VAŽNIJIH DOGAĐAJA IZ MEĐUNARODNE POLITIKE

ZAGREB - Predsjednik hrvatske Vlade Nikica Valentić primio je u petak poslijepodne tursko parlamentarno izaslanstvo koje boravi u dvodnevnom posjetu Hrvatskoj. Hrvatski premijer u razgovoru je istaknuo kako su odnosi Hrvatske i Turske, kojima Hrvatska pridaje veliki značaj, odlični na političkoj razini i sve bolji na gospodarskoj. Turska, dodao je, ima veliki značaj za riješavanje krize u BiH, a temelj riješenja krize, nastavio je Valentić, jest savezništvo Bošnjaka-Muslimana i Hrvata u BiH. Govoreći o odluci o otkazivanju mandata UNPROFOR-a, predsjednik hrvatske Vlade je kazao kako Hrvatska nije imala izbora jer ne može prihvatiti zamrzavanje postojećeg stanja, a to znači okupacije hrvatskih područja, no da će istodobno učiniti sve za mirno riješenje krize. PRAG - Otkaz mandata UNPROFOR-a u Hrvatskoj, europske integracije i bilateralni odnosi bili su glavne teme današnjih razgovora koje je hrvatski ministar vanjskih poslova dr. Mate Granić vodio s češkim ministrom vanjskih poslova Josefom Zieleniecom. Dr. Granić je na današnjoj konferenciji za novinare kazao da je s velikim zadovoljsvom prihvatio poziv češkog šefa diplomacije da posjeti Češku. "Zainteresirani smo za gospodarske reforme i europske integracijske procese u kojima je Češka daleko napredovala", izjavio je hrvatski ministar. Dr. Granić je rekao da je ministru Zieleniecu objasnio da je odluka o otkazu mandata UNPROFOR-a konačna ali da je Hrvatska spremna na pregovore s međunarodnom zajednicom i sa srpskom stranom. Granić je naglasio da Hrvatska pozdravlja mirovne inicijative čiji je cilj mirno rješenje sukoba u regiji. "U tom smislu mi pozdravljamo prijedlog EU za sastanak Tuđman-Izetbegović-Milošević ali samo uz temeljitu pripremu", dodao je hrvatski ministar. PRAG - Prvi službeni posjet potpredsjednika Vlade Republike Hrvatske i ministra vanjskih poslova dr. Mate Granića Republici Češkoj završen je večeras susretom s hrvatskim privrednicima u Pragu na svečanom prijemu što ga je u ministrovu čast organizirao hrvatski veleposlanik Zlatko Stahuljak. Ministar Granić obavijestio je hrvatske privrednike o današnjim razgovorima sa češkim dužnosnicima i rekao da se radi na pripremi bilateralnih gospodarskih sporazuma, posebno onih o zaštiti investicija i o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Tijekom poslijepodneva hrvatsko su izaslanstvo primili predsjednik zsatupničkog doma Parlamenta Češke Republike Milan Uhde, ministar obrane Vilem Holan i potpredsjednik češke Vlade Jan Kalvoda. Tom prilikom vođeni su razgovori i o bilateralnim pitanjima, a dogovoren je i posjet češkog ministra obrane koji bi idućeg tjedna trebao doputovati u Hrvatsku. Ministar Granić potaknuo je privrednike na daljnje napore kako bi se povečala robna razmjena Hrvatske i Češke koja je prošle godine iznosila 120 milijuna dolara. Hrvatsko izaslanstvo vrača se kasno večeras u Zagreb. ZAGREB - Pomoćnik ministra vanjskih poslova Republike Hrvatske dr. Ivan Šimonović primio je danas u Zagrebu izaslanstvo Odbora za vanjsku politiku parlamenta Republike Mađarske, priopćilo je Ministarstvo vanjskih poslova. Glavne teme razgovora bile su odluka Republike Hrvatske o otkazu mandata UNPROFOR-a i bilateralni odnosi, s posebnim naglaskom na gospodarsku suradnju i status manjina. Nakon što je dr. Šimonović izvijestio mađarsko izaslanstvo o razlozima otkaza mandata UNPROFOR-u, Predsjednik Odbora za vanjsku