ZASTUPNIČKI DOM HRVATSKOG SABORA O STRATEGIJI RAZVOJA POLJOPRIVREDE

POLJOPRIVREDE ZAGREB, 9. ožujka (Hina) - Zastupnički dom hrvatskog Sabora u nastavku današnje sjednice raspravlja o Pregledu stanja i strategiji razvoja poljoprivrede Republike Hrvatske. Zbog iznimne važnosti te problematike za raspravu se prijavilo 35 zastupnika, a do stanke, koja je zakazana do 15 sati, u raspravi je sudjelovalo 10 zastupnika. Branko Tinodi (HDZ) istaknuo je kako seljak mora postati moderni gospodarski čimbenik u Republici Hrvatskoj. U razvoju sela bitnom drži pitanje denacionalizacije, a temeljnim pitanjem razvoja agrara ocijenio je pitanje zakupa poljoprivrednog zemljišta ističući da u Hrvatskoj ne može biti neobrađenih poljoprivrednih površina. Također je kazao da nema razvoja sela bez dobro izgrađene infrastrukture, a Hrvatska, kao mala zemlja, naglasio je, mora donijeti program razvoja poljoprivrede kako bi na selu bilo ugodno živjeti. Milivoj Kujundžić (HDZ) zamjerio je što se u ponuđenom materijalu dovoljna pozornost nije posvetila razvoju ribarstva. Protiv je usitnjavanja zemljišnog posjeda, što će, ako se nastavi, do kraja uništiti agrar. Agroturizam Kujundžić drži strateškom odredincom, odnosno, kako je kazao, profita od turizma nema bez agrara. Također je upozorio da treba riješiti pitanje mirovina i zdravstvene zaštite poljoprivrednika. Ivan Jakovčić (IDS) također je zamjerio što u predloženom materijalu nije dana dovoljna pozornost razvoju ribarstva. Razvoj obiteljskog gospodarstva po Jakovčiću je temelj ukupnog razvoja poljoprivrede i na tome treba graditi rješavanje denacionalizacije i davanje poljoprivrednog zemljišta u zakup. Vrlo važnom Jakovčić drži regionalnu strategiju razvoja poljoprivrede, te predlaže je da se regionalnim institucijama osiguraju određena sredstva i daju ovlasti za kreiranje poljoprivrednog razvoja na regionalnoj razini. Nedjeljko Tomić (ASH) ocijenio je da je ponuđeni materijal dobar. Glavna strategija razvoja poljoprivrede, po njemu je, razvoj zelene i plave magistrale u Hrvatskoj. Iako je poljoprivreda vrlo važna, Tomić drži da ne može biti i temeljna odrednica ukupnoga gospodrskog razvoja Hrvatske, a to obrazlaže time što i razvijene zemlje moraju subvencionirati poljoprivrednu proizvodnju. Ističe da bi razvoju sela najviše koristila brza privatizacija i denacionalizacija. Savka Dabčević-Kučar drži da je materijal solidno obrađen, te da se temelji na slobodnom tržištu poljoprivrede i seoskom gospodarstvu kao temeljem za razvoj ukupnoga gospodarstva. Ocijenjuje da su dobro ocrtani strateški prioriteti, a to su promjena agrarne strukture i načini financiranja poljoprivredne proizvodnje. No, ovom materijalu nedostaju operacionalizacijske mjere, rekla je Dabčević-Kučar dodavši da su u ponuđenom materijalu izostale i obveze, te bilance investicija i izvoza poljoprivrednih proizvoda. Zauzela se da se iz sredstava zakupa poljoprivrednog zemljišta kreditira farmersko tržišnu proizvodnju seoskog gospodarstva. Također je naglasila da se mirovine poljoprivrednika moraju izjednačiti s ostalima, a isto tako i položaj žena na selu mora dobiti odgovarajući tretman. Mato Arlović (SDP) drži da materijal sadrži previše državnog intervencionizma. Smatra da obiteljsko gospodarstvo mora biti jedan od oblika, ali nikako ne temeljni oblik razvoja gospodarstva u Republici Hrvatskoj. Arlović također drži da treba utvrditi koji opseg i sadržaj poljoprivredog gospodarstva može biti tržišan, a na državi je da razradi pitanje korištenja poljoprivrednog zemljišta. Također je upitao što je s mogućnošću okrupnjivanja zemljišta i pitanjima nasljeđivanja. Josip Pankretić (HSS) govorio je o poreznoj, zaštitnoj i socijalnoj politici koje trebaju biti takve da potiču poljoprivrednu proizvodnju i vraćanje ljudi na selo. No, sada su, kazao je Pankretić, porezi na poljoprivredne strojeve veći nego primjerice porezi za strojeve u obrtničkim granama. I porezna politika na katastarski prihod koči poljoprivrednike, kazao je Pankretić i upitao kako će se mladi vraćati na selo kad su u lošijem položaju od, na primjer, drugih obrtnika. Drži da treba osigurati socijalni minimum onima koji bi se vratili na selo. I dok se to pitanje ne riješi nema razvoja poljoprivrede, rekao je Pankretić. Bolta Jalšovec (HSLS) istaknuo je da je Hrvatska na strategiju poljoprivrednog razvoja čekala 50 godina. Drži da je u poljoprivrednoj sferi potrebno donijeti niz zakona kako bi razvoj sela i poljoprivrede bio brži i učinkovitiji. Rade Jovičić (ASH) u ime Kluba svoje stranke ukazao je na slabosti dokumenta navodeći uz ostalo potrebu alternativnog izvora sredstava za poljoprivredu. Pregledu stanja i strategiji razvoja poljoprivrede zamjera što nije obuhvatila i pitanja sigurnosti poljoprivredne proizvodnje. Rasprava o toj točki dnevnog reda bit će nastavljena poslije stanke. (Hina) sšh ds 091412 MET mar 95