PREGLED VAŽNIJIH DOGAĐAJA IZ MEĐUNARODNE POLITIKE

ZAGREB - Turska "poštuje odluku Republike Hrvatske o otkazivanju mandata UNPROFOR-a" jer drži, kao što je to i ranije isticala, da je njegova "misija kako u Hrvatskoj tako i u BiH pogrešno definirana", odnosno da je umjesto misije očuvanja mira to trebala biti misija stvaranja mira, izjavio je u četvrtak, nakon razgovora s čelništvom hrvatskog Sabora, šef turskog parlamentarnog izaslanstva, koje je boravi u dvodnevnom posjetu Hrvatskoj, Kemal Mimaroglu. Izaslanstvo narodne skupštine Republike Turske, koje nosi naziv "Posebna studijska skupina za BiH", u četvrtak poslijepodne primio je predsjednik Sabora Republike Hrvatske dr. Nedjeljko Mihanović, a nakon toga gosti iz Ankare sastali su se i s dr. Žarkom Domljanom, potpredsjednikom Zastupničkog doma Sabora i predsjednikom Odbora za vanjsku politiku Zastupničkog doma i članovima odbora. Podvukavši da je Miloševićevo ponašanje od početka ključno za rješenje krize ne području bivše Jugoslavije i da će rat prestati onoga trenutka kada Srbija odustane od svoje agresivne i osvajačke politike, Žarko Domljan je zaključio da takva politika mora biti poražena vojnim ili političkim sredstvima. PRAG - Stanje u regiji u svjetlu Hrvatske odluke o otkazu mandata UNPROFOR-a te najnovijih mirovnih inicijativa međunarodne zajednice bit će uz odnose Hrvatske i Češke glavna tema razgovora s češkim dužnosnicima, izjavio je u četvrtak navečer u Pragu hrvatski ministar vanjskih poslova dr. Mate Granić. "Ovo je prvi službeni posjet Republici Češkoj i uzvratan posjet ministru vanjskih poslova Josefu Zieleniecu s kojim sam imao susret prilikom njegova posjeta češkim vojnicima u sastavu UNPROFOR-a", dodao je dr. Granić. "Bit će razgovora o mirnom rješenju krize na području bivše Jugoslavije", rekao je ministar Granić podsjećajući da je Češka članica Vijeća sigurnosti UN-a. "Razgovarat ćemo i o europskim integracijskim procesima, a razmotrit ćemo kako unaprijediti naše bilateralne odnose, posebno na gospodarskom planu", dodao je hrvatski ministar vanjskih poslova. ZAGREB - Predsjednik Sabora Republike Hrvatske dr. Nedjeljko Mihanović primio je u četvrtak u nastupni posjet Jean-Jacquesa Gillarda, veleposlanika Republike Francuske u Hrvatskoj, priopćeno je iz kabineta predsjednika Sabora. U jednosatnom razgovoru u kojemu je predsjednik Mihanović iznio povijesno-političku genezu današnjih događaja, razmijenjena su mišljenja o stanju nastalom zbog hrvatske odluke o otkazu mandata UNPROFOR-u, te inicijativom mini-kontaktne skupine i prezentacijom "Plana Z-4". Istaknuto je da je potrebna intenzivnija međuparlamentara suradnja, koja bi sadržavala sastanke parlamentarnih skupina hrvatsko-francuskoga prijateljstva, razmjenu stručnih iskustava, te međuparlamentarne sastanke na najvišoj razini. ŽENEVA - Hrvatski veleposlanik pri UN-u u Ženevi dr. Miomir Žužul uputio je u četvrtak visokim svjetskim dužnosnicima u Ženevi apel Udruge Hrvata sjeverozapadne Bosne u kojem se traži brža i odlučnija akcija međunarodne zajednice i međunarodnih organizacija u zaustavljanju srpskih zlodjela i politike etničkog čišćenja. Apel i popratno pismo dr. Žužula u kojem upozorava na tragediju i patnju Hrvata zbog genocida i nastavka politike etničkog čišćenja koje provode bosanski Srbi odaslani su predsjedniku Međunarodnog odbora Crvenoga križa Corneliu Sommarugi, visokom povjereniku UN-a za izbjeglice Sadako Ogati, visokom povjereniku UN-a za ljudska prava Jose Ayala Lassou, predsjedatelju godišnjeg zasjedanja Komisije za ljudska prava Musa Hatimu te posebnom izvjestitelju UN-a o stanju ljudskih prava na prostoru bivše Jugoslavije Tadeuschu