SVIJET U 8 SATI

ZAGREB, 1. ožujka (Hina) WASHINGTON - "Činimo najviše što možemo kako bismo očuvali misiju UN-a u Hrvatskoj i njezinu nazočnost. Možda nećemo uspjeti uvjeriti predsjednika Tuđmana i njegovu vladu da to učine. Stoga još nismo zauzeli određeno stajalište", kazao je američki predsjednik Bill Clinton na zajedničkoj konferenciji za novinare s nizozemskim premijerom Willemom Kokom u utorak u Washingtonu. Upitan je li uvjerio nizozemskog premijera u američko sudjelovanje u moguće povlačenje UNPROFOR-a iz Hrvatske, Clinton je kazao da odluka još nije donesena. "Očito osjećamo veliku odgovornost prema svim našim saveznicima koji su u UNPROFOR-u, te koji su u ranjivu položaju. No, želim reći da mi u ovom trenutku nismo izričito prigrlili plan, oko kojeg se konzultiralo s vođama Kongresa, i potvrdili ga", kazao je Clinton. Clinton je podsjetio da se SAD izričito obvezala na pomaganje postrojbama mirovnih snaga u BiH, te da o tome postoji i plan. On je dodao kako se Sjedinjene Države jednako brinu za mirovne snage u Hrvatskoj kao što se brinu za one u BiH, no da je proces donošenja odluka na različitim stupnjevima. PARIZ - Kontaktna skupina velikih sila trebala bi se u četvrtak sastati u Parizu kako bi razgovarala o mirovnim naporima u bivšoj Jugoslaviji, izjavili su u utorak u francuskom glavnom gradu zapadni diplomati. "To još nije službeno, ali očekujemo da će Francuska objaviti poziv za sastanak u četvrtak", izjavio je jedan diplomata koji je želio ostati anoniman. Upitan o tome, glasnogovornik francuskog ministarstva vanjskih poslova je izjavio samo da se članovi Kontaktne skupine "sastaju redovito, te se nadamo da će do sljedećeg takvog sastanak doći u sljedećih nekoliko dana". Kao dio konzultacija među članovima Kontaktne skupine, francuski je ministar vanjskih poslova Alain Juppe (Alen Žipe) telefonski razgovarao s ruskim ministrom vanjskih poslova Andrejem Kozirevim o francuskoj inicijativi o održavanju tripartitnog sastanka između Srbije, Hrvatske i BiH, kaže se u izviješću francuskog Ministarstva vanjskih poslova. PARIZ - Ruski ministar vanjskih poslova Andrej Kozirev "ponovno je izrazio svoju podršku" ideji o tripartitnom sastanku na vrhu o bivšoj Jugoslaviji. On je potporu održavanju skupa izrazio u utorak tijekom telefonskog razgovora s francuskim ministrom vanjskih poslova Alainom Juppeom (Alen Žipe), izjavio je jedan glasnogovornik francuskog ministarstva. "Kozirev je ponovno potvrdio želju Rusije da nastavi pridonositi naporima koji su u tijeku", dodaje isti izvor. BEOGRAD - U Beograd danas dolaze predstavnici svih pet zemalja članica kontaktne skupine za Bosnu, koji će se sastati sa srbijanskim predsjednikom Slobodanom Miloševićem, doznaje agencija Beta u diplomatskim izvorima. Prema prvim najavama, u Beogradu se očekivao samo dolazak predstavnika Francuske, Velike Britanije i Njemačke, no Beta tvrdi da će se njima pridružiti i predstavnici SAD i Rusije. Izvori Bete tvrde da članovi kontaktne skupine ne donose nove prijedloge za rješenje krize u bivšoj Jugoslaviji, a od predsjednika Miloševića očekuju da se definitivno izjasni o prijedlozima koji su mu ponuđeni prošlog tjedna. BERLIN - Države članice Europske unije moraju preuzeti veću odgovornost za međunarodnu sigurnost organizirajući, nezavisno od NATO-a, zajedničke vojne misije u Europi i izvan nje, izjavio je u utorak u Berlinu britanski ministar vanjskih poslova Douglas Hurd. "Postoje drugi zahtjevi na koje Europljani mogu i moraju odgovoriti, u Europi i izvan njenih granica: mirovne misije, rukovođenje krizama, humanitarne operacije, nametanje sankcija", kazao je šef britanskog Foreign Officea u govoru koji je održao u Njemačkom društvu za vanjsku politiku. Dok je NATO čvrsto vezan američkom koncepcijom pružanja obrambenog bedema Europi protiv invazije, zapadni Europljeni moraju preuzeti veću odgovornost za međunarodnu sigurnost, rekao je Hurd. On je ocijenio da je, primjerice, brže