ODLUKA MINISTARSTVA ZDRAVSTVA

i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje donijeli su danas odluku o sužavanju korištenja zdravstvene zaštite na pravo korištenja hitne medicinske pomoći zaposlenima u 35 poduzeća koja nisu podmirila svoje obveze prema Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje. U priopćenju Ministarstva zdravstva se napominje da pregovori oko podmirenja tih dugovanja, utvrđenih još početkom 1994. godine, s dužnicima koji ne uplaćuju zakonom propisane stope doprinosa za zdravstvo, traju praktično već godinu dana, ali bez ikakvog rezultata. "Donošenje ovakve odluke jedini je način da se zadrži uspostavljena stabilnost cjelokupnog zdravstvenog sustava." U priopćenju, koje je potpisao ministar zdravstva prof. dr. Andrija Hebrang navodi se: "Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje ovih dana intenzivno radi na završnim računima svih 263 zdravstvene ustanove u državi. Tijekom protekle obračunske godine zdravstveni sustav u cijelosti je uklopljen u postojeće zakone iz oblasti financiranja zdravstva, kao i u okvire ostalih zakona koji reguliraju financijska poslovanja. S tim ciljem započeta je posljednja faza reorganizacije poslovanja, jer je situacija krajem 1993. godine zbog velikih dugovanja zdravstva prijetila prekidom tržišta opskrbe lijekova i sanitetskog materijala. Sada, kada su svi dugovi iz poslovanja samoga zdravstva vraćeni i tržište lijekova i sanitetskog materijala stabilizirano, javlja se novi problem, koji ponovno ugrožava cjelokupni sustav zdravstvene zaštite. To su potraživanja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje od dužnika koji ne uplaćuju zakonom propisane stope doprinosa za zdravstvo. Preciznim vođenjem evidencije o uplatama Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje utvrdio je dužnike te im obračunao ukupna dugovanja još početkom 1994. godine. Pregovori o vraćanju ovih dugova traju praktično već godinu dana, ali bez ikakvih rezultata. Stoga Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje s današnjim danom donose odluku utemeljenu na članku 59. st. 2. Zakona o zdravstvenom osiguranju. Temeljem toga članka obvezniku plaćanja doprinosa kojeg se zatekne da nije uplatio doprinos, sužava se korištenje zdravstvene zaštite na pravo korištenja hitne medicinske pomoći. To znači, da će svim zaposlenima u poduzećima koja nisu podmirila svoje obveze prema Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje, na temelju Zakona biti ukinuto pružanje zdravstvenih usluga osim usluga hitne medicinske pomoći. Tim aktom zabrane onemogućava se svim zaposlenima korištenje primarne zdravstvene zaštite, konzilijarno-polikliničke te bolničke zdravstvene zaštite, osim u službama hitne medicinske pomoći u slučaju akutnog ugrožavanja života. Taj dio troškova podmirit će se iz sredstava Državnog proračuna. Donošenje ovakve odluke jedini je način da se zadrži uspostavljena stabilnost cjelokupnog zdravstvenog sustava. U suprotnom, troškovi bi ubrzo prerasli doprinose i cjelokupni bi sustav ponovo bio pred slomom. Zbog toga je donijeta odluka o ukidanju zdravstvene zaštite za slijedeća poduzeća. Najveći dužnici su brodogradilišta "3. maj" iz Rijeke, "Uljanik" iz Pule, "Brodosplit" brodogradilište Split, "Kraljevica" iz Kraljevice te riječko poduzeće "Luka". Ovih pet poduzeća ukupno duguje za razdoblje između 1990. i 1994. godine 117.741.545, 68 kn. Procjena je da bi podmirenje ovih troškova, uz daljnje korištenje svih oblika zdravstvene zaštite zaposlenima u tim ustanovama, ugrozio sustav zdravstvene zaštite do te mjere da bi ona postala upitna i za one osiguranike koji redovito