SVIJET U 18 SATI

ZAGREB - Sastanak potpredsjednika hrvatske Vlade i ministra vanjskih poslova dr. Mate Granića s ministrom vanjskih poslova Republike Bosne i Hercegovine Irfanom Ljubijankićem, održan danas poslije podne u Zagrebu, bio je nastavak nedavnog razgovora u Muenchenu koji je, prema Granićevim riječima, veliki pomak naprijed u uspostavi Federacije BiH, primjeni washingtonskih sporazuma te čvrstom vezivanju Federacije i Republike BiH s Republikom Hrvatskom. "Razgovarali smo o nekim konkretnim sporazumima, stanju u regiji te budućim koracima koje ćemo poduzeti da se što prije ožive washingtonski sporazumi", rekao je dr. Granić. Bosanskohercegovački ministar ustvrdio je da su se dvojica ministara složila kako je Muenchenski sastanak donio bitno novu kvalitetu možda najveću poslije potpisivanja washingtonskih sporazuma. "Devet točaka dogovorenih u Muenchenu treba odmah početi provoditi", rekao je Ljubijankić, i nastavio: "Razgovarali smo o nekim detaljima provedbe tih točaka, ali i o našim bilateralnim odnosima te o izbjeglicama. To je nastavak procesa dogovaranja koji traje i nadam se da ćemo ga uskoro, za kojih tjedan dana, opet nastaviti ovdje u Zagrebu na dobrobit obje države i oba naroda", istaknuo je Ljubijankić. BRUXELLES - Vijeće ambasadora NATO-a odlučilo je početi kontakte s Hrvatskom o eventualnom povlačenju plavih kaciga, doznaje se iz diplomatskih izvora u Bruxellesu. Ti prvi kontakti ograničit će se na razgovore u Bruxellesu s diplomatskim predstavnicima Hrvatske. NATO želi znati koje im infrastrukturne mogućnosti Hrvatska može pružiti u slučaju eventualnog povlačenja (aerodromi i posebice luke). Za povlačenje plavih kaciga iz Hrvatske, BiH ili obadvije zemlje istodobno, NATO-u je nužna pomoć infrastrukture u Hrvatskoj, osobito luka i aerodroma, što zahtijeva pristanak hrvatskih vlasti. ANKARA - Razmjenom nota između Republike Hrvatske i Uzbekistana uspostavljeni su diplomatski odnosi, priopćilo je hrvatsko Veleposlanstvo u Ankari. Uspostava diplomatskih odnosa s Uzbekistanom novi je pomak u povezivanju Hrvatske sa zemljama Zakavkazja i srednje Azije koje, nakon raspada bivšeg Sovjetskoga Saveza, ubrzano kreću putem neovisnosti, gospodarske samostalnosti i suradnje s razvijenim europskim državama. Uzajamna suradnja Hrvatske i srednjoazijskih država važna je sastavnica širih nastojanja međunarodne zajednice usmjerenih ka traženju mira na kriznim područjima jugoistične Europe, Balkana, Zakavkazja i srednje Azije. BEOGRAD - Samozvani parlament Srba s okupiranih dijelova Hrvatske sastao se danas nešto iza 12,30 sati u Kninu, kako bi raspravljao o budućnosti odnosa s hrvatskim vlastima nakon odluke Zagreba da otkaže mandat UNPROFOR-a, javlja France Presse pozivajući se na srpske izvore u Kninu. Nakon otvaranja izvanrednog zasjedanja, poslanici tzv. "parlamenta" trebaju odlučiti da li će se rasprava održati iza zatvorenih vrata. Trajanje zasjedanja nije točno određeno. KUALA LUMPUR - Malezija planira u sljedeća dva mjeseca poslati 1.531 dodatnih vojnika koji će se priključiti pripadnicima mirovnih snaga UN-a u BiH. Vojnici će otputovati za BiH između 24. veljače i 19. ožujka, izjavio je u srijedu malezijski ministar obrane Nadžib Abdul Razak. Među pripadnicima mirovnih snaga UN-a u BiH trenutačno ima 1.633 malezijskih vojnika. KIJEV - Ukrajina i Rusija su u srijedu završile razgovore o ugovoru o prijateljstvu i suradnji, nakon što su riješile razlike u svojim stajalištima zbog Crnomorske flote i državljanstva. Taj bi ugovor trebao umanjiti napetosti između tih dviju najmoćnijih bivših