- SVIJET U 18 SATI

ZAGREB, 7. ožujka (Hina) ZAGREB - Potpredsjednik hrvatske Vlade i ministar vanjskih poslova dr. Mate Granić govorio je danas članovima Odbora za vanjsku politiku Zastupničkoga doma hrvatskog Sabora o međunarodnom položaju RH u sklopu odluke o otkazu mandata UNPROFOR-a te o odnosu Hrvatske s Europskom unijom i susjednim zemljama. "U vremenu smo vrlo velikih pritisaka na Republiku Hrvatsku, većih od onih u razdoblju pred donošenje washintonskih sporazuma, a čak i pod pritiscima zamrzavanja svih odnosa RH s međunarodnom zajednicom", rekao je dr. Mate Granić, ocjenjujući kako su ti pritisci rezultat zabrinutosti međunarodne zajednice da će se nakon odlaska UNPROFOR-a proširiti sukobi na području bivše Jugoslavije. "Naš je odgovor međunarodnoj zajednici da želimo mirnu reintegraciju hrvatskih okupiranih područja. Hrvatska je spremna pregovarati s lokalnim Srbima o mirnom reintegraciji, a s Beogradom o međusobnom priznanju međunarodno priznatih granica." Ministar Granić je rekao da je Hrvatska, za razliku od Slobodana Miloševića, prihvatila trojni sastanak u Parizu jer, istaknuo je dr. Granić, "držimo da bi se i time ubrzao mirovni proces". Ističući kako je Hrvatska u iznimno osjetljivoj fazi, također je napomenuo da je "Hrvatska spremna na suradnju s međunarodnom zajednicom, ali odluka o otkazu mandata UNPROFOR-u je konačna". "Hrvatska je spremna", rekao je ministar Granić "prihvatiti određeni međunarodni nadzor nad provedbom sporazuma te da Glavni stožer UNPROFOR-a, logistička baza i bolnica na Plesu ostanu u Hrvatskoj zbog UNPROFOR-ova mandata u BiH". Temeljni je cilj RH "pronaći zajednički jezik s međunarodnom zajednicom o modelu međunarodnog nadzora, koji će biti prihvatljiv za RH. Vjerujem da postoje velike šanse da to postignemo". Dr. Granić je istaknuo da je Hrvatska u stalnom kontaktu sa SAD-om, a jučerašnji razgovor sa zamjenikom glavnog tajnika SAD-a Richard Holbrookom ocijenio je vrlo konstruktivnim. Vrlo pozitivnim je ocijenio jučerašnji osnutak zajedničkog vojnog stožera Hrvatske i Federacije BiH, ističući kako je čvrsto počeo proces primjene washingtonskih sporazuma. Iako je Hrvatska ispunila uvjete za početak pregovora o ulasku u punopravno članstvo Vijeća Europe, ministar Granić je istaknuo da će ukupni odnos s EU ovisiti o pronalaženju zajedničkog jezika Hrvatske s međunarodnom zajednicom. Govoreći o odnosu sa susjednim zemljama rekao je da se na više razina vode razgovori s Republikom Mađarskom. Ponovno su počeli i razgovori o svim otvorenim pitanjima između Hrvatske i Slovenije i vjerujem, rekao je dr. Granić "da će uslijediti sastanci predsjednika vlada i ministara vanjskih poslova Hrvatske i Slovenije. Nakon odluke hrvatskog Ustavnog suda o statutu Istarske županije bilo je određenih pritisaka talijanske manjine, istaknuo je dr. Granić i dodao kako vjeruje, da će se nakon sastanaka stručne komisije sporna pitanja riješiti. Granić je podsjetio da su ministri vanjskih poslova Hrvatske i Italije potpisali memorandum o zaštiti manjina u kojem se, uz ostalo, ističe da će se sva sporna pitanja rješavati bilateralnim odnosima dviju država. ZAGREB - Predstojnik Ureda Predsjednika Republike Hrvarske inž. Hrvoje Šarinić primio je danas supredsjedatelje Mirovne konferencije o bivšoj Jugoslaviji, lorda Davida Owena i Thorvalda Stoltenberga. Razgovaralo se o daljnjoj provedbi Gospodarskoga sporazuma, posebice o otvaranju željezničkog prometa i