ODBOR ZA USTAV, POSLOVNIK I POLITIČKI SUSTAV: KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O UREDU ZA NACIONALNU SIGURNOST U TREĆE ČITANJE

ZAKONA O UREDU ZA NACIONALNU SIGURNOST U TREĆE ČITANJE ZAGREB, 15. ožujka (Hina) - Odbor za Ustav, poslovnik i politički sustav Zastupničkog doma hrvatskog Sabora na današnjoj je sjednici predložio da se Konačni prijedlog zakona o Uredu za nacionalnu sigurnost uputi u treće čitanje. S tim se, po riječima predsjednika Odbora Šime Đodana, složio i predlagatelj zakona - Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost. Dajući zaključnu ocjenu rasprave o tom zakonskom prijedlogu, Đodan je kazao kako je nedvojbeno da zakon ima uporište u Ustavu te da Ustav nalaže Saboru nadzor nad djelovanjem izvršne vlasti. Dajući obrazloženje tog zakonskog prijedloga, predsjednik Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Luka Bebić je kazao da se po ustavnom određenju u Hrvatskoj radi o polupredsjedničkom sustavu pa je mišljenje predlagača zakona da obavještajne i protuobavještajne službe treba koordinirati pri predsjedniku Republike. Bebić je detaljno obrazložio i ustavni osnov prijedloga zakona o Uredu za nacionalnu sigurnost. Ne sporeći ustavni osnov zakona, Tomislav Šutalo (HND) kao središnji je problem naveo da Zastupnički dom nije još donio zakon o istražnim povjerenstvima kojim bi bila osigurana kontrola kompletnog sustava vlasti Hrvatske i svih pitanja od javnog interesa. Srećku Bijeliću (HNS) sporan je način interpretacije Ustava, a on se zalaže da se taj zakonski tekst pročisti i precizira, da se navedu prava i obveze kako bi posebnih naputaka bilo što manje. Mora postojati kontinuirana kontrola tih službi, ističe Bijelić, a navodeći primjer Njemačke kaže da možda ne bi bilo loše da se razmisli i da se oformi poseban saborski odbor koji bi kontrolirao obavještajne i kontraobavještajne službe. Uz ostalo naglašava da u zakonu mora biti barem načelni kriterij tko može raditi u tim službama, te predlaže da se obzirom na velik broj amandmana i raspravu u Zastupničkom domu ide na treće čitanje. Podršku konačnom prijedlogu zakona dao je Boris Kandare (HSP), koji drži da nema dvojbe u ustavni temelj za njegovo donošenje te smatra da je zakonsko reguliranje te materije eklatantno pitanje svake države, a to je zaštita njenih interesa. Zakon treba donijeti čim prije, mišljenja je Kandare dodajući da se ne bi protivio ni da ide u treće čitanje. Vanjski član Odbora Smiljko Sokol dajući ustavne osnove predloženog zakona ističe da zakon ima čvrst nedvojben temelj u Ustavu, te drži da bi svaki drugi pristup bio protuustavan. Ured mora biti izvršno tijelo, ustrojeno i funkcionalno podređeno predsjedniku Republike i mora biti pod kontrolom Zastupničkog doma, ističe Sokol. Zalažući se da zakon ide u treće čitanje Ivica Račan (SDP) posebno se osvrnuo na osobite zadaće Ureda. Slažući se da Ured usmjerava i nadzire rad izvještajnih službi i objedinjuje i procjenjuje obavještajne podatke i izvješća potrebita za obavljanje ustavnih ovlasti predsjednika Republike i Vlade, Račan kaže da su te zadaće dovoljno sadržajno određene. Međutim, navodeći zadaću da Ured usklađuje rad državnih ministarstava u obavljanju poslova nacionalne sigurnosti, Račan pita što su to poslovi nacionalne sigurnosti. Ovako lakonski prepustiti uredu pa i onome tko ga kontrolira, da definira što utječe na nacionalnu sigurnost, ozbiljan je problem, drži Račan ocjenjujući da to otvara mogućnost nedemokratskih deformacija. Nema dvojbe u ustavnost donošenja zakona, ali neka rješenja, ustvrdio je Račan, nemaju ustavni osnov. (Hina) bn ds 151344 MET mar 95