ZASTUPNIČKI DOM SABORA: RASPRAVA O PRIJEDLOGU ZAKONA O UREDU ZA NACIONALNU SIGURNOST

ZA NACIONALNU SIGURNOST ZAGREB, 14. ožujka (Hina) - Širu je raspravu u današnjem nastavku 24. sjednice Zastupničkog doma hrvatskog Sabora izazvao Prijedlog zakona o Uredu za nacionalnu sigurnost, predlagatelja Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost. Prihvaćanjem ovoga zakona stvorili bismo paralelnu vladu, ocijenio je Mato Arlović (SDP) posebno upozorivši da je nedopustivo da ministri i čelnici državnih ministarstava budu više odgovorni predstojniku UNS-a nego Vladi. Sabor daje povjerenje ministrima pa je stoga nedopustivo da oni budu odgovorni predstojniku UNS-a, a ne Saboru, kazao je Arlović. Ako ćemo prihvaćanjem ovog zakona dopustiti da UNS usklađuje rad ministarstava onda će neki "zločesti" zaključiti da je riječ o policijskoj državi, rekao je Arlović te uz ostalo naveo da za donošenje ovog zakona treba glasovati nadpolovična većina svih zastupnika. U ime Kluba zastupnika HNS-a Srećko Bijelić je iznio prijedlog da se ovaj zakon povuče iz procedure. Naveo je kako je kontrola parlamenta nad radom UNS-a ovim zakonom predložena na jednogodišnje izvješće i to saborskom Odboru za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost. Neprihvatljivim je ocijenio iz Vlade izdvajati pojedine ministre i njihovu odgovornost podrediti predstojniku UNS-a, a ne Vladi. Bijelić je kazao da se ovim zakonom od predstojnika UNS-a pravi novi "predsjednikom premijer", a UNS postaje "vlada u predsjednikovoj sjeni". U ime Kluba zastupnika Akcije socijaldemokrata Hrvatske Miko Tripalo je izvijestio da će zastupnici te stranke glasovati protiv ovako predloženog zakona. Tripalo drži da se njime još više povećava vlast predsjednika Republike što može, ocijenio je, dovesti do samovolje i otvaranja mogućnosti diktature, jer se zakonom predviđa da UNS radi po zakonu i općim i posebnim napucima predsjednika Republike. Perica Jurić (HND) rekao je da je prijedlog zakona o UNS unio nemir u postojeće obavještajne službe. On drži da napuci predsjednika Republike ne smiju biti osnova za rad UNS-a, već to trebaju biti Ustav i zakoni. Uz ostalo je ocijenio da su razlozi za donošenje ovog zakona političke naravi. Jurić je rekao da podupire jačanje obrambene i ofenzivne komponente unutar obavještajno-sigurnosnog sustava Hrvatske, ali ne na predloženi način. Jozo Radoš (HSLS) predložio je da Prijedlog zakona o UNS ide u treće čitanje, jer je, uz ostalo, broj podnešenih amandmana na ovaj zakonski prijedlog daleko veći od broja članaka zakonskog prijedloga. Radoš je zamjerio što zakon ništa ne govori o odnosima između pojedinih službi UNS-a, te ocijenio da bi se prihvaćanjem ovako predloženog zakona stvorila zakonska podloga za stvaranje diktature. Stjepan Herceg (HDZ) drži potrebnim donošenje zakona koji će urediti problematiku obavještajnih službi, no upozorava da UNS ne može biti izvršno tijelo niti njegovi službenici smiju imati izvršne ovlasti. Za upućivanje tog prijedloga zakona u treće saborsko čitanje u raspravi su bili Dino Debeljuh (IDS), Vladimir Bebić (NZ) i Ivan Matija (SDP), koji je uz ostalo, rekao da se ovim prijedlogom zakona šire ovlasti i nadležnost predsjednika Republike. Matija je posebno istaknuo da Sabor mora imati nadzor nad tom službom. Za Mladena Vilfana (HSLS) taj je zakon koncepcijski neprihvatljiv, a u njemu ne vidi niti jedan element kontrole. Vilfan zamjera što je predstojnik ureda nadređen državnim ministrima. Podupirući zahtjeve za trećim čitanjem predložio je da ako predlagač zakona to ne prihvati zastupnici o tom zakonu glasuju pojedinačno. Velimir Terzić (HSLS) drži da su obavještajne službe potrebne, ali da ih treba kontrolirati, te se zalaže za parlamentarnu kontrolu. Zastupnicima se potom u ime predlagatelja obratio Luka Bebić, predsjednik Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost. (Hina) msj/bn ds 141349 MET mar 95