-SVIJET U 8 SATI

ZAGREB, 14. ožujka (Hina) ZAGREB - Indonezijski predsjednik Suharto i članovi njegovog izaslanstva bili su sinoć, nakon kraćeg posjeta Sarajevu, gosti predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana koji je u hotelu "Esplanade" upriličio svečanu večeru u njihovu čast. Prije same večere, dvojica predsjednika razmjenili su darove. Na večeri su bili nazočni članovi indonezijskog izaslanstva predvođeni predsjednikom Suhartom, ministrom vanjskih poslova Ali Alatasom, te državnim tajnikom Mordionom. S hrvatske strane nazočni su bili najviši državni dužnosnici, pored predsjednika Tuđmana, redsjednik Sabora dr. Nedjeljko Mihanović, ministar vanjskih poslova dr. Mate Granić, te članovi vlade. Nakon večere dvojica predsjednika su održali zdravice. WASHINGTON - Američka administracija pozdravlja odluku hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana o ostanku snaga UN-a u Hrvatskoj pod novim mandatom, priopćeno je iz State Departmenta. "Odluka predsjednika Tuđmana predstavlja veliki napredak i pruža dobre izglede za izbjegavanje rata", istaknula je u ponedjeljak u Washingtonu glasnogovornica State Departmenta Christine Shelly. Američki državni tajnik Warren Christopher u nedjelju je u priopćenju za javnost iz Džede pozdravio objavu predsjednika Tuđmana o ostanku snaga UN-a u Hrvatskoj. "To je veliki korak naprijed u našim zajedničkim naporima u sprečavanju izbijanja rata u regiji. Pozdravljajući odluku predsjednika Tuđmana, želim jasno kazati da SAD svim srcem pozdravljaju njegov cilj - očuvanje teritorijalnog integriteta Hrvatske. Vjerujemo da će akcija predsjednika Tuđmana doprinijeti tom cilju", navedeno je u priopćenju iz Džede. Shelly je podsjetila da Hrvatska traži da se u okviru novog mandata UN-a uspostavi kontrola hrvatskih granica, pruži pomoć međunarodnim humanitarnim operacijama u BiH te da se pomogne provođenju sporazumima o prekidu vatre i sporazumu o ekonomskim pitanjima. Iako ostaje rad na teškim detaljima, Shelly je kazala kako je američka administracija ohrabrena rezultatima i pozdravlja odluku. Upitana o mogućem sudjelovanju američkih snaga u provođenju novog mandata UNPROFOR-a, Shelly je kazala da se američko stajalište nije promijenilo, a na pitanje koje bi države bile zastupljene u novim snagama rekla je kako je prerano za odgovor, jer je to pitanje o kojem će se razgovarati na Vijeću sigurnosti UN-a. Na pitanje o izviješću koje govori da su hrvatski Srbi odbili promjenu mandata, Shelly je kazala da su preliminarni razgovori o promjeni mandata vođeni sa hrvatskim Srbima te da administracija pozitivnije doživljava njihovo stajalište nego što je navedeno u izvješću. "Možda davanjem nekih izjava sada žele poboljšati svoje pozicije u razgovorima koji će se sigurno voditi sa svim stranama kojih se to tiče", rekla je Shelly i dodala da stoga izjavu o odbijanju ne uzima kao kategoričnu. Pri tom je dodala kako je dojam da hrvatski Srbi ne žele biti uključeni u rat. NEW YORK - Sjedinjene Države predložile su u ponedjeljak, tijekom konzultacija s članicama Kontaktne skupine i Italijom koja predsjedava u Vijeću sigurnosti, da plave kacige u Hrvatskoj dobiju naziv 'Snage Ujedinjenih naroda u Hrvatskoj', doznaje France presse od zapadnih diplomatskih izvora u sjedištu UN u New Yorku. Engleska skraćenica za 'Snage UN u Hrvatskoj' je UNFIC (United Nations Force in Croatia). France presse dodaje da je izaslanstvo SAD u UN neslužbeno predložilo dva nacrta rezolucija o snagama