ARGENTINA: 2.000 POLTIČKIH ZATVORENIKA ŽIVO BAČENO U ALTANTIK

BUENOS AIRES, 5. ožujka (Hina/AP) - Više od 2.000 argentinskih političkih zatvorenika iz mornaričkih je zrakoplova živo bačeno u Atlantski ocean u razdoblju vladavine vojne hunte od 1976. do 1983., koje se u Argentini naziva "Prljavim ratom", izjavio je jedan umirovljeni mornarički časnik u interviewu dnevniku "Pagina 12". Žrtve, od kojih su većina bili ljevičari osumnjičeni za subverzivno djelovanje, su drogirane i gole bacane u more ispred argentinske obale, izjavio je umirovljeni poručnik fregate Adolfo Francisco Scilingo. Njegove su izjave ponovo otvorile ono što skupine za zaštitu ljudskih prava nazivaju najmračnijim poglavljem u argentinskoj povijesti. Najmanje 9.000 osoba nestalo je tijekom "Prljavog rata" kada je vojni režim vodio krvavu kampanju protiv ljevičara i političkih disidenata. Iako je puno Argentinaca dugo vjerovalo da su brojni zatvorenici ubijeni na taj način, svjedočenja Scilinga prvo je javno priznanje jednog vojnog čanika. Sadašnji zapovjednik Združenog stožera argentinskih oružanih snaga, general Mario Candido Diaz, izjavio je da iznesene tvrdnje "ne zavrijeđuju odgovor", optuživši Scilinga da je "izgubio sve svoje kvalitete kao časnik i gentleman". General Diaz nije osporavao istinitost tvrdnji, koje je Scilingo nazvao "mračnom, ali istinitom pričom koju nitko ne može poreći". "Zatvorenicima su davane dvije inekcije sedativa, a potom su skinuti goli. Kad bi bili nad morem, zapovjednik bio dao naredbu i mi bi ih jednog po jednog bacali iz zrakoplova", kazao je Scilingo, priznajući da je bio na dva takva leta koji su se događali svake srijede tijekom 1976. i 1977. godine. U svakom pojednim navratu u ocean bi bilo bačeno oko 20 zatvorenika. Svjedočenje Adolfa Francisca Scilinga, koje je, po vlastitim riječima, dao "za dobrobit nacije", doživjelo je podršku boraca za zaštitu ljudskih prava u Argentini. "Pakt šutnje je prekinut", ocijenio je Emilio Fermin Mignone, jedan od aktivista čija je kćer nestala 1976. godine. "To je korak u pravom smjeru. Te ubojice moraju olakšati duše, ako ih uopće imaju", izjavila je Ebel Petrini, jedna od Majki s Plaza de Mayo, skupine koja svakoga tjedna prosvjeduje tražeći provođenje vladine istrage o "nestalima". Argentinski predsjednik Carlos Menem, koji je 1991. amnestirao visoke časnike zatvorene zbog kršenja ljudskih prava tijekom "Prljavog rata", Scilinga je nazvao "varalicom", aludirajući na optužbe za prijevaru i krađu automobila s kojima je Scilingo bio suočen nakon umirovljenja. (Hina) dh fp 051137 MET mar 95