SERVIS POSEBNIH NASLOVA EU-KONFERENCIJA

reformu Naslov: Pariz i Bonn drže ključeve Unije Podnaslov:S približavanjem velike rasprave, koja će postaviti institucionalni okvir za Europu 21. stoljeća, o reformi europskih institucija i budućnosti Europske unije, kao i s rastućom zabrinutošću glede njenog mogućeg neuspjeha, jača i svijest o potrebi približavanja francusko-njemačkih stajališta. Francuski premijer iznio je namjeru da iznađe zajedničko stajalište s Bonnom o velikim europskim temama: moneti, reformi institucija, zajedničkoj vanjskoj i politici sigurnosti te borbi protiv kriminala. Piše: Jean BURNER, AFP BRUXELLES - Francuska i Njemačka moraju međusobno približiti svoja stajališta o reformi europskih institucija, pod prijetnjom neuspjeha međuvladine konferencije 1996. godine koja bi trebala ocrtati institucionalne obrise Europe 21. stoljeća. Uoči velike rasprave 1996. godine o tome "tko će što raditi" u EU i o njenoj budućnosti, povećava se zabrinutost u europskim krugovima u Bruxellesu o mogućem neuspjehu te konferencije. "Neće biti jedinstvene monete u Europi, koju žarko žele francuski čelnici, ako Pariz ne uskladi svoja stajališta s Bonnom o potrebi usporednog napredovanja na putu vanjske politike i politike zajedničke sigurnosti i jačanja borbe protiv kriminala", naglašava jedan europski diplomat. "Velika Britanija u svakom će slučaju nastojati maksimalno onemogućavanje, tim više što se premijer John Major približava, iz taktičkih razloga, europskim skepticima Konzervativne stranke", naglašava on. Službeno, francuska vlada svjesna je opasnosti teške krize Unije. Francuski premijer Edouard Balladur iznio je namjeru da iznađe zajednički stav s Bonnom o velikim aktuelnim europskim temama: rokovi za jedinstvenu monetu, reforma institucija, vanjska politika i politika zajedničke sigurnosti, pojačana borba protiv kriminala. Nema napretka u Europi bez uske francusko-njemačke suradnje, rečeno je iz francuskog vladinog izvora. Pariz će poslati za mjesec dana detaljni upitnik svojim europskim partnerima o svim pitanjima o kojima će se raspravljati na konferenciji 1996. godine. Pariz priželjkuje prijelaz na jedinstvenu valutu već od 1997. godine, što je prva mogućnost koju nudi ugovor iz Maastrichta. Francuska, Njemačka, zemlje Beneluksa, Austrija i Irska, smatra se u Parizu, trebale bi biti u stanju zadovoljiti tražene kriterije konvergencije, posebno o ograničenju na 3% državnog deficita. Međunaslov: Kojoj će se strani prikloniti Francuska? Njemačka je puno nepovjerljivija. "Ne samo da ne vjerujemo da će sedam zemalja moći zadovoljiti tražene kriterije konvergencije već 1997. godine, nego ne možemo napustiti simbol naše gospodarske moći, njemačku marku, bez uzvrata od strane naših partnera u području vanjske politike i borbe protiv kriminala", kaže se u Bonnu. "Bankari i poslovni ljudi bili bi zadovoljni monetarnom unijom i zonom slobodne razmjene u Europi. No, njemački građani koji jako drže do njemačke marke, žele više", dodaje se. Njemačka smatra da vanjska politika i politika zajedničke sigurnosti predviđene ugovorom iz Maastrichta nisu bile uspješne te da konferencija 1996. godine mora predvidjeti poboljšanja u tom sektoru. Bonn nije zadovoljan funkcioniranjem trećeg oslonca Maastrichta, unutarnjim pitanjima i pravosuđem, gdje suradnja i dalje temelji na međuvladinoj suradnji i pravilu jednoglasnosti. Pariz je puno nepovjerljiviji od Bonna kad se radi o razvijanju političke unije. Balladurova vlada ne želi kvalikiciranu većinu za diplomatska i vojna pitanja i ne želi zajedništvo kad se radi o suradnji u sektorima unutarnjih poslova i pravosuđa. "Uspjeh ili neuspjeh konferencije 1996. godine koji uvjetuje i širenje na istok, a koje žele i Bonn i Pariz i London, ovisit će zapravo o izboru Francuske: ako bude išla zajedno s Njemačkom moguć je uspjeh, makar ograničen. Ako se približi engleskim minimalističkim tezama, neuspjeh je programiran", rezimira europski diplomat. (Hina) bnš br 081220 MET feb 95 081220 MET feb 95