politiku dr. Matyas Eorsi rekao je kako Mađari potpuno razumiju hrvatsku odluku, no izražava i bojazan glede izbijanja novih sukoba u Republici Hrvatskoj. ZAGREB - Indonezijski predsjednik Suharto doputovat će polovicom sljedećeg mjeseca u državni posjet Republici Hrvatskoj, priopćeno ja na današnjem razgovoru predsjednika hrvatske vlade Nikice Valentića s indonezijskim veleposlanikom u Hrvatskoj Soelaemanom Pringgodigdoaom (Soleman Pringodigdo). Indonezijski predsjednik Suharto boravit će u državnom posjetu Hrvatskoj od 12. do 14. ožujka, a u njegovoj će pratnji doputovati šezdesetak visokih dužnosnika i poslovnih ljudi. Nakon službenih razgovora s predsjednikom Tuđmanom, predviđenih za ponedjeljak 13. ožujka, indonezijski predsjednik, sa dijelom svog izaslanstva, namjerava u poslijepodnevnim satima zrakoplovom UNPROFOR-a otputovati u kraći posjet Sarajevu, rečeno je na današnjim razgovorima. PALE - Jedan od vođa bosanskih Srba Aleksa Buha, samozvani paljanski "ministar vanjskih poslova", ocijenio je u petak da Bonn i Pariz "sada bolje razumiju" stajališta njegova vodstva. U interviewu za AFP, Buha je rekao da su šefovi francuske i njemačke diplomacije Alain Juppe i Klaus Kinkel priznali da je plan Kontaktne skupine neprimjenjiv u BiH. Buha tvrdi da je washingtonskim sporazumima o stvaranju Federacije BiH napušten koncept Republike Bosne i Hercegovine. "Budući da je hrvatsko-muslimanska federacija mogla biti stvorena bez našeg pristanka, mi imamo pravo stvoriti našu srpsku državu", kaže Buha. BEČ - Austrijska policija otkrila je lanac oružja namijenjenog Srbiji i uhitila je četiri osobe, priopćili su danas predstavnici austrijske policije. Prema istom izvoru, veliki arsenal oružja u kojem su se nalazili pištolji, puške, granate i noževi kao i 16.000 metaka zaplijenjen je u stanovima u Beču. Krijumčari oružjem, čiji identitet nije objavljen, također su imali i skladište u Donjoj Austriji, sjeverozapadno od glavnoga austrijskog grada. NEW YORK - Vijeće sigurnosti UN-a dalo je danas službenu podršku sporazumu između Visokog povjereništva UN-a za izbjelice (UNHCR) i zairske vlade prema kojem bi trebalo "pojačati sigurnost" u logorima u kojima se nalaze izbjeglice iz Ruande. Ocjenjujući da je situacija u logorima "i dalje opasna" i da bi mogla "destabilizirati" čitavo to područje, Vijeće pridaje "veliki značaj što bržem poduzimanju mjera radi rješavanja problema sigurnosti u logorima", posebno u Zairu. Petnaest zemalja članica Vijeća sigurnosti ponovno je osudilo akcije bivših vođa u Ruandi i bivše milicije i vladinim snaga kojima se željelo, "u nekim slučajevima i silom", natjerati izbjelice na povratak. Vijeće je radi toga "duboko zabrinuto", kao i radi otežavanja rada lokalnoj administraciji i UNHCR-u. Vijeće je ponovno zatražilo od zemalja članica UN-a da opskrbe UNHCR potrebnim sredstvima i naglasilo kako su logori "samo privremeno rješenje i da je najvažniji cilj povratak izbjeglica na njihova ognjišta". ALMA ATA - Čelnici Zajednice Nezavisnih Država (ZND) usvojili su na današnjem jednodnevnom sastanku na vrhu niz dogovora o suradnji, uključujući i dokument koji bi trebao potaknuti mir i stabilnost na njihovom teritoriju. Na sastanku se nije govorilo o ruskoj intervenciji u Čečeniji, iako su sudionici saslušali govor ruskog predsjednika Borisa Jeljcina o tamošnjoj situaciji. Nisu objavljeni detalji Jeljcinova govora. Predsjednik Kazahstana Nursultan Nazabajev izjavio