SVIJET U 18 SATI

ZAGREB - Proteklog tjedna, istaknuo je u utorak poslijepodne glasnogovornik UN u Zagrebu Paul Risley, u četiri navrata pripadnici češkog bataljuna UNPROFOR-a, raspoređeni kod zračne luke u Udbini, primijetili su korištenje tog objekta. Kako je rečeno na konferenciji za novinare u zagrebačkom sjedištu UNPROFOR-a, prošle srijede i četvrtka aerodrom je koristilo nekoliko zrakoplova tipa "Orao", zatim su u petak sletjela i uzletjela tri "Galeba", dok su dan poslije uzletjela tri helikoptera tipa "Gazela". Kanadski potpukovnik Walt Natynczyk kazao je da UNPROFOR ne može potvrditi da su te letjelice prešle granicu između Hrvatske i BiH. UNPROFOR je, prema riječima Risleya, upozorio srpske vlasti u Kninu da spriječe uporabu zračne luke u Udbini za bilo kakve napadačke aktivnosti iz zraka unutar zračnog prostora BiH. "Takve bi akcije bile kršenje zone zabrane letenja iznad BiH i nedvojbeno bi posljedica bila uporaba zračnih snaga NATO-a kao što je to bilo 21. studenoga 1994. godine", napomenuo je Risley podsjećajući na tadašnje bombardiranje udbinske zračne luke zrakoplovima NATO-a. Zapovjednik UNPROFOR-a za prostor bivše Jugoslavije general Bertrand De Lapresle primio je pismo hrvatskog ministra obrane Gojka Šuška od 27. siječnja u kojemu, prema riječima glasnogovornika UN Paula Risleya, ministar Šušak navodi kako će Hrvatska pružiti punu suradnju Zaštitnim snagama kada se budu povlačile. Risley je, govoreći u utorak poslijepodne na konferenciji za novinare u zagrebačkom stožeru UN, podsjetio da je UNPROFOR-a vezan mandatom kojim ga je obvezalo Vijeće sigurnosti UN i koji istječe 31. ožujka te da će o bilo kakvoj promjeni u vezi s mandatom odlučiti Vijeće sigurnosti. ZAGREB - Potpredsjednik hrvatske Vlade dr. Ivica Kostović primio je u utorak regionalnog direktora Europske promatračke misije za područje Zagreba Jan-Uwe Thomsa, na njegov zahtjev. Thoms je tijekom razgovora izrazio zabrinutost Europske unije zbog njemačke odluke da od 1. travnja ove godine počne vraćati u Hrvatsku hrvatske prognanike. Potpredsjednik vlade dr. Kostović također je izrazio zabrinutost i rekao da će, zbog toga 23. veljače otputovati u Njemačku kako bi razgovarao s parlamentarnim čelnicima triju njemačkih saveznih država, i to Bavarske, Baden-Wuertenberga i Rheinland Phalza, u kojima se nalazi najviše hrvatskih izbjeglica. Dr. Kostović je podsjetio kako je datum početka povratka hrvatskih izbjeglica iz Njemačke bio uvjetovan poboljšanjem stanja u UNPA područjima. Kako je stanje ostalo nepromijenjeno, dr. Kostović je izrazio nadu da će parlamentarni čelnici tih saveznih država pokazati razumijevanje i odgoditi izvršenje odluke o povratku. ZAGREB - Prvog dana nakon otvaranja "plavim putovima" prošla su 232 vozila i oko 1000 ljudi, izjavio je u utorak poslijepodne glasnogovornik UN Paul Risley. Prema njegovim riječima na konferenciji za novinare u zagrebačkom sjedištu UNPROFOR-a, očekuje se da će nakon sastanka predstavnika bosanskih Srba i vlade BiH, predviđenog za srijedu, "plave putove" smjeti koristiti i vozila pet lokalnih humanitarnih organizacija. Ako ceste ostanu otvorene, dometnuo je Risley, UNPROFOR će nastojati dobiti dopuštenje bosanskih Srba da se koriste i u trgovinske svrhe. U protekla 24 sata na području BiH bilo je uglavnom mirno osim u bihaćkom džepu gdje su borbe nastavljene naročito intenzivno oko Velike Kladuše. Kako je kazao predstavnik UN, u bihaćki džep posljednjeg tjedna siječnja prešlo je