vodoopskrbe. Također je bilo riječi i o mogućoj nazočnosti međunarodne zajednice nakon prestanka mandata UNPROFOR-a. Razgovaralo se i o sastanku što su ih supredsjedatelji imali u Beogradu sa srbijanskim predsjednikom Miloševićem. Razgovoru su bili nazočni i veleposlanik pri Konferenciji o bivšoj Jugoslaviji Kai Aide i pomoćnica Predstojnika Vesna Škare-Ožbolt. ZAGREB - UNPROFOR je zabrinut stalnim rastom kršenja sporazuma o prekidu vatre u Hrvatskoj te jačanjem vojnih pozicija Hrvatske vojske i pobunjenih Srba na različitim točkama oko zone razdvajanja, izjavili su danas u Zagrebu predstavnici Zaštitnih snaga UN. "S 30-ak kršenja na dan, u trenutku potpisivanja sporazuma, broj je porastao na današnjih 217", rekao je glasnogovornik Zaštitnih snaga Christopher Gunnes (Kristofer Ganis)i dodao da se taj broj posljednjih nekoliko tjedana stalno kreće oko 200. "Dvije strane jačaju svoje vojne pozicije, posebice u zoni razdvajanja što se vidi u raspoređivanju oružja i kretanju vojnika", rekao je Gunnes i istaknuo kako to jako ometa UNPROFOR u obavljanju njegovih zadaća. Pukovnik Walt Natynczyk (Netinčik) je rekao da se povećava broj vojnika i oružja na različitim točkama u zoni razdvajanja, protivno sporazumu o prekidu vatre i da posebice zabrinjava činjenica da su promatrači UN primijetili kretanja većih skupina vojnika nego prije, " po deset i više". On je također rekao da obje strane ubrzano grade obrambene položaje. Natynczyk je kao mjesta posebno intenzivnih vojnih aktivnosti označio područja crte sukoba oko prijelaza Turanj te po jednu točku u sektoru Zapad i Sjever. Istaknuo je kako UNPROFOR dosad nije opazio nikakve ofenzivne pripreme ni s jedne strane, ali je zamijećeno raspoređivanje protuzrakoplovnih strojnica te je upozorio da su pregledom jednog sabirnog mjesta za oružje u sektoru Sjever predstavnici UNPROFOR-a u nedjelju utvrdili da nedostaje 14 topova. Na pitanje što će se dogoditi s oružjem iz tih sabirnih mjesta nakon 31. ožujka, glasnogovrnik UNPROFOR-a Michael Williams je rekao da "pretpostavlja da će oružje naprosto biti vraćeno", budući da UNPROFOR nakon toga neće imati mandat za obavljanje zadaće čuvanja tog oružja. Pukovnik Natynczyk je rekao da stvarni nadzor nad tim oružjem imaju pobunjeni Srbi, a da zaštitne snage vrše samo ulogu promatrača stanja u tim skladištima. Novinari su također postavili pitanje vode li se pregovori oko preuzimanja nadzora nad zonom razdvajanja u Hrvatskoj nakon odlaska UNPROFOR-a. Michael Williams je odogovorio kako njemu nije poznato da se vode takvi pregovori. Istaknuo je da osnutak zajedničkog stožera Hrvatske vojske i oružanih snaga Federacije BiH izaziva "određenu zabrinutost" te da to skupa s nedavnim formiranjem zajedničkog stožera snaga bosanskih i hrvatskih Srba 20. veljače, "u kontekstu trenutačnog stanja povećava napetosti i u Hrvatskoj i u BiH". Glede izjave zapovjednika snaga bosanskih Srba generala Ratka Mladića da s povlačenjem Zaštitnih snaga UN-a iz hrvatskih UNPA zona traži njihovo povlačenje i iz zaštićenih područja u BiH, Williams je rekao da je "general Mladić sklon davanju neodmjerenih izjava". LONDON - Snage bosanske vlade nastavit će s ratnim operacijama ako mirovni pregovori, kojima se nastoji osigurati rješenje sukoba u BiH, ne uspiju, izjavio je u utorak ministar vanjskih poslova BiH Irfan Ljubijankić. Ljubijankić, koji je u dvodnevnom posjetu Velikoj Britaniji, iznio je to upozorenje tijekom razgovora sa šefom