UN na području bivše Jugoslavije. U prvom se nacrtu predlaže produženje mandata UN u BiH i Makedoniji i govori o "privremenim aranžmanima" za Hrvatsku. U drugom nacrtu rezolucije govori se o načelima koja bi trebale provoditi snage UN u Hrvatskoj i u kojemu se ističu zadaci promatranja i kontrole međunarodnih granica. Prema diplomatima na koje se poziva France presse, Sjedinjene Države prihvaćaju, kao što predlaže Francuska, da se zadrži jedinstvo zapovjedne strukture snaga UN na području bivše Jugoslavije. Očekuje se da će diplomati u UN narednih dana raspravljati o američkim prijedlozima, dodaje agencija. NEW YORK - Američka veleposlanica pri UN Madeleine Albright ocijenila je u ponedjeljak da je Hrvatska pristala da postrojbe UN ostanu na njezinom teritoriju kako ne bi sebe odsijekla od Zapada. U interviewu za američku televizijsku mrežu PBS (Pi-bi-es) veleposlanica Albright je kazala da je hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman pristao da mirovne postrojbe UN ostanu u Hrvatskoj nakon što je shvatio kako bi njihov odlazak značio odsijecanje Hrvatske od Zapada. Prema američkoj veleposlanici, "mogao je birati - ili postati dijelom Zapada, zaista dijelom raznih gospodarskih aranžmana... ili odvojiti se i krenuti putom koji bi vodio u kaos i odsijeći se od svih mrkvi i mogućnosti integracije". "Mislim da je shvatio kako je to bila situacija bez pobjede te da je donio državničku odluku da prihvati ovaj plan", kazala je Albright. Od američkih se dužnosnika doznaje da su Sjedinjene Države u ponedjeljak sastavile nacrte rezolucija Vijeća sigurnosti kojima bi se prepolovio sadašnji broj vojnika UN-a u Hrvatskoj i uspostavio nadzor njezinih međunarodnih granica. BRUXELLES - NATO i njegovi partneri iz srednje i istočne Europe u ponedjeljak su s "olakšanjem" dočekali odluku Zagreba da zadrži UNPROFOR u Hrvatskoj, javlja agencija France presse pozivajući se na diplomatske izvore u sjedištu NATO-a u Bruxellesu. Tijekom redovnog sastanka Vijeća NATO-a, proširenog za istočnoeuropske partnere, jedan je diplomat izjavio da je "cijeli svijet pozitivno primio odluku predsjednika Tuđmana" o ostanku smanjenog broja plavih kaciga u Hrvatskoj, dodaje se iz istih izvora. TIRANA - Kasno u ponedjeljak večeras završeni su razgovori u Tirani između albanskog ministra vanjskih poslova Alfreda Sereqia i šefa grčke diplomacije Karolasa Papuljasa, koji je danas doputovao u službeni posjet Albaniji. U izjavi za albanske novinare ministri Sereqi i Papuljas ocjenili su razgovore vrlo uspješnima. Grčki ministar Papuljas izjavio je novinarima da je razmotren širi spektar pitanja koja su važna i za regiju, naglasivši da nakon današnjih razgovora odnosi između dvaju zemalja bilježe značajan napredak. Ministar Sereqi je zatražio od svoga gosta da se pronađu odgovarajuće mogućnosti za legalizaciju daljeg boravka albanskih gospodarskih emigranata u Grčkoj. Sereqi je predložio stvaranje zajedničke komisije za rješavanje otovrenih pograničnih pitanja. Dva ministra dogovorila su se za utemeljenje više zajedničkih međudržavnih komisija. Dogovoreno je da se osim dva postojeća granična prijelaza, ubrzo otvore još tri granična prijelaza između Grčke i Albanije. Šef albanske diplomacije najavio je donošenje zakona o otvaranju privatnih škola kroz koji bi se ostvario dio zahtjeva pripadnika grčke manjine u Albaniji. Karolas Papuljas će se sutra sastati i s albanskim premijerom Aleksander Meksijem i albanskim predsjednikom Salijem Berishom. UJEDINJENI