SERVIS POSEBNIH NASLOVA NJEMAČKA-MEDIJI

Naslov: 'Ozbiljna' ili komercijalna državna televizija? Podnaslov:Njemačka državna televizija ovih je dana u središtu prave političke bitke, koju je zametnuo kancelar Kohl želeći reformirati prvi program ARD, dok ga oporba optužuje da priprema "pretjeranu komercijalizaciju", a neke od ocjena u tisku idu od optužbi za ugrožavanje medijskih sloboda do toga da Kohl želi sve otpustiti i omogućiti medijskim divovima pripremu televizije budućnosti, uz plaćene kanale kojima bi se moćne grupacije mogle odupirati međunarodnoj konkurenciji. Piše: Christophe BEAUDUFE, AFP BONN - Uzdrmana uspjehom komercijalnih televizijskih programa, njemačka državna televizija nalazi se usred političke bitke koja se zaoštrila proteklog vikenda: kancelar Helmut Kohl želi reformirati prvi program ARD, preskup i prelijevo orijentiran po njegovom mišljenju, a oporba ga optužuje da priprema "pretjeranu komercijalizaciju" televizije. Iznenadni Kohlov bijes pobudio je polemiku. Sutradan nakon satiričke emisije ARD-a u kojoj je neki imitator ismijavao njegovo stajalište spram čečenske krize, Kohl je napisao vodećem dužnosniku kanala da je "svaki trag pristojnosti i dostojanstva nestao" s njegova programa. "Ponovno si postavljam pitanje", dodao je on, prijeteći, "u kojoj je mjeri postojanje ARD-a opravdano". U subotu su Kohl i političko vodstvo njegove stranke - CDU, odobrili nacrt reforme ARD-a, zahtijevajući da se audiovizuelni državni mediji "usredotoče na svoje specifične zadaće" - informaciju i kulturu, kako bi ograničili broj emisija. Kohl je čak smirivao neke članove svoje stranke koji su predlagali ukidanje, jasno i glasno, nacionalnog programa ARD-a. CDU se zalaže za novu podjelu državnog novca, povoljniju za ZDF, drugi državni program koji je više po volji kancelaru, kako bi se izbjeglo povećanje duga i, naročito, reorganizacija kojom bi se ograničio utjecaj, unutar ARD-a, kanala WRD, najvažnijeg od 11 regionalnih postaja koje zajedno čine ARD. Međunaslov: Nesporna potreba radikalne reforme WDR, postaja rajnskog područja, očito je blizak socijaldemokratskoj oporbi, ali predsjednik ARD-a Albert Scharf niječe prevladavajuću ulogu u nacionalnom programu. Predsjedništvo SPD-a (socijaldemokratska oporba) uhvatilo se tog pitanja na sastanku proteklog vikenda u Bonnu. Po mišljenju njegovog glavnog tajnika Guetera Verheugena, Kohl nastoji "oduzeti javnim djelatnostima njihov sadržaj kako bi napravio mjesto pretjeranoj komercijalizaciji televizije". Tjednik Der Spiegel od ponedjeljka vidi u Kohlovim planovima "najgrublji napad na slobodu javnih usluga radija i televizije poslije Konrada Adenauera" (šef vlade do 1963.) i sumnjiči Kohla da želi sve otpustiti kako bi omogućio njemačkim medijskim divovima - Bertelsmannu i Leu Kirchu, pripremu televizije budućnosti, onu plaćenih kanala i moćnih grupacija u stanju da se odupru snažnoj međunarodnoj konkurenciji. Nitko ne niječe, međutim, da javne djelatnosti trebaju radikalnu reformu: od uvođenja privatnih kanala 1984. godine odbile su prilagoditi svoje programe onima privatnih postaja. Zakon, između ostalog, zabranjuje i dalje reklame nakon 20 sati na državnim postajama. Posljedice: gledanost opada i a prihodi od reklama padaju od početka devedesetih. RTL i Sat1, najmoćnije privatne postaje, pobiru lavovski dio zarade, dok je javna djelatnost već dugo izvrgnuta kritikama sa svih strana u kojima je optužuju da rasipa pretplatu održavajući prevelik broj zaposlenih. (Hina) bnš br 081125 MET feb 95 081125 MET feb 95