SASTANAK MINISTARA FINANCIJA HRVATSKE I SLOVENIJE

Slovenije, Božo Prka i Mitja Gaspari, ocijenili su nakon današnjeg sastanka u Otočcu ob Krki da je "postignut napredak" u rješavanju financijskih problema između dviju država. Božo Prka istaknuo je da razgovori predstavljaju "korak naprijed" u rješavanju problema deviznih štediša Ljubljanske banke. Dogovoreni su načelni stavovi o platformi za sporazum o načinu povrata duga od oko 309 milijuna njemačkih maraka deviznim štedišama koji dosad svoju štednju nisu prenijeli na Republiku Hrvatsku, rekao je Prka. Taj bi se dug trebao pretvoriti u novu deviznu štednju u Sloveniji prema komercijalnim uvjetima, a u skladu sa načelima po kojima posluje slovensko bankarstvo. Slovenski parlament, Vlada i Ministarstvo financija odlučili bi na koje će se banke prenijeti stara devizna štednja, s time da hrvatska strana zahtijeva da se štediše s manjim iznosima u načelu servisiraju u Hrvatskoj, kazao je Prka. I dalje su neizmijenjeni stavovi hrvatske i slovenske strane u vezi iznosa od 560 milijuna maraka koje je Hrvatska preuzela u javni dug, tako da će to pitanje rješavati predsjednici dviju Vlada, nastavio je Prka. Dvojica ministara usuglasili su se da će Ljubljanska banka nastaviti raditi u Hrvatskoj prema hrvatskom zakonodavstvu kao podružnica nove Ljubljanske banke. Pritom će se voditi računa o reciprocitetu, tako da hrvatskim bankama treba biti omogućen isti status u Sloveniji. Na sastanku je dogovoreno da će zajednička radna skupina do kraja tjedna definirati sadržaj sporazuma, a nakon toga bit će napravljen radni nacrt sporazuma, kojim bi se regulirala nesporna pitanja, kao što je dug hrvatskim štedišama. Ministar Prka naglasio je da će Hrvatska sporazum "cjelovito tretirati", te da će on morati obuhvatiti i odredbe o dugu koji je Hrvatska preuzela kao javni dug (560 milijuna DEM). Slovenski ministar financija Mitja Gaspari istaknuo je da Slovenija u vezi problema hrvatskih deviznih štediša želi sklopiti međudržavni sporazum kojeg bi ratificirala oba parlamenta. Time bi se uredila zakonska osnova za rješavanje tog pitanja i ukinule sve mogućnosti naknadnih tužbi, kako pojedinaca tako i hrvatske države, kazao je Gaspari. Slovenija je za izradu cjelovitog sporazuma stoga što treba riješiti i problem 560 miljuna maraka koje su, po slovenskom mišljenju, hrvatski, a ne slovenski javni dug. Za Sloveniju je rješavanje problema Ljubljanske banke neposredno povezano uz pitanje "zamrznutog" vlasništva slovenskih poduzeća u Hrvatskoj, naglasio je Gaspari. "Držimo da treba odmrznuti tu imovinu i pustiti slovenskim poduzećima da slobodno raspolažu svojim vlasništvom", rekao je on. Također, u sporazum treba ugraditi odredbe koje bi omogućile normalno poslovanje tim poduzećima, uz zaštitu investicija i sprečavanje dvostrukog oporezivanja, dodao je Gaspari. Slovenski ministar kazao je da je na sastanku bilo riječi i o pregovorima dviju država s inozemnim komercijalnim bankama i Pariškim klubom. U vezi tog pitanja interesi dviju država su sukladni, jer im se ne bi smjelo dogoditi da "jedna država" bude priznata kao jedina nasljednica bivše SFRJ, napomenuo je Gaspari. (Hina) md mn 131929 MET feb 95 131929 MET feb 95