SERVIS POSEBNIH NASLOVA SREDAZIJA-DROGA

Nadnaslov:Bivša sovjetska srednja Azija - novo središte trgovine drogom namijenjenom Zapadu Naslov: Novi Zlatni polumjesec Podnaslov:Područje srednje Azije postalo je, zahvaljujući ratu, gospodarskoj krizi i korupciji policije, novim središtem na putu droge od Zlatnog polumjeseca, zone proizvodnje i rasparčavanja droge čijim je postalo produžetkom, prema Zapadu. Roba uglavnom stiže iz Afganistana, koji crno tržište srednje Azije opskrbljuje s oko 200 tona opijuma godišnje. Piše: Andre GRABOT, AFP ALMA ATA - Nakon raspada SSSR-a, građanski rat u Tadžikistanu, gospodarska kriza i korupcija policije pretvorili su srednju Aziju u novo središte trgovine drogom namijenjenom Zapadu. To područje već se čini kao ogromni produžetak zone proizvodnje i rasparčavanja narkotika nazvane Zlatni polumjesec, na razmeđu afganistanske, iranske i pakistanske granice. Konferencija ministara unutarnjih poslova i šefova tajnih službi srednjeazijskih republika namijenjena borbi protiv trgovine i potrošnje droge trebala se ovog tjedna održati u Taškentu, no bez objašnjenja je odgođena. U srednjoj Aziji droga ne putuje preko luka na Indijskom oceanu, već skrovitim pastirskim putevima i kozjim stazama preko planine Pamir, ponekad na više od 6.000 metara visine. Zatim, "ti novi putevi bijele smrti", prema izrazu moskovskog tjednog lista "Literaturnaja gazeta", zahvaćaju ruski Sibir prije nego stignu do moskovskih zračnih luka. "Rat u Tadžikistanu potpuno je poremetio gospodarstvo te regije. Afganistanci su iskoristili siromaštvo ljudi", tvrdi Georgij Bagdasarov, pukovnik uzbekistanske vojske. Roba uglavnom stiže iz Afganistana koji, prema navodima Odbora Ujedinjenih naroda za kontrolu širenja droga, opskrbljuje s oko 200 tona opijuma godišnje crno tržište srednje Azije. "Trebalo bi prekinuti put između Oša i tadžikistanskog Pamira i uz svakog policajca postaviti ... još nekoga da ga nadgleda", žali se pukovnik. "Oš postaje druga Kolumbija, kako onda pobijediti tog demona?", pita se Kamil Bajalinov, tajnik za novinstvo kirgizstanskog predsjednika Askara Akajeva, spominjući sudbinu drugog grada Kirgizstana, smještenog u dolini Fergana, na razmeđu Tadžikistana i Uzbekistana. "Tamo je 90 posto policije korumpirala narkomafija", kaže bez okolišanja Bajalinov. Međunaslov: Kirgizstan - središte regionalne preprodaje Tu je informaciju potvrdio Aljoša Gorbun, poznati trgovac drogom i jedan od šefova gerile suprotstavljene neokomunističkoj vladi Dušanbea u Gorno-Badahšanu (tadžikistanski Pamir), prije nego je ubijen 7. prosinca 1994. godine. "Često pregovaram s ruskim graničarima kako bi pustili konvoje", govorio je on. Sjeverno od Tadžikistana, Kirgizstan je postao ključna zemlja za regionalnu preprodaju. Prema podacima kirgizstanskog ministarstva unutarnjih poslova, 1991. godine u toj maloj republici srednje Azije, policija je zaplijenila samo 3,5 kilograma opijuma, nasuprot 5 kilograma 1992. godine. Sto pedeset i tri kilograma otkriveno je 1993. godine, jedna tona 1994, od čega "više od dvije trećine u gradu Ošu", naglašava Bajalinov. Postoje i polja maka i konoplje u čitavoj bivšoj sovjetskoj srednjoj Aziji. "Dobro ih se vidi na putu između Taškenta i Samarkanda, tamo gdje su podnožja planina obrađena tla", primjećuje zapadni diplomat na dužnosti u Taškentu, glavnom gradu Uzbekistana. "Nije potreban pribor za filtriranje konoplje, dovoljan je komad tkanine", tvrdi mali proizvođač iz doline Ču u Kazahstanu, koji će napustiti svoj sezonski posao u Alma Ati ujesen i vratiti se u Ču jer, kako je zadovoljno objasnio, "nakon berbe moći ću si kupiti nove cipele i prašak za veš". (Hina) tm bnš br 190101 MET feb 95 19HHMM MET feb 95