrati na njihove posjede ili da im vrati imovinu te da do danas nisu dobili nikakav odgovor. Zamolio je i diplomatske organe Republike Hrvatske da pomognu pri tome. Izgleda da teškoću predstavlja to što se slučaj moravskih Hrvata sve češće povezuje sa sličnim postupkom prema sudetskim Nijemcima. Na koncu je mr. Selak podijelio većini moravskih Hrvata knjigu koja ih opisuje od prve do druge dijaspore, pa sve do danas. Novootvorenom lektoratu hrvatskoga jezika poklonio je komplet svojih izdanja. Isto je uradio na povratku u Beč kada je ostavio Hrvatskom akademskom klubu (HAK) jednu malu biblioteku, a Zemaljskoj knjižnici gradišćanskih Hrvata u Železnu i njenom voditelju dr. Jochanu Seedochu, također Hrvatu, poklonio knjigu predsjednika Tuđmana Usudbene povjestice, Brodnjakov Razlikovni rječnik, poklon "Školskih novina", i dr. Također su se dogovorili o trajnoj razmjeni knjiga, o zajedničkom izdavanju, prevođenju i sl. Bilo bi dobro kada bi sličnim putem krenuli i drugi izdavači, društva i znanstvenici iz Republike Hrvatske. Program takova rada upravo priprema novoosnovano Hrvatsko-gradišćanskohrvatsko društvo u Zagrebu. (Hina) jd dh 151607 MET mar 95