SVIJET U 08 SATI

ZAGREB, 18. veljače (Hina) ZAGREB - Potrebna je u ovome trenutku aktivnija uloga međunarodne zajednice usmjerena na riješavanje problema hrvatskih okupiranih područja, ocijenio je u petak poslijepodne u razgovoru za CNN hrvatski veleposlanik pri UN Mario Nobilo. "Vjerujemo da je UNPROFOR u Hrvatskoj prošlost. On je poslužio svrsi na početku, no stvari je sada potrebno dalje riješavati. UNPROFOR je odigrao pozitivnu ulogu u BiH hraneći žrtvu, no u Hrvatskoj na isti način pomaže okupaciju. Zbog toga je nužan aktivniji pristup međunarodne zajednice - NATO-a ili promatrača koji bi bili usmjereni na puno učinkovitije riješavanje problema" - rekao je hrvatski veleposlanik. Komentirajući nespremnost NATO-a da zamijeni UNPROFOR, Nobilo je kazao da je cijeli problem od samog početka u tome što međunarodna zajednica nije našla pravi odgovor na srpsku agresiju. Upitan tko bi mogao zamijeniti UNPROFOR kako ne bi došlo do novog hrvatsko-srpskog sukoba, Nobilo je naglasio kako je potreban regionalni mehanizam koji bi nadzirao granice Srbije s Hrvatskom i BiH te odgovorio potrebama stanja na terenu, a to znači osigurao povratak prognanika, obnovu stradalih područja te nadziranje poštivanje ljudskih prava umjesto da samo promatra zamrzavanje srpske okupacije. ZAGREB - Prvi sastanak Komisije za prostorno uređenje i zaštitu okoliša Radne zajednice Alpe-Jadran održat će se 21. veljače u hrvatskom glavnom gradu. Hrvatskoj je, sukladno zaključcima plenarnog skupa predsjednika vlada članica RZ Alpe-Jadran iz Slovenije, Italije, Njemačke, Švicarske, Mađarske i Hrvatske, održanog u studenom prošle godine u Kaposvaru, povjereno predsjedanje Komisijom za prostorno uređenje i zaštitu okoliša u razdoblju od 1995. do 1997. godine. NEW YORK - Vijeće sigurnosti UN zatražilo je hitan prekid borbi oko Bihaća i osudilo ometanje dostave humanitarne pomoći u to područje, javlja Reuter (Rojter). U izjavi usvojenoj na sastanku u petak navečer kaže se da je Vijeće sigurnosti UN "duboko zabrinuto nastavkom borbi oko Bihaća i žali zbog ozbiljnog humanitarnog stanja u bihaćkom području". "Vijeće sigurnosti zahtijeva da sve snage u području Bihaća odmah zaustave borbena djelovanja i u potpunosti surađuju s UNPROFOR-om u postizanju učinkovitog prekida vatre", stoji u izjavi. Vijeće sigurnosti osudilo je stalna kršenja međunarodne granice između Hrvatske i BiH i postupke Srba iz Hrvatske i snaga Fikreta Abdića koji su ometali prolazak humanitanih konvoja za Bihać. WASHNIGTON - Prijedlog privremenog ukidanja trgovinskih sankcija Srbiji, kako bi ona zauzvrat priznala granice Hrvatske i BiH, ne sadrži dodatne ustupke. Glasnogovornica State Departmenta Christine Shelly opovrgnula je u petak u Washingtonu izviješće "New York Timesa" o dodatnim ustupcima Srbima za priznavanje Bosne i Hrvatske, poput prava bosanskih Srba na takvu vrstu veza sa Srbijom kakvu imaju Muslimani i Hrvati s Hrvatskom te ostanak UNPROFOR-a i pregovori o Z-4 planu kao jamstvo Miloševiću za Srbe u Hrvatskoj. "Izviješća koja sugeriraju da postoje dodatni ustupci netočna su", kazala je Shelly na konferenciji za novinare te dodala da bi "pristup međunarodnim financijskim institucijama, ekonomskoj pomoći, puno sudjelovanje u međunarodnim organizacijama i slične koristi i dalje bile uskraćene Beogradu". "Novi pristup Kontaktne skupine nudi Srbiji i Crnoj Gori nagrade za korake koji su čvrsto unutar njihove kontrole", rekla je Shelly napominjući da režim ublažavanja sankcija u tom slučaju ne bi ovisio o aktivnostima vođa bosanskih i hrvatskih Srba koji su dosadala pokazali kako