U PRIPREMI "ANGLO-IRSKI DOKUMENT" ZA RJEŠENJE PROBLEMA SJEVERNE IRSKE

IRSKE LONDON, 16. veljače (Hina-Snježana Kobeščak) - Sjeverna Irska i Europska unija, dvije su najveće brige u britanskom političkom životu. Što se Europske unije tiče, koliko god ozbiljna tema bila, političari hrabro istrčavaju s radikalnim izjavama 'za' i 'protiv'. Sjeverna Irska mnogo je bolnije mjesto, a opreza, čini se, nikad dovoljno kada je riječ o tom osjetljivom problemu koji se stoljećima provlači kroz britansku povijest. Vlade Velike Britanije i Republike Irske ovih dana rade užurbano na zajedničkom dokumentu koji bi trebao predstaviti prijedloge za ustavno rješenje pitanja Sjeverne Irske. Ono što je problematično u tzv. "anglo-irskom dokumentu", čija se objava očekuje za tjedan dana, navodno je prijedlog o uspostavi zajedničkih tijela vlasti između Republike Irske i Sjeverne Irske u toj pokrajini, što bi značilo djelomičnu podjelu vlasti između Velike Britanije i Republike Irske. Novouspostavljena vlast imala bi jake izvršne ovlasti, uključujući pravo izravnih odnosa s Europskom unijom. Kad je ta informacija procurila prije dva tjedna, britanski su mediji podigli strahovitu galamu, tvrdeći da će tim dokumentom ideja o ujedinjenoj Irskoj postati stvarnija nego ikad dosad. Irska je podijeljena od 1921. godine, kada je njezin južni dio izborio nezavisnost od britanskih vlasti, postavši kasnije Republika Irska. Sjeverna pokrajina Ulster, koju su od 17. stoljeća naseljavali imigranti iz Škotske i Engleske, ostala je do danas dio Ujedinjenog Kraljevstva. Od podjele, u Belfastu su politiku vodili protestanti-unionisti, dok su katolici uglavnom bili isključeni iz političkog života. Krajem šezdesetih, buknuo je organizirani pokret za građanska prava, uz krvave sukobe. Godine 1969. britanska je vojska poslana u Sjevernu Irsku, kako bi pomogla policiji u održavanju reda, a tijekom prošla dva desetljeća terorističke skupine, koje su tvrdile da štite katolike ili protestante, svojim su akcijama širile strah u zemlji. Preokret u četvrt stoljeća dugoj mori bilo je potpisivanje "deklaracije iz Dowing Streeta" u prosincu 1993., koju su potpisali britanski premijer John Major i tadašnji predsjednik vlade Republike Irske, Albert Reynold. Iako dokument nije predviđao niti zagovarao bilo kakvu određenu odluku, njime su postavljena osnovna načela za traženje rješenja za Sjevernu Irsku. U Deklaraciji se potvrđuje da će britanska vlada podržati želju većine u Sjevernoj Irskoj, ako se bude raspravljalo o pitanju žele li njezini stanovnici ostati dio Ujedinjenog Kraljevstva ili postati dio suverene ujedinjene Irske. Većinu u Sjevernoj Irskoj čine protestanti, sa 60 posto udjela u broju stanovnika. Od potpisivanja Deklaracije, tijekom prošle dvije godine pregovaralo se na svim razinama. Pregovaraju predstavnici britanske i irske vlade, ali, što je važno, u pregovore su uključeni i predstavnici stranke Sinn Fein, političkoga krile IRE. Najveći doseg do sada bilo je primirje koje je IRA najavila krajem kolovoza prošle godine, koje se dosad održava, unatoč ogromnim sumnjama s kojim je ta najava bila primljena. Ipak, opće nepovjerenje i oprez i dalje uvelike prate razgovore. Sinn Fein je prije nekoliko dana prekinuo pregovore s vladinim predstavnicima u Belfastu, jer je njihova sigurnosna služba tvrdila da je otkrila prislušni uređaj u privatnim prostorijama rezerviranim u zgradi parlamenta za izaslanstvo Sinn Feina. Vlada je to kategorički opovrgla, a pregovarači su se suglasili da će odgoditi sastanak dok policija ne istraži slučaj. Reakcije protestanata iz Sjeverne Irske na pregovarački proces osobito je osjetljivo pitanje za Johna Majora. Britanski premijer zbog problema u vlastitoj stranci, u najvećoj mjeri uzrokovanih njegovim najvećim problemom broj dva (tješnje veze s ili udaljavanje od Europske unije) itekako treba podršku unionista iz Sjeverne Irske u Parlamentu. Kad su pojedinosti iz anglo-irskog dokumenta, koji britanska i irska vlada upravo pripremaju, procurile u javnost, John Major je učinio rijedak presedan obrativši se naciji preko tv-ekrana, uz uvjeravanja da je strah dijela stanovnika Sjeverne Irske da će biti prodani Dublinu neutemeljen. U petominutnom obraćanju naciji, trećem po redu otkako je premijer (ostala dva održao je u vrijeme rata u Zaljevu, odnosno nakon potpisivanja Deklaracije iz Dowing Streeta), pozvao je Britance da sagledaju vladine prijedloge u cjelini. Vlada ističe da će to biti samo konzultativni dokument, ističući da postoji "trostruka brava" koja jamči da ništa neće biti nametnuto u Sjevernoj Irskoj: stranke koje se moraju suglasiti oko rješenja, stanovništvo koje će se izjasniti na referendumu, te parlament koji na kraju odobrava prijedlog. "Nakon pet mjeseci mira, svakako je vrijeme da gledamo naprijed. Procijenite naše prijedloge u cjelini. Nema ničega čega bi se trebali bojati", rekao je britanski premijer. I dok unionisti iz Ulstera prijete da će se povući iz pregovaračkog procesa, ako ne bude bitnih promjena u prijedlogu dviju vlada, predstavnici Sinn Feina šute i čekaju da vide što će dokument stvarno ponuditi. (Hina) sk br 161054 MET feb 95 16HHMM MET feb 95