Slovenije, Božo Prka i Mitja Gaspari, ocijenili su nakon današnjeg
sastanka u Otočcu ob Krki da je "postignut napredak" u rješavanju
financijskih problema između dviju država.
Božo Prka istaknuo je da razgovori predstavljaju "korak naprijed" u
rješavanju problema deviznih štediša Ljubljanske banke. Dogovoreni su
načelni stavovi o platformi za sporazum o načinu povrata duga od oko
309 milijuna njemačkih maraka deviznim štedišama koji dosad svoju
štednju nisu prenijeli na Republiku Hrvatsku, rekao je Prka.
Taj bi se dug trebao pretvoriti u novu deviznu štednju u Sloveniji prema
komercijalnim uvjetima, a u skladu sa načelima po kojima posluje
slovensko bankarstvo. Slovenski parlament, Vlada i Ministarstvo
financija odlučili bi na koje će se banke prenijeti stara devizna
štednja, s time da hrvatska strana zahtijeva da se štediše s manjim
iznosima u načelu servisiraju u Hrvatskoj, kazao je Prka.
I dalje su neizmijenjeni stavovi hrvatske i slovenske strane u vezi
iznosa od 560 milijuna maraka koje je Hrvatska preuzela u javni dug,
tako da će to pitanje rješavati predsjednici dviju Vlada, nastavio je
Prka.
Dvojica ministara usuglasili su se da će Ljubljanska banka nastaviti
raditi u Hrvatskoj prema hrvatskom zakonodavstvu kao podružnica nove
Ljubljanske banke. Pritom će se voditi računa o reciprocitetu, tako da
hrvatskim bankama treba biti omogućen isti status u Sloveniji.
Na sastanku je dogovoreno da će zajednička radna skupina do kraja
tjedna definirati sadržaj sporazuma, a nakon toga bit će napravljen
radni nacrt sporazuma, kojim bi se regulirala nesporna pitanja, kao što
je dug hrvatskim štedišama. Ministar Prka naglasio je da će Hrvatska
sporazum "cjelovito tretirati", te da će on morati obuhvatiti i
odredbe o dugu koji je Hrvatska preuzela kao javni dug (560 milijuna
DEM).
Slovenski ministar financija Mitja Gaspari istaknuo je da Slovenija u
vezi problema hrvatskih deviznih štediša želi sklopiti međudržavni
sporazum kojeg bi ratificirala oba parlamenta. Time bi se uredila
zakonska osnova za rješavanje tog pitanja i ukinule sve mogućnosti
naknadnih tužbi, kako pojedinaca tako i hrvatske države, kazao je
Gaspari. Slovenija je za izradu cjelovitog sporazuma stoga što treba
riješiti i problem 560 miljuna maraka koje su, po slovenskom
mišljenju, hrvatski, a ne slovenski javni dug.
Za Sloveniju je rješavanje problema Ljubljanske banke neposredno
povezano uz pitanje "zamrznutog" vlasništva slovenskih poduzeća u
Hrvatskoj, naglasio je Gaspari. "Držimo da treba odmrznuti tu imovinu
i pustiti slovenskim poduzećima da slobodno raspolažu svojim
vlasništvom", rekao je on. Također, u sporazum treba ugraditi odredbe
koje bi omogućile normalno poslovanje tim poduzećima, uz zaštitu
investicija i sprečavanje dvostrukog oporezivanja, dodao je Gaspari.
Slovenski ministar kazao je da je na sastanku bilo riječi i o
pregovorima dviju država s inozemnim komercijalnim bankama i Pariškim
klubom. U vezi tog pitanja interesi dviju država su sukladni, jer im
se ne bi smjelo dogoditi da "jedna država" bude priznata kao jedina
nasljednica bivše SFRJ, napomenuo je Gaspari.
(Hina) md mn
131929 MET feb 95
131929 MET feb 95
Jandroković rukometašima: Neka san postane stvarnost!
BiH: Put ka EU-u privremeno deblokiran no i dalje se ne zna tko je vlast a tko oporba
Obavijest korisnicima: Milanović otkazao posjet izložbi u Klovićevim dvorima
Navajo Indijanci kažu da imigracijski agenti uznemiravaju pripadnike plemena
SVJETSKA TRŽIŠTA: Europske burze na novim rekordnim razinama
Kaufland najavio sniženje redovnih cijena za više od tisuću proizvoda
NBA: Određeni igrači za All Star utakmicu
SKV: Svijet u 9,30 sati
Floridska zastupnica dodala bi Trumpov lik na planinu Rushmore
Naplaćena premija društava za osiguranje u 2024. godini 1,9 mlrd eura