RIM, 13. ožujka (Hina/AR) - U današnjem broju "Stampa" na prvoj stranici
objavljuje opširni komentar Enza Bettize o talijanskoj vanjskoj
politici. Posebno je kritičan na ponašanje talijanske diplomacije
prema Sloveniji i Hrvatskoj.
"Najprije smo imali slijepu De Michelisovu diplomaciju, pomalo
prosrpsku, koja nije imala osjećaj da je srpska politika prema Kosovu,
Hrvatskoj i Bosni sve agresivnija i militantnija te u suprotnosti s
ostalim stajalištima najvećih zapadnih sila, uključujući NATO, prema
Srbiji. Nakon toga, Martinovu diplomaciju, koja više nije bila tako
jasno prosrpska, ali je sve u svemu bila premalo europska prema
Sloveniji i Hrvatskoj", piše Bettiza.
"Svjestan sam da su i Slovenci i Hrvati, ali prije svega
jugoslavenski komunisti, povijesno pogriješili prema Talijanima u
Zadru, Rijeci i Istri. Ali, može li se pružiti pomoć obnovi
postkomunističke Europe temeljeći se prije svega, ili još gore,
isključivo na reparaciji začaranog kruga povijesnih pogrešaka
počinjenih u europskim ratovima svim Europljanima?
Gdje ćemo završiti ako Nijemci, umjesto što su postali dioničari
"Škode" u Češkoj, isključivo počnu govoriti o njemačkoj imovini
ostavljenoj u Sudetima ?, postavlja pitanje Bettiza misleći pri tome
na zahtjeve Italije da se talijanskim izbjeglicama najprije vrati
imovina pa da će se tek onda poboljšavati odnosi sa Slovenijom i
Hrvatskom.
"Ja sam također bio julijski izbjeglica i za razliku od tolikih koji
previše govore o istočnim pitanjima, poznajem na temelju osobnog i
obiteljskog iskustva traume i poniženja eksodusa iz Istre i Dalmacije,
za one koji su ga morali trpjeti", piše Bettiza i dodaje da mu upravo
taj status daje za pravo da kaže svoje mišljenja o cijeloj situaciji.
Umjesto što se samo inzistira na pitanju zaštite talijanske manjine,
trebalo bi se postaviti pitanje zaštite nesrpske većine, odnosno
stanje u kojem živi dva milijuna Muslimana u Bosni i dva milijuna
Albanaca na Kosovu.
"S obzirom na tu crnu pozadinu moramo razmotriti stanje talijanske
manjine koja još živi u Sloveniji i Hrvatskoj, tako da pomognemo
demokratkim vladama u Ljubljani i Zagrebu, koje je ne proganjaju, da
sve više poboljšavaju svoja već značajna kulturna, gospodarsta i
civilna jamstva.
Bijedne konzularne gerile ne vode na nijednu stranu jednu regionalnu
silu kakva je Italija. Jedna skromna, tehnička, podmitljiva, inatljiva
vanjska politika je politika generalnih konzula jedne male države.
Jedna vanjska politika širokog većinskog daha, s europskim ciljevima
je sasvim druga stvar u doba trećeg europskog rata koji bijesni
susjednim Balkanom. Jedino nas ona može navesti da spoznamo tko su
naši pravi civilizacijski kolege na Istoku.
Ako će Slovenija uz našu pomoć ući u Europu, omogućit ćemo ne samo
europeizaciju Talijana koji tamo žive, već i promjenu slovenskih
zakona u europskome smislu", piše Bettiza u listu "Stampa".
(Hina) st dr
131432 MET mar 95
Trump kaže da carine Meksiku i Kanadi možda neće uključivati naftu
Remili: U prvom poluvremenu kao da uopće nismo igrali
Najava događaja - fotografije - za petak, 31. siječnja
Najava događaja - kultura - za petak, 31. siječnja
Najava događaja - sport - za petak, 31. siječnja
Najava - gospodarstvo - za petak, 31. siječnja
Najava događaja - svijet - za petak, 31. siječnja
Najava događaja - Hrvatska - za petak, 31. siječnja
Šah - Šesta pobjeda prvog nositelja
ATP Montpellier: Rezultati