nemaju interesa za suradnju. Ona je kazala kako plan uključuje srbijansko priznanje granica Hrvatske i BiH uz zadržavanje nadzora provođenja sankcija i širenja nadziranja granica. Srbija bi morala poduprijeti mirovni plan za BiH te, na naki način, Z-4 plan, a zauzvrat bi se sankcije ukinule na period koji bi mogao biti dva mjeseca te koji bi se odlukom Vijeće sigurnosti mogao produžiti. NEW YORK - Odbor za sankcije Vijeća sigurnosti UN na zahtjev Rusije odobrio je isporuku 132,43 milijuna kubičnih metara plina Srbiji za humanitarnu namjenu, javlja danas Reuter (Rojter) iz New Yorka (Nju Jork). Odobrenje za isporuku plina vrijedi 30 dana od početka isporuke. Odobrenje će biti produženo za daljnjih 30 dana ako nijedna od 15 članica Vijeća sigurnosti ne bude imala prigovora. Kako bi se osiguralo da će plin biti korišten isključivo u humanitarne svrhe, raspodjelu će nadgledati Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), dodaje Reuter. EKSJOE, Švedska - Jedan bosanski Srbin nastanjen u Švedskoj, osumnjičen da je kao stražar u srpskim koncentracionim logorima Keraterm i Trnopolje počinio više ubojstava, pritvoren je u petak navečer u gradu Eksjoeu, priopćila je švedska policija. Indentitet pritvorenika nije otkriven, uz napomenu da mu je oko 27 godina i da ga je optužilo 15 bosanskih izbjeglica u Švedskoj. Po njihovim se iskazima radi o čuvaru s nadimkom Faca, koji je odgovoran za najmanje dva ubojstva, od čega je jedno počinjeno u logoru Keraterm oko 25. srpnja 1992. godine, a drugo u logoru Trnopolje u razdoblju kolovoz-prosinac 1992. godine BEOGRAD - Ruski ministar vanjskih poslova Andrej Kozirev doputovao je u petak u Beograd, kako bi sa srbijanskim predsjednikom Slobodanom Miloševićem razgovarao o mirnom rješenju sukoba na prostoru bivše Jugoslavije. Po dolasku na batajnički aerodrom Kozirev ponovio je da predsjednik Slobodan Milošević igra ključnu ulogu u rješavanju konflikta u bivšoj Jugoslaviji. U izjavi ruskim novinarima, koju prenosi BETA, Kozirev je rekao da su Srbija i Crna Gora ispunile zahtjeve međunarodne zajednice. On je precizirao da je SRJ prihvatila mirovni plan Kontaktne skupine za Bosnu i zatvorila granicu prema teritoriju pod kontrolom bosanskih Srba, a Jugoslaviji su za uzvrat samo ublažene postojeće sankcije, rekao je Kozirjev. On je opovrgnuo izvješća da je cilj njegova posjeta nagovoriti predsjednika Miloševića da prizna Hrvatsku i BiH. Naglasio je da je došao u Beograd "tražiti puteve reguliranja krize zajedno s predsjednikom Srbije koji je dokazao svoju dosljednost mirovnom procesu". RIM - Glavni tajnik NATO-a, koji boravi u posjetu Italiji, izjavio je u petak da će sljedećeg tjedna održati sastanak s izaslanicima Egipta, Maroka, Tunisa, Izraela i Mauritanije posvećen prijetnjama sigurnosti na Mediteranu. Najavljujući ovaj sastanak na konferenciji za novinare, Claes je naglasio da zabrinutost NATO-a zbog snaženja islamskog ekstremizma u regiji, posebice u Alžiru, ne znači da je Sjevernoatlantski savez poveo "bitku" protiv islamske religije. KABUL - Posebni izaslanik UN-a Mahmud Mestiri doputovao je u petak u Kabul kako bi nadzirao miran prijenos vlasti s predsjednika Burhanudina Rabanija na prijelazno vijeće sastavljeno od predstavnika zaraćenih afganistanskih frakcija u skladu s mirovnim planom UN-a. Njegov je zrakoplov prvi koji je sletio u Kabul nakon više od godinu dana. Mestiri je najavio da bi pregovori o prijenosu vlasti i sastavu vijeća mogli trajati nekoliko dana, izrazivši nadu da će se prijenos vlasti na kraju uspješno provesti. (Hina) rb 180820 MET feb 95 18HHMM MET feb 95