-AMERIKA: PRAVO NA POBAČAJ - DA ILI NE

WASHINGTON, 21. siječnja (Hina) - Pravo na pobačaj - da ili ne, pitanje je koje se posljednjih dana preselilo i u predizbornu kampanju za američke predsjedničke izbore 1996. godine. Strah Republikanaca da bi pitanje prava na pobačaje moglo dovesti do podjela u stranci oko nominacije predsjedničkog kandidata pojačala je nedavno i prijetnja predsjednika američke Kršćanske koalicije da će to veliko udruženje uskratiti potporu Republikanskoj stranci ako se predsjednički ili potpredsjednički kandidat ne bude zalagao "za život". Udruženja za i protiv prava na pobačaje u SAD-u su velika i vrlo aktivna. Američki predsjednik Bill Clinton, za kojeg se očekuje da će biti kandidat Demokrata na predsjedničkim izborima, podupire pravo na pobačaje. Pobačaj je u SAD-u ozakonjen prije 22 godine odlukom Vrhovnog suda, a može se načiniti i do 24-og tjedna trudnoće. U posljednjih 15 godina u Americi se bilježi pad broja bolnica koje nude te usluge. Od 1980. više od 500 američkih bolnica prestalo je obavljati pobačaje, a, primjerice, tijekom posljednjih deset godina gotovo sve opće bolnice u New Yorku prestale su ih raditi. U nekim se državama više i ne mogu naći bolnice koje to rade. Katoličke su bolnice među onima koje ne pružaju takve usluge, a druge su često pod političkim pritiscima da obustave tu djelatnost. Teškoće u pronalaženju klinika koje obavljaju pobačaje dovode do opasnih odgoda i pobačaja u višoj trudnoći, a sužavanje kruga klinika u kojima se obavljaju olakšavaju posao udruženjima protiv pobačaja u određivanju ciljeva svojih djelovanja. Američke bolnice, u kojima se provode specijalizacije iz ginekologije, ne moraju obučavati liječnike tehnici pobačaja, a i specijalizanti, kojima je to u suprotnosti sa vjerom i moralom, nisu obvezni učiti kako se to radi. Nakon ozakonjenja pobačaja više od 90 posto bolnica obučavalo je svoje specijalizante ovoj tehnici, a dvadeset godina kasnije u svojim programima to nema oko trećina bolnica. U New Yorku, primjerice, oko trećina bolnica obučava svoje specijalizante tehnici pobačaja s tim da pola od njih specijalizante upućuje na obuku u Klinike za planiranje roditeljstva. Američko udruženje za porode i ginekologiju zalaže se za obveznost obuke u svim bolnicama koje nude specijalizaciju iz ginekologije. Američki ginekolozi imaju pravo odbiti obavljati pobačaje i sve je više onih koji to prestaju činiti, dijelom i zbog opasnosti koje nosi pružanje takvih usluga. Upravo su oni i zaposleni u klinikama najviše izloženi napadima, prijetnjama i maltretiranju protivnika pobačaja. Prva žrtva među liječnicima bio je u ožujku 1993. ginekolog ubijen ispred klinike za pobačaje u Floridi, a, uz još jednog ustrijeljenog zabilježeno je i više ranjenih, ne samo liječnika nego i pratećeg osoblja. U posljednjih desetak godina zabilježeno je ukupno oko 150 napada na klinike za pobačaje. Posljednji slučaj nasilja prema klinikama za pobačaje odnio je prije dva mjeseca u Bostonu dva ljudska života i ostavio petoro ranjenih. U borbu protiv napada na klinike uključio se prošle godine i Kongres donijevši zakon kojim se osobi koja prijeti pacijentu ili liječniku koji obavlja pobačaje ili zapriječava pristup takvim klinikama može dosuditi čak i doživotna kazna te novčana kazna do 250 tisuća dolara. U Americi se godišnje obavi 26 pobačaja na tisuću žena u generativnoj dobi što predstavlja pad u odnosu na prijašnje godine. Stručnjaci to objašnjavaju većom uporabom sredstava za kontrolu rađanja, strahom od AIDS-a, povećanom socijalnom prihvatljivošću nevjenčanih majki i smanjivanjem populacije žena mlađih od 25 godina koje su najčešće pobacivale. U američkoj se javnosti proteklih dana vode i žestoke polemike oko izbora prvog čovjeka američkog zdravlja. Clintonovog kandidata dr. Henrija Fostera Republikanci i udruženja za borbu protiv pobačaja napadaju zbog toga što je u svojoj 40-godišnjoj karijeri napravio 40-ak pobačaja. (Hina) ps dr 210738 MET feb 95 21HHMM MET feb 95