podmiruju svoje obveze. Zbog velikih dugovanja prema Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje, a koji prijete financijskim slomom cjelokupnog sustava, ukida se i zdravstvena zaštita (osim službe hitne medicinske pomoći) za sve zaposlene u slijedećim poduzećima: "Koksara" Bakar, "Šavrić" Zagreb, "Razvitak" Metković, "Teina" Osijek, "Belišće" d.d. Belišće, "Hidroelektra" Zagreb, "Montmontaža" Libija-Zagreb, "Tehnomont - Holding" Pula, "Šibenik" iz Šibenika, "Astra-Obuća" Zagreb, "Poljoprivreda" Gradina, "Certisa - Inženjering" Zagreb, "Siscia" Sisak, "GIP Pionir" Zagreb, "Istra-Export-Import" Pula, "Montmontaža holding" Zagreb, "Cestograd" Zagreb, "Mladost" Zagreb, "Dom" Zagreb, "Domoinvest" Zagreb, "Autobusni kolodvor" Zagreb, "Geotehnika" Zagreb, "Klara" Zagreb, "Viadukt" Zagreb, "Tutunović" Zagreb, "Voće" Zagreb, "Sirela" Bjelovar, "Jasen" Đakovo, "Zagorje - Građenje" Varaždin i "Poljoprivreda" Suhopolje. Ova poduzeća Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje ukupno duguju 37.053.732,21 kn te svojim dugovanjem onemogućavaju normalno pružanje zdravstvene zaštite onim osiguranicima koji uredno podmiruju svoje zakonske obveze. Ministarstvo zdravstva uputilo je ozbiljnu notu Vladi Republike Slovenije zbog dugovanja te države Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje za zdravstvene usluge slovenskih umirovljenika koji žive na teritoriju Republike Hrvatske. Ukoliko u roku od deset dana Republika Slovenija ne podmiri ovo dugovanje, Ministarstvo zdravstva će obustaviti pružanje zdravstvene zaštite za slovenske umirovljenike na teritoriju Republike Hrvatske. U tom slučaju oni će morati sami uplaćivati stope doprinosa za zdravstvo. Republika Slovenija prestala je uplaćivati za zdravstveno osiguranje svojih umirovljenika u Republici Hrvatskoj 1. travnja 1992. godine i nije uplaćivala ništa do 31. ožujka 1994. U isto vrijeme Republika Hrvatska je uredno podmirivala svoje novčane obveze prema zdravstvu Republike Slovenije. Kroz navedeno razdoblje Republika Slovenija oštetila je Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje za vrijednost od 81.268.342,05 kn. Ministarstvo zdravstva i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje donose gore navedene odluke potpuno svjesni njihove težine. Odluke nisu prenagljene, jer pregovori s nabrojenim dužnicima traju preko godinu dana kroz koje vrijeme je rok isplate dugova neprestano produživan. U ovom trenuku zbirni dug Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje navedenih dužnika iznosi 236.063.619,94 kn što temeljito ugrožava cjelokupni zdravstveni sustav. Daljnje povećanje ovog duga ne možemo dozvoliti, jer time doprinosimo mogućnosti sloma zdravstvenog sustava u današnjim uvjetima strogog financijskog poslovanja. Budući da nam je dužnost zaštititi zdravlje i živote onih koji uredno podmiruju svoje obveze i s tim omogućavaju kontinuitet cjelokupne zdravstvene službe, bili smo primorani donijeti gornje odluke. Za te odluke odabrano je upravo ovo vrijeme izrade završnih računa i plaćanja dospjelih dugova dobavljačima jer bi bez takve odluke stanje postalo krajnje dramatično. Izbalansirani zdravstveni financijski sustav može opstati samo pod uvjetom da svi obveznici pravovremeno uplaćuju svoje obveze, jer samo u tom slučaju zdravstvo može podmiriti sve troškove svojih ustanova u zakonskom roku. Svako otezanje s plaćanjem ponovno bi stvaralo dugove u zdravstvu zbog prispjeća kamata. Ovakav čvrsti stav Ministarstvo zdravstva i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje zadržat će prema svim dužnicima." (Hina) pp mć 071853 MET feb 95 071853 MET feb 95