britanske diplomacije Douglasom Hurdom. "Ako se ne postigne napredak u mirovnom procesu, bosanska vlada neće moći obnoviti sporazum o prekidu vatre i morat će poduzeti vojne korake", prenio je izjavu bosanskoga ministra glasnogovornik Foreign Officea. Hurd je istodobno pozvao sve zaraćene strane u BiH da se uzdrže i rekao Ljubijankiću da će Kontaktna skupina nastaviti s pritiskom na srbijanskog predsjednika Slobodana Miloševića kako bi prihvatio njihov mirovni plan, izjavio je britanski glasnogovornik. BUKUREŠT- Turski predsjednik Suleyman Demirel je u utorak podržao uvjetno ukinuće sankcija Beogradu, ako bi to zaustavilo rat na prostoru bivše Jugoslavije. Demirel je to izjavio tijekom posjeta Rumunjskoj, gdje boravi na poziv svojeg kolege Iona Iliescua. "Iliescu je za ukinuće sankcija Beogradu. Ako bi ukidanje sankcija zaustavilo prolijevanje krvi, ja sam također suglasan", rekao je Demirel novinarima. Rumunjski je predsjednik rekao da "održavanje sankcija slabi poziciju onih koji podržavaju međunarodni mirovni plan, u stvari predsjednika Slobodana Miloševića, a radikalizira pozicije ostalih republika proisteklih iz bivše Jugoslavije". On je upozorio kako bi "u slučaju da Hrvatska ostane pri odluci o povlačenju UNPROFOR-a s njezinog teritorija do kraja ožujka, porasla opasnost nastanka novog sukoba" na prostorima bivše Jugoslavije. Rumunjski se predsjednik zauzeo za "hitnu intervenciju" međunarodnih tijela, "kako bi se izbjeglo obnavljanje sukoba". Dvojica su predsjednika istaknula svoju spremnost da ulože sve napore, kako bi Balkan postao područje mira i stabilnosti. SKOPJE - Posebni izaslanik UN-a za područje bivše Jugoslavije Yasushi Akashi (Jasuši Akaši) stigao je danas u jednodnevni posjet Makedoniji, gdje je već više od dvije godine oko 1.100 plavih kaciga, javlja agencija France presse. Zajedno s Akashijem, u Makedoniju je doputovao i zapovjednik UNPROFOR-a za područje bivše Jugoslavije Bernard Janvier (Bernar Žanvje). Posebnog izaslanika UN-a danas bi trebao primiti makedonski predsjednik Kiro Gligorov. Dužnosnici UN-a trebali bi dobiti informacije o političkom i gospodarskom stanju u Makedoniji i njezinim sigurnosnim problemima, kažu izvori UN-a, a također se predviđa posjet nadzornim točkama UNPROFOR-a duž granice Makedonije s tzv. SRJ. UNPROFOR u Makedoniji ima oko 550 američkih vojnika, jedan nordijski bataljun sastavljen od 418 Finaca, 54 Norvežana, 45 Danaca i 40 Šveđana. Također je predviđen i sastanak s veleposlanikom Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) Toreom Boghom. BONN - Čelnici Hrvatsko-Muslimanske Federacije BiH održate će u slijedeća dva dana u Bonnu sastanak kako bi otklonili nesugalisice između dviju strana, izjavio je danas njemački ministar vanjskih poslova Klaus Kinkel. U Kinkelovom se priopćenju izražava nada da će susret dvojice čelnika Federacije, predsjednika Krešimira Zubka i potpredsjednika Ejupa Ganića, pomoći da se "uklone zapreke za potpuno oživotvorenje federacije". Kinkel je naglasio da je suradnja Hrvata i Muslimana u BiH "centralni proces za mirni razvoj u regionu" i dodao da je susret hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana i predsjednika Predsjedništva BiH Alije Izetbegovića protekle godine u Bonnu bio odlučujući za približavanje dviju strana. Zbog toga je, prema kazivanju Kinkela, Njemačka ponudila usluge dobre volje, te na zahtijev Muslimana i Hrvata organizirala ovaj sastanak u Bonnu. Kinkel