je da se razgovaralo o više od 30 političkih, ekonomskih i vojnih pitanja. ALMA ATA - Zemlje članice Zajednice nezavisnih država (ZND) odbile su u petak na svom 15. sastanku na vrhu u Alma Ati ruski prijedlog o zajedničkoj obrani granica. Od deset dokumenata pripremljenih za taj skup usvojena su samo dva: "sporazum o koncepciji kolektivne sigurnosti" i deklaraciju o istoj temi, čiji sadržaj nije preciziran. Ovaj je sastanak na vrhu obilježen i "čudnim" ponašanjem Borisa Jeljcina, javlja France presse. Ruski je predsjednik bio u lošoj formi tijekom cijelog trajanja summita. Dok je izlazio iz automobila pridržavali su ga njegovi tjelohranitelji koji su ga odveli u predsjedničku palaču u Alma Ati, gdje se održavao susret na vrhu 12 zemalja ZND-a. MOSKVA - "Kongres čečenskog naroda", pod predsjedanjem Džohara Dudajeva, odlučio je nastaviti "oružanu borbu" ako Rusija "ne počne pregovore" s Čečenima, priopćio je inguški predsjednički savjetnik Piotr Kossov. "Vojni čečenski dužnosnici predali su vrhovnom ruskom zapovjedništvu plan za rješenje sukoba u Čečeniji", dodao je. MOSKVA - Ruske postrojbe nadziru dva od ukupno 11 administrativnih okruga u Čečeniji, priopćila je je novinska služba ruske vlade. Ruske snage nadziru sjeverni okrug Nadterečni, i Naourski na sjeverozapadu. Na jugoistoku i jugu Groznog, kod Čečen-Aoula i Arguna, ruske postrojbe se suočavaju s "napadima manjih skupina boraca", stoji u priopćenju novinske službe ruske vlade. STRASBOURG - Latvija je u petak postala 34. članicom Vijeća Europe. Ta baltička zemlja primljena je u punopravno članstvo Vijeća Europe unatoč protivljenju ruskih nacionalista, koji Latviji prigovoraju zbog lošeg tretmana velike ruske manjine. Latvija je podnijela zahtjev za primanje u Vijeće Europe u rujnu 1991. godini i posljednja je baltička zemlja koja je primljena u tu paneuropsku organizaciju. ŽENEVA - Predstavnici pokrajine Abhazije koja se željela otcijepiti od Gruzije, odustali su od svojega zahtijeva za potpunom nezavisnošću od te bivše sovjetske republike, priopćio je posrednik UN-a Edouard Brunner. Nakon završetka trodnevnih pregovora Abhazi su odlučili nastaviti političke pregovore s Gruzijom na temelju jedinstvene države, rekao je Brunner na konferenciji za novinstvo. WASHINGOTN - Sjedinjene su Države odlučile prekinuti slanje oružja i druge vojne opreme Ekvadoru i Peruu, nakon "nastavka graničnog sukoba" između ove dvije zemlje, priopćio je danas State Department (Stejt Dipartment). Ova se mjera odnosi kako na Program vojne prodaje SAD-a, tako i na "sve dozvole i odobrenja izvoza ili prijenosa koji su ranije zaključeni" prema privatnim tvrtkama, glede opreme za obranu Perua i Ekvadora. Američka će vlada također odbiti "sve zahtjeve za ovlaštenjima i drugim dozvolama izvoza i prijenosa", pojasnila je glasnogovornica State Departmenta Christine Shelly (Kristin Šeli). Prekid se odnosi i na programe obuke novih vojnika dviju zemalja od strane SAD-a. Glasnogovornica je dodala da su tri zemlje potpisnice protokola iz Ria (Argentina, Čile i Brazil) "poduzele slične mjere". BEJRUT - Europska trojica (predstavnici Njemačke, Francuske i Španjolske) koje vodi francuski ministar vanjskih poslova Alain Juppe, stigli su danas u Bejrut gdje će održati niz razgovora s libanonskim čelnicima. Izaslanstvo EU bi se odmah nakon dolaska trebalo sastati sa šefom libanonske diplomacije Faresom Boueizom. Razgovori će biti usredotočeni na posljednji