BORISLAV ŠKEGRO O GOSPODARSKIM KRETANJIMA (ŠIRA VERZIJA)

ZAGREB, 17. veljače (Hina) - Prema službenim podacima Državnog zavoda za statistiku prošle je godine po prvi puta ostvaren rast bruto domaćeg proizvoda koji je realno povećan za 0,8 posto u odnosu na '93. godinu i iznosio je 84 milijarde kuna, kazao je na današnjoj konferenciji za novinare potpredsjednik hrvatske Vlade Borislav Škegro. Razina bruto domaćeg proizvoda bila je u zadnjem tromjesečju prošle godine 71,5 posto od prosjeka predratne 1990. godine, naglasio je. Uz pretpostavku planiranog sedampostotnog rasta i nisku stopu inflacije ove godine možemo planirati bruto domaći proizvod u iznosu od 92 milijarde kuna. "Ne treba očekivati spektakularan rast u 1995. godini, ali ni njegovo smanjenje", rekao je Škegro naglašavajući da nema razloga za promjenu trenda rasta pa čak i u slučaju blažeg pogoršanja vojno-političke situacije. Industrijska je proizvodnja u siječnju ove godine bila 6,1 posto viša nego u siječnju 1994., naveo je Škegro pri tome ističući da je od veljače prošle godine zamjetan stalni rast industrijske proizvodnje. U siječnju ove godine izvoz roba iznosio je ukupno 370 milijuna američkih dolara, dok je uvoz bio 505 milijuna dolara, kazao je potpredsjednik Škegro ocjenjujući da je izvoz bio daleko iznad vladinih očekivanja. Navodeći detaljne podatke o bilanci plaćanja Hrvatske za prvih jedanaest mjeseci prošle godine, Škegro je kazao da je izvoz roba iznosio 3,8 milijardi američkih dolara, a uvoz 4,6 milijardi dolara pa je negativni saldo trgovačke bilance bio 730 milijuna dolara. Međutim, kod usluga je ostvaren priliv od 2,1 milijarde dolara i odljev od 1,4 milijarde odnosno pozitivni saldo iznosio je 708 milijuna dolara. "Skoro su usluge pokrile negativni saldo robne razmjene", rekao je Škegro. Kod doznaka i kamata smo u prvih jedanaest mjeseci '94. naplatili 87 milijuna, a inozemstvu platili 186 milijuna američkih dolara, kazao je Škegro dodajući da je kod jednostranih transfera na prihodnoj strani ostvareno 546 milijuna dolara, a na rashodnoj 127 miljuna američkih dolara. "U tekućim transakcijama ostvareni su prihodi od 6,6 milijardi dolara, rashodi su bili 6,3 milijarde dolara, odnosno suficit računa tekuće bilance plaćanja od 300 milijuna američkih dolara", naglasio je Škegro. U bilanci kapitalnih transakcija Hrvatska je više koristila nego otplaćivala kredite i to u iznosu od 535 milijuna dolara. Uz 300 milijuna suficita tekuće bilance i bilancu kapitalnih transakcija ostvaren je porast deviznih rezervi od 757 milijuna američkih dolara u istom razdoblju. Podsjećajući da je proračun za ovu godinu vrlo ambiciozan u pogledu planiranih poreznih prihoda Škegro je kazao kako je po Vladinim procjenama situacija zasada napeta, ali još uvijek pod kontrolom. Posebno je pri tom upozorio na probleme utaje poreza i s tim u vezi ustvrdio da se nitko neće izvući financijskom nadzoru pa bilo zbog utaje u '93. ili '94. godini. Škegro je kazao kako se ušlo i u trag velikom lancu utaja koje se mjere desecima milijuna kuna. Ističući kako se samo u stabilnosti može ostvariti rast, Škegro je naveo da Vlada neće odstupati od zacrtane politike pogotovo što se tiče procjena da bi se s malom inflacijom ostvario veći rast proizvodnje. "Rast nije spektakularan, ali je tu", kazao je Škegro ističući da je samo zdravi rast održiv za duži rok. Odgovarajući na upite novinara Škegro je potvrdio da su ukupna porezna opterećenja u Hrvatskoj veća nego u zapadnim zemljama, no, upozorio da se, npr. kod poreza na plaće manjim djelom radi o porezu na dohodak, a većim je djelom riječ o doprinosima. To je primjereno trenutačnoj gospodarskoj situaciji u Hrvatskoj, kazao je Škegro i izrazio uvjerenje da bi se smanjenje ukupnog poreznog optrerećenja moglo očekivati dosljednim poštivanjem zakona bez izuzetaka te stvoranjem dodatnog fiskalnog kapaciteta. Škegro je ujedno najavio da će Vlada Saboru predložiti jednu stopu poreza na promet, ali bez ikakvih izuzetaka, jer upravo uvođenje izuzetaka prvi je korak u kaos i financijsku nedisciplinu. Zamoljen da procjeni mogućnost učinka sniženja kamata, Škegro je kazao da je program stabilizacije usmjeren na ograničavanje pristupa kreditnom kapitalu onima koji ga ionako ne misle vraćati. Uostalom stabilizacijski program ima za cilj uvesti reda u ona poduzeća koja gutaju kredite, rekao je. Uz ostalo, potpredsjednik Škegro na današnjoj se konfereciji za novinare osvrnuo i na tečaj kune, procjenivši da se iz ove pozicije može očekivati da on ostane na istoj razini. (Hina) msj/bn ds 171548 MET feb 95 17HHMM MET feb 95