sovjetskih republika, a potpisao bi se tijekom skorašnjeg posjeta ruskog predsjednika Borisa Jeljcina Kijevu. "To je veliki pomak prema integraciji", izjavio je zamjenik ukrajinskog premijera Jevhen Marčuk, nakon što je stavio svoje inicijale na taj dokument. BONN - Većina Nijemaca smatra da je NATO jedan od osnovnih čimbenika njihove sigurnosti te su za to da NATO dobije veću ulogu, ali ne žele da njemački vojnici sudjeluju u NATO-ovim vojnim misijama u inozemstvu. To su rezultati u srijedu objavljenog ispitavanja javnog mnijenja fondacije Friedrich Naumann. Četiri od pet Nijemaca smatraju da bi NATO trebao intervenirati u krizama u Europi ili regionalnim sukobima poput onog u BiH. Ali na pitanje bi li vojnici njemačke vojske trebali sudjelovati u vojnim misijama NATO-a, jedan od trojice upitanih Nijemaca odgovorio je "da". To bi pitanje moglo postati čisto akademsko, ako će se UNPROFOR morati povući iz BiH. Njemačka je već objavila NATO-u da će u tom slučaju pružiti pomoć te da će NATO-u staviti na raspolaganje svoje vojne zrakoplove i brodove, ali neće ponuditi i pješadiju. BRUXELLES - Glavni tajnik NATO-a Willy Claes (Vili Klas) izjavio je u utorak da sukob u Čečeniji nije samo unutarnje pitanje Rusije. "Ne možemo prihvatiti da Rusija problem Čečenije smatra unutarnjim problemom", izjavio je Claes za belgijski financijski tjednik "Tijd". Claes je istaknuo da NATO želi održati otvoren dijalog s Rusijom te da je predložio potpisivanje dva dokumenta o uređivanju međusobnih odnosa nakon hladnog rata, ali se to nije ostvarilo zbog planova NATO-a o proširenju na zemlje europskog istoka. MOSKVA - Vjerski vođe u Dagestanu, Čečeniji i Ingušiji pozvali su čelnika reformističke ruske stranke "Izbor Rusije" Jegora Gajdara da intervenira kod ruske vlade kako bi se u Čečeniji, zbog opasnosti od epidemije, proglasilo jednotjedno primirje. "Hitnost i važnost te operacije objašnjava se činjenicom da će se epidemiološka situacija na sjevernom Kavkazu koja je već ionako ozbiljna, još više pogoršati", izjavili su vjerski poglavari. Neophodno je proglasiti jednotjedni prestanak borbi kako bi se pokupila tijela ubijenih, izjavili su vjerski poglavari u Mahatčkali, glavnom gradu Dagestana. BUDIMPEŠTA - Mađarski ustavni sud poništio je zakon iz 1992. kojim su bile ukinute državne kompenzacije za članove obitelji za 600.000 mađarskih Židova, koji su ubijeni u nacističkim koncetracijskim ili radnim logorima. Ustavni sud je zatražio od parlamenta da do 30. rujna izglasa novi zakon za kompenzaciju Židova. Zakon, koji je sada ukinut, predviđao je kompenzaciju samo za pripadnike vojnih jedinica, što praktički nikada nije bio slučaj kod Židova. Tijekom drugog svjetskog rata, Mađarska, u kojoj je u to doba živjelo oko 800.000 Židova, bila je saveznica hitlerovske Njemačke koja je okupirala zeemlju u ožujku 1944. Oko 600.000 mađarskih Židova ubijeno je u koncentracijskim logorima. STOCKHOLM - Britanski i ruski ministar vanjskih poslova Douglas Hurd i Andrej Kozirev mogli bi se sljedećeg tjedna sastati u glavnome gradu Švedske, objavio je u srijedu glasnogovornik britanskoga veleposlanstva u Stochkolmu. Glasnogovornik je izjavio da bi Douglas Hurd sljedećeg utorka trebao u Stockholmu razgovarati sa švedskim dužnosnicima. Dodao je kako Hurd već dulje vrijeme planira sastanak s Andrejom Kozirevom te da bi se taj sastanak mogao održati u Stockholmu. U Londonu je jedan dužnosnik britanskoga ministarstva vanjskih poslova potvrdio da postoji "vrlo velika mogućnost" da se taj sastanak održi. (Hina) bar mm 081801 MET feb 95 081801 MET feb 95