razvoj događaja u vezi s mirovnim procesom. Osim Juppea doputovali su i njemački državni tajnik Hans von Ploetz, španjolski državni tajnik za europske poslove Carlos Westendorp i potpredsjednik Europskoga povjerenstva za mediteranske zemlje Manuel Marin. Oni će se sastati s predsjednikom parlamenta Nabihom Berriem, premijerom Raficom Haririjem i predsjednikom Eliasom Hraouiem. RIM - Papa Ivan Pavao II mogao bi možda tijekom ove godine ostvariti svoju želju i pohoditi Sarajevo. Na tome radi "Opera Romana Pellegrinaggi" (rimska organizacija koja se bavi hodočašćima), obznanjuje danas talijanska novinska agencija Andkronos. Na margini teološkoga nacionalnog pastoralnog savjetovanja o pripremi proslave 2000. godine, monsignor Liberio Andreatta je objasnio da se u Sarajevo priprema uputiti "Svjetlo mira", koje je trenutačno u Loretu. "Svjetlo mira" je prošle godine blagoslovio Ivan Pavo II u bazilici Svetoga Petra i zatim je ono preneseno u Nazareth, odakle je došlo u loretsko Marijansko svetište. "Nadamo se da ćemo tijekom ove godine uspjeti ostvariti tu mirovnu inicijativu," izjavio je Andreatta govoreći o planu da se pošalje "Svjetlo mira" u Sarajevo. "Ako će se sve teći kako treba, mogli bi se stvoriti i uvjeti za put Svetoga Oca u bosanski glavni grad", rekao je Andreatta. SKOPJE - Makedonija je krajem siječnja odbila ponudu Grčke o održavanju tajnog sastanka u Ateni, prije procesa o grčkoj blokadi pri Europskom sudu, potvrdio je danas francuskoj novinskoj agenciji France presse makedonski ministar unutrašnjih poslova Ljubomir Frckovski. "Nakon što su dva ili tri mjeseca naši odnosi bili potpuno zaleđeni, grčki emisari su došli u Skopje i predložiti takav sastanak, pod krinkom policijskih poslova", izjavio je makedonski ministar. Prema njegovim riječima, grčka je ponuda počinjala listom "tehničkih" pitanja, kao što je pitanje viza, a odnosila se i na druge probleme između te dvije zemlje koje su prekinule veze nakon što je Grčka uvela blokadu te bivše jugoslavenske republike 16. veljače 1994. MEXICO CITY - Meksički su dužnosnici identificirali čelnika Zapatista, poznatog kao "zapovjednik Marcos" te naredili njegovo hapšenje. Meksički predsjednik Ernesto Zedillo objavio je da su nalozi za hapšenjem izdani u četvrtak nakon što su u srijedu otkrili mjesta na kojima se skrivaju čelnici Zapatista, a tijekom te akcija otkriveno je i oružje sakriveno u glavnom gradu Meksika te u gradu Veracruz. Meksički je predsjednik izjavio kako je otkrivena skupina povezana sa Zapatistima imala "veliki arsenal jakog oružja, ručnih granata i eskploziva". To dokazuje da "je strategija Zapatista bila da se dobije na vremenu te da su bili daleko od toga da započnu dijalog i pregovore već su spremali daljnja nasilja", rekao je Zedillo. MARSEILLE - U spremniku broda koji je uplovljavao u luku u Marseilleu carinska služba je otkrila 4,5 tona hašiša. Brod je došao iz Bejruta, priopćila je policija, dodavši da droga potječe s Bliskog istoka. Droga je bila sakrivena iza pošiljki južnog voća, koje je bilo navedeno u carinskoj deklaraciji. CAPE CANAVERAL - Posada svemirskog broda "Doscovery" završila je pokuse i pripremila se sa spuštanje na Floridi, koje bi trebalo uslijediti u subotu u 6,51 sati po istočnoameričkom vremenu. U osmodnevnoj misiji "Discovery" se spojio s ruskom svemirskom stanicom "Mir", astronauti su izašli u svemir, a lansiran je i satelit. (Hina) dr 102353 MET feb 95 102353 MET feb 95