djelovanje "u razmještanju europskih postrojbi između sukobljenih strana u Hrvatskoj", odmah po izbijanju sukoba 1991., moglo pomoći u zaustavljanju rata na prostoru bivše Jugoslavije. TIRANA - Na poziv albanskog predsjednika Sali Berishe u utorak je u dvodnevni službeni posjet Albaniji stigao njemački predsjednik Roman Herzog, koji je ujedno prvi njemački predsjednik koji dolazi u posjet Albaniji. Herzog i Berisha su razgovorali o najaktualnijim bilateralnim pitanjima, o međunarodnoj situaciji te kriznim žarištima. Herzog je, izražavajući svoje zadovoljstvo što kao prvi njemački predsjednik boravi u Albaniji, istaknuo kako se nada da albanski narod korača sigurnim koracima ka europskim integracijama. Tijekom susreta dvojice predsjednika potpisan je sporazum koji će doprinijeti unapređenju odnosa između dviju zemalja. Njemački je predsjednik također posjetio i albanski parlament, koji je danas održao posebno zasjedanje dajući potporu reformama u Albaniji. "Želimo ohrabriti Albaniju da pridonese tome da se sukob u bivšoj Jugoslaviji ne proširi", izjavio je Herzog obraćajući se parlamentu i rekao da je ideja o "promjeni granica kako bi se stvorile homogene i etničke države deplasirana koncepcija". BRUXELLES - Nekadašnji pomoćnik sadašnjeg glavnog tajnika NATO-a Willya Claesa uhićen je u utorak zbog povezanosti s navodnim podmićivanjem pomoću kojeg je, krajem 80-tih godina, talijanski proizvođač vojnih helikoptera "Agusta" prodao 46 svojih letjelica Belgiji, izvijestila je belgijska radio postaja RTBF. Prema RTBF-u, u pritvor je stavljen Johan Delanghe, Claesov šef osoblja iz vremena kad je današnji glavni tajnik NATO bio belgijski ministar gospodarstva. Delangheovim će uhićenjem Claesova budućnost postati sve neizvjesnija, čemu u prilog govori i poziv nizozemskog ministra obrane Jorisa Voorhoevea da odstupi s položaja glavnog tajnika NATO-a dok ne završi istraga o korupcijskom skandalu. AMAN - Centar Simon Wiesenthal (Vizental u utorak je prekinuo tradiciju te je po prvi puta svoju nagradu za mir dodijelio jednom arapskom čelniku: kralju Huseinu čija je zemlja u listopadu prošle godine potpisala mirovni dogovor s Izraelom. Dodjela nagrade za mir Muzeja tolerancije objavljena je na sastanku na kojem su bili nazočni jordanski kralj, kraljica Noor te izaslanstvo Centra, čije je sjedište u Los Angelesu. U kratkom govoru, rabin Marwin Hier, osnivač Centra, odao je počast Huseinovom zalaganju za mir. BAGDAD - Ruski nacionalistički čelnik Vladimir Žirinovski izjavio je u utorak da predsjednik Boris Jeljcin zavrijeđuje najmanje 10-godišnju zatvorsku kaznu zbog toga što nije uspio okončati patnje ruskog i iračkog naroda. "Da! Da! Nužno ga je kazniti. To je rezultat njegove politike koja ima mnogo žrtava u Rusiji", izjavio je Žirinovski na završetku svog trodnevnog posjeta Bagdadu, naglasivši da Jeljcin zaslužuje kažnjavanje i zbog toga što nije učinio ništa da umanji patnje iračkog naroda pod sankcijama UN-a. Na pitanje novinara kakvu vrst kazne ima na umu za Jeljcina, Žirinovski je pokušao precizirati: "Deset godina zatvora, možda 20. Negdje između 10 i 20 godina". MOSKVA - Ruske su vlasti u utorak uhitile jednog od najekstremnijih nacionalista Alekseja Vedenkina, potpredsjednika stranke Ruskog nacionalnog jedinstva, koji je nedavno na ruskoj televiziji izjavio da bi streljao dvojicu vodećih kritičara vojne intervencije u Čečeniji i još 150 njihovih istomišljenika. Prema izvještaju agencije Interfax, Alekseja Vedenkina uhitili su pripadnici ruske kontraobavještane službe. Nastupajući prošloga tjedna u programu nacionalne televizije Vedenkin je kazao da bi, u slučaju da dođe na vlast, dao strijeljati državnog povjerenika za ljudska prava Sergeja Kovaljova i predsjednika parlamentarnog odbora za obranu Sergeja Jušenkova, dodajući da ista sudbina čeka i 150 njihovih liberalnih istomišljenika koje je njegova stranka već stavila na 'crnu listu'. (Hina) fs 010803 MET mar 95