Mazowietzkom. Dr. Žužul zatražio je u pismu bržu i odlučniju akciju međunarodne zajednice i međunarodnih organizacija u zaustavljanju srpskih zlodjela i politike etničkog čišćenja. U pismu predsjedatelju 51. godišnjeg zasjedanja Komisije za ljudska prava Musa Hatimu koje u Ženevi traje do 10. ožujka dr. Žužul zatražio je da se apel Udruge Hrvata uvrsti kao službeni dokumenat tog najvećeg svjetskog foruma za zaštitu ljudskih prava. U apelu Udruge Hrvata sjeverozapadne Bosne navodi se kako je od 80.000 Hrvata pod srpskom vlašću na tom području tijekom protekle tri godine protjerano više od 50.000, a samo iz Banje Luke više od 20.000. "Nesrpsko stanovništvo ubijano je, proganjano, zlostavljano te pod radnom obvezom često odvođeno na srpske bojišnice kao živi štit, a prisiljavalo ih se da se bore protiv vlastitog naroda", ističe se u apelu. U posljednja dva mjeseca stanje se još više pogoršalo pa se navode konkretni primjeri fizičkog i psihičkog zlostavljanja, pljački i otimačine imovine. U apelu se također ukazuje na ponovnu mobilizaciju Hrvata od 18 do 65 godina starosti kao i masovno iseljavanje zastrašenog pučanstva s tog područja zbog srpskog terora. RIM - Hrvatski veleposlanik u Italiji dr. Davorin Rudolf bio je u srijedu kasno poslijepodne pozvan u Ministarstvo vanjskih poslova Republike Italije zbog objašnjenja odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske o ustavnosti i zakonitosti Statuta Županije istarske. Veleposlaniku je tada izražena zabrinutost talijanske vlade zbog mogućih negativnih učinaka odluke na status i prava talijanske manjine u Hrvatskoj, tretman Talijanske unije, primjenu Rimskoga memoranduma o zaštiti talijanske manjine u Hrvatskoj i Sloveniji iz 1992. i na aktualne hrvatsko-talijanske pregovore o zaključivanju bilateralnog sporazuma o statusu i zaštiti manjina, priopćilo je u četvrtak hrvatsko veleposlanstvo u Rimu. RIM - Gotovo sve talijanske parlamentarne stranke zatražile su u četvrtak da ministrica vanjskih poslova Italije Susanna Angelli (Suzana Anjeli) izvijesti o položaju talijanske manjine u Istri, a nakon odluke Ustavnog suda Hrvatske o ustavnosti i zakonitosti Statuta Županije istarske. Tajnik Vanjskopolitičkog odbora Zastupničkog doma Parlamenta, predstavnik progresista, Carmelo Incorvaia (Karmelo Inkorvaja) tražio je da se hitno "pokrenu inicijative za zaštitu talijanske manjine u istarskoj regiji", te da se što prije "ratificira talijansko-hrvatski sporazum od 15. siječnja 1992". BUDIMPEŠTA - U Budimpešti je objavljeno da je Mađarska odbila zahtjev Srba s okupiranih hrvatskih područja za otvaranjem graničnog prijelaza Kneževo-Udvar u Baranji. Tim je povodom danas hrvatski veleposlanik u Budimpešti dr. Aleksandar Šolc izjavio kako je ta odluka potvrda pricipijelne politike mađarske vlade prema Hrvatskoj. KNIN - Samozvani vođa pobunjenih Srba iz UNPA Milan Martić izjavio je u četvrtak na konferenciji za tisak u Kninu da će gotovo sigurno ponovno početi rat ako UNPROFOR napusti Hrvatsku. "Ako Hrvatska započne agresiju, bit će to sigurno kraj Hrvatske kakvu poznajemo", dodao je on. "Naša će obrana zatim uključiti napad. Ne postoji obrana za Zagreb, Karlovac i Osijek", kazao je Martić. Martić je priznao da je hrvatska vojska postala snažnija od 1991. godine, ali je upozorio da samozvana "krajina" može računati na pomoć armije tzv. SR Jugoslavije i bosanskih Srba. ZAGREB - Snage bosanskih Srba, podržane topništvom pobunjenih Srba s okupiranih hrvatskih područja, započele su u četvrtak ujutro snažne pješačke i topničke napade na sela Vedro Polje i Klokot unutar "zaštićenog područja" Bihaća, izjavio je glasnogovornik UNPROFOR-a u Zagrebu, Paul Risley. "Jutros