NARODI - Vijeće sigurnosti UN odlučilo je u ponedjeljak navečer da za sada neće ublažavati sankcije proglašene protiv Iraka nakon njegove invazije Kuvajta 1990. godine. Izjave članova Vijeća nakon konzultacija iza zatvorenih vrata govore, međutim, kako bi već za dva mjeseca, kada pitanje sankcija opet dođe na dnevni red, moglo doći do otvorenih razlika između SAD i nekih zemalja, među kojima Francuske, koje drže kako bi sankcije uskoro mogle biti ublažene. Veleposlanica SAD Madeleine Albright izjavila je kako Irak nije proveo cijeli niz obveza koje su mu nametnute rezolucijama Vijeća sigurnosti. "Tek kada odluči u potpunosti provesti obveze, tek tada Vijeće može razmotriti promjenu sankcija", izjavila je Albright. Francuski veleposlanik Jean-Bernard Merimee suglasio se da Irak još nije ispunio sve svoje obveze, ali je dodao kako o Iraku treba suditi "na temelju činjenica", a ne "na neodređenim optužbama i pretpostavkama o krivnji", što je bila očita kritika američkog stajališta da je Bagdad još daleko od ukidanja sankcija. Odluka Vijeća sigurnosti u svibnju u velikoj će mjeri zavisiti od izvješća čelnika Posebnog odbora UN-a za iračko oružje masovnog uništenja Rolfa Ekeusa, koji uskoro ponovno treba posjetiti Irak kako bi ocijenio je li ta zemlja konačno ispunila sve zahtjeve UN-a. CIUDAD MEXICO - Najmanje 22 osobe su poginule u ponedjeljak u meksičkoj državi Queretaro (Keretaro) kada je autobus sletio s autoceste, priopćila je meksička agencija Notimex. Prema meksičkoj policiji, nesreća se desila zato što je vozač autobusa zaspio, nakon što je vozio 15 sati bez prekida. ISTAMBUL- U nemirima koji su izbili u ponedjeljak u alevitskoj četvrti Istanbula poginulo je najmanje 16 osoba, a 150 je ozlijeđeno, izvijestila je agencija Anatolija i bolnički izvori. Turska je vlada pozvala stanovništvo na "razumno i mirno ponašanje." Ministri su sa hitnog sastanka sazvanog u ponedjeljak kasno poslijepodne u Ankari pozvali građane da ne nasjedaju provokacijama i obećali da će počinitelji atentata u nedjelčju na Alevite biti pronađeni. LIMA - Petnaest pripadnika peruanske gerilske organizacije Sendero Luminoso (Svijetla staza) i pet vojnika ubijeno je u sukobu u sjeveroistočnom dijelu Perua, priopćila je u ponedjeljak peruanska vojska. Sukob se desio u nedjelju u provinciji Tocache (Tokače), oko 550 kilometara od Lime. Prema tvrđenju peruanske televizije, gerilci koriste činjenicu da je peruanska vojska smanjila svoju nazočnost u tom dijelu zemlje zbog pograničnog sukoba s Ekvadorom. Procjenjuje se da je oko 27.000 ljudi ubijeno nakon što je Sendero Luminoso krenuo s oružanim akcijama protiv vlade 1980. godine, ali je snaga te gerilske skupine oslabljena nakon što je 1992. uhvaćen njezin vođa Abimal Guzman. MOSKVA - Raketa ispaljena iz ruskog zrakoplova Su-25 pala je nedaleko od nuklearne elektrane Novovoronežskaja, oko 560 kilometara južno od Moskve, javljaju ruski mediji. Raketa je pala oko 4,5 kilometara od elektrane, blizu stambenih zgrada u Voronežu, ali je samo jedan čovjek ozlijeđen. Raketa je, navodno, nekako "zalutala", nakon što je ispaljena iznad obližnjeg probnog poligona za tu vrst oružja. Prema agenciji ITAR, "samo su ljudi sasvim lišeni zdravoga razuma" mogli postaviti probni poligon tako blizu nuklearne elektrane, a regionalni guverner Aleksander Kovaljov je izjavio kako je mnogo puta traženo da se poligon premjesti na sigurnije mjesto, ali je taj zahtjev uvijek odbacivan. (Hina) dr 140755 MET mar 95