je također objavio da će Alija Izetbegović posjetiti Njemačku 17.ožujka, te izrazio nadu da će taj posjet biti uspješan na osnovama dijaloga Zubak-Ganić. MOSKVA - Rusija će svoj trgovinski dug od 900 milijuna dolara Mađarskoj otplatiti isporukom vojne tehnologije, koja uključuje visoko razvijenu kompjutorsku opremu, spremišta za plin i naftu te poljoprivredne strojeve, izjavio je u utorak mađarski premijer Gyula Horn (Đula). "Rusija će nastaviti s isporukama vojne tehnologije Mađarskoj", izjavio je u utorak mađarski premijer nakon razgovora s ruskim predsjednikom Borisom Jeljcinom i ruskim kolegom Viktorom Černomirdinom u Moskvi. Mađarski je premijer dodao da će ruska strana isporučiti i rezervne dijelove te da će ruske tvrtke sudjelovati u gradnji budimpeštanskog metroa. Horn nije objasnio o kakvoj se isporuci oružju radi, ali mađarski su dužnosnici rekli da bi ona mogla uključiti sustav za protuzračnu obranu vrijedan više od 150 milijuna dolara. Rusija je već otplatila 800 milijuna dolara od ukupno milijarde i 700 milijuna dolara duga isporukom 28 zrakoplova MIG-29 prije dvije godine. PARIZ - Socijalistički kandidat na francuskim predsjedničkim izborima Lionel Jospin (Lionel Žospen) predstavio je danas svoj program, koji se zasniva na borbi protiv nezaposlenosti i financijskih malverzacija. Na konferenciji za tisak, Jospin je dao nekoliko prijedloga za borbu protiv nezaposlenosti, koje je već prihvatila ljevica, a to su smanjenje radnog vremena i fiskalne reforme. Ono što je u njegovom programu najnovije je prijedlog za međunarodnu suradnju, kako bi se uspostavio porez na promet kapitala špekulativnoga karaktera. Glede smanjenja radnog vremena, socijalistički je kandidat predložio da se do 1997. godine smanji broj radnih sati sa 39 sati na 37 tjedno te da se smanje doprinosi na niske plaće. Prema Jospinu, "vjerovatno će se u sljedećem stoljeću raditi oko 30 sati". Kako bi se pobijedila nezaposlenost, kojom je pogođeno 3,3 milijuna stanovnika u Francuskoj, Jospin je predložio tri "velika programa": "preuređenje predgrađa i stvaranje socijalnih stanova", "razvoj uslužnih djelatnosti" i "zaštita okoliša i očuvanje baštine". LONDON - Organizacija Amnesty International (Amnesti Internešenel) počela je danas u Londonu kampanju u korist žena, "nevidljivih žrtava" 90-tih godina čija se situacija ne prestaje pogoršavati unatoč obećanja vlada. Ta kampanja, koja će trajati mekoliko mjeseci, a njezin vrhunac očekuje se tijekom Konferencije UN-a o ženama predviđene za rujan u Pekingu, simbolično je počela dan prije Međunarodnoga dana žena. Amnesty je tom prigodom objavila izvješće od 135 stranica pod naslovom "Ravnopravnost prava" u kojem se govori o kršenju prava žena. Oko milijun pristaša Amnesty International diljem svijeta, od kojih je 70 posto žena, sudjelovat će u toj kampanji. Sve nacionalne udruge te organizacije povećale su aktivnosti pri svojim vladama, a zajednička peticija u korist prava žena kruži na svjetskoj razini, prije nego u rujnu bude predstavljena u Pekingu. U svojem izvješću, Amnesty kaže da su "do danas vlade manje-više ignorirale kršenja prava osoba protiv žena te ponekad dale zeleno svjetlo mučenju ili silovanju žena od policajaca ili vojnika". Prema organizaciji, "vlade sada šalju zabrinute signale koji pokazuju da one žele ograničiti - umjesto promovirati - građanska i politička prava žena" tijekom Svjetske konferencije u Pekingu. (Hina) dr 071759 MET mar 95