oko 10.00 sati, 2. korpus vojske bosanskih Srba pokrenuo je pješački napad na područje Vedrog Polja i Klokota unutar bihaćkog 'zaštićenog područja'", kazao je Risley, dodajući da ti napadi imaju snažnu topničku podršku, od koje dio, po njegovim riječima "pružaju i krajinski Srbi". Risley je kazao kako je "UNPROFOR-a odlučno zatražio od bosanskih Srba da prekinu s napadom na Vedro polje i Klokot kao dijelove bihaćkog zaštićenog područja, kao i s granatiranjem koje prati taj napad", te da UNPROFOR od Armije BiH i srpske strane nastoji ishoditi pristanak da se "pripadnici bangladeškog bataljuna UNPROFOR-a postave između dviju strana" u zoni sukoba. BEOGRAD - Gotovo je sigurno da 60 helikopera opaženih prošlog tjedna iznad BiH potječe iz Srbije, priopćio je glasnogovornik UN-a u Beogradu Yuriy Chizhik. Promatrači UN-a nisu bili u mogućnosti točno identificirati helikoptere, jer su ih srpske vlasti spriječile da se koriste radarima, dodao je. Ti letovi, za koje Beograd poriče da išta zna o njima, povećali su bojazan da se bosanski Srbi za vrijeme prekida vatre ponovno opskrbljuju. PALE - Vođa bosanskih Srba Radovan Karadžić izjavio je u četvrtak na Palama da bi povlačenje UNPROFOR-a iz Hrvatske dovelo do "velikog rata" između Srba i Hrvata, zatim između Muslimana i Srba, a onda i "izvan granica bivše Jugoslavije". "Najprije će izbiti rat između srpske krajine i Hrvatske. Ako Hrvatska napadne krajinu, sigurno ćemo braniti našu braću i vjerojatno ćemo se ujediniti s njima u jednu državu", rekao je Karadžić u interviewu za AFP i meksički televizijski kanal Televisa-Mexico. Hrvatski predsjednik Franjo Tuđman "ne želi rat, ali želi krajinu. Ako u tome ne uspije bez rata, on će izabrati rat. "Ali onda može izgubiti Istru, Dalmaciju, Slavoniju. Vjerojatno će sačuvati Zagreb", kaže Karadžić. Karadžić drži da mogući susret predsjednika Hrvatske, Srbije i BiH ne bi doveo do bilo kakvih rezultata bez nazočnosti bosanskih Srba, jer, "ma kakve odluke bile donesene mi ih nećemo prihvatiti". ANKARA - Turska i Bosna i Hercegovina složile su se u četvrtak da jedini put za trajno rješenje krize na prostoru bivše Jugoslavije jest u tome da se zajamči teritorijalni integritet i suverenitet svih država u regiji u njihovim međunarodno priznatim granicama, kaže se u zajedničkom priopćenju objavljenom nakon jednodnevnog posjeta ministra vanjskih poslova Irfana Ljubijankića Ankari. Turski ministar vanjskih poslova Murat Karayalcin i njegov bosanskohercegovački kolega Ljubijankić izrazili su uvjerenje da "federacija predstavlja održivi model za očuvanje multietničkog, multikulturalnog i multireligijskog društva, što u sebi imaju svi narodi Bosne i Hercegovine", stoji u priopćenju. U priopćenju se također navodi da su strane pripravne na tripartitni susret Turska-BiH-Hrvatska u Sarajevu, ne spominjući datum toga susreta. ZAGREB -Humanitarni konvoj UNHCR-a koji je u četvrtak ujutro krenuo iz Zagreba stigao je u poslijepodnevnim satima u Cazin, rekla je u Zagrebu glasnogovornica UNHCR-a Alemka Lisinski. Riječ je o konvoju od 10 kamiona sa 72 tone hrane i lijekova od kojih je jedan dio isporučen Velikoj Kladuši a veći dio namijenjen južnom području bihaćkog džepa dopremljen je u Cazin. SARAJEVO - Visoko povjereništvo UN za izbjeglice (UNHCR) priopćilo je u četvrtak da je za sutrašnji dan suspendiralo sarajevski zračni most nakon što su vladine snage uhitile dvojicu njegovih djelatnika. Glasnogovornik UNHRC-a Kris Janowski izjavio je da je ta suspenzija mjera opreza nakon što je bosanskohercegovačka policija uhitila dvojicu njegovih djelatnika, od kojih je jedan Srbin. Dva lokalna djelatnika UNHRC-a, jedan Srbin i jedan Hrvat uhićeni su na području pod nadzorom vladinih snaga dok su išli od sarajevske zračne luke u središte grada. "Zaustavili smo zračni most jer bi moglo doći do neke vrste odmazde", rekao je Janowski. WASHINGTON - Američki predsjednik Bill Clinton i njemački kancelar Helmut Kohl izrazili su u četvrtak čvrstu potporu ruskom predsjedniku Borisu Jeljcinu, unatoč sukobu u Čečeniji. Na zajedničkoj konferenciji za novinare nakon trosatnog razgovora, Kohl i Clinton zatražili su da se odmah okonča nasilje u Čečeniji i da otpočnu mirovni pregovori. Clinton je najavio pomoć od 20 milijuna dolara kako bi se olakšala humanitarna i izbjeglička kriza u Čečeniji. Iako su pružili potporu Jeljcinu, Kohl i Clinton od njega očekuju da ne uspori prema demokratskim i gospodarskim reformama i da poštuje ljudska prava. "To prijateljstvo daje nam za pravo da mu jasno kažemo da ne smije razočarati naše nade, da, iako imamo razumijevanja za neke zastoje, reforme moraju ići dalje", rekao je Kohl. Clinton je rekao da ima povjerenja u Jeljcina, jer je "svaki put učinio ono što je obećao učiniti" - počevši od povlačenja ruskih postrojba iz baltičkih zemalja do provođenja sporazuma o ograničenju nuklearnog naoružanja. Glede ključnog pitanja o širenju NATO-a na bivše zemlje sovjetskoga bloka, Clinton i Kohl su rekli da i dalje namjeravaju vršiti pritisak za proširenje Sjevernoatlantskog saveza, ali nisu iznijeli precizan vremenski raspored o ulasku istočnoeuropskih zemalja zapadni obrambeni savez. "Složili smo se da će neizbježan proces širenja NATO-a biti postupan i otvoren i da neće biti iznenađenja", rekao je Clinton. Što se tiče mira u Bosni i Hercegovini, dvojica vođa su se složili da je važno ojačati Federaciju bosanskih Hrvata i Muslimana kako bi se olakšalo postizanje mira s bosanskim Srbima. MOSKVA - Ruski predsjednik Boris Jeljcin smijenio je dva zamjenika ministra obrane - jednog zato što se protivio vojnoj akciji u Čečeniji, a drugoga zbog istrage u slučaju korupcije. U predsjedničkoj odluci, bez objašnjenja, Jeljcin razrješuje dužnosti general-pukovnike Georgija Kondratjeva i Matveja Burlakova. LONDON - Bivši sovjetski predsjednik Mihail Gorbačov ocijenio je u četvrtak da je ruska vojna intervencija u Čečeniji "ogromna greška" koja će Rusiju skupo stajati. "To je ogromna greška. I ona će nas skupo stajati. Ne samo u gospodarskom smislu, nego posebno politički i moralno. Oni na vlasti sebe su satjerali u ugao", izjavio je Gorbačov u interviewu televiziji BBC. Bivši sovjetski predsjednik smatra kako vojna akcija u Čečeniji ne samo da nije zaplašila pobunjeničke regije, već ih je ohrabrila, dodajući kako su se one snage koje se žele odvojiti od Moskve već počele udruživati. VATIKAN - Papa Ivan Pavao II. prihvatio je poziv mađarskog predsjednika Arpada Goncza da posjeti Mađarsku 1996. godine, doznaje France presse od dobro obaviještenih izvora u Vatikanu. Goncz pozvao je Papu da posjeti Mađarsku tijekom današnje privatne audijencije u Vatikanu. Papa je pozvan u Mađarsku u povodu proslave 1.100 obljetnice doseljavanja Mađara oko Dunava. Papa Ivan Pavao II. već je posjetio Mađarsku u kolovozu 1991. godine. HOUSTON - Dvojica astronauta svemirskoga broda "Discovery" u četvrtak su izašli u svemir gdje će provesti pet sati, objavila je NASA, dodajući kako je svrha te misije ispitivanje njihovih kombinezona. To je prvi izlazak u svemir za astronaute Michaela Foalea i Bernarda Harrisa. Haris je prvi crnac koji je izašao u svemir. Prije toga, ekipa je pokupila promatrački satelit SPARTAN-204 koji je u svojoj misiji snimio četrdesetak sati ispitivanja različitih izvora svjetlosti. (Hina) bar rb 092358 MET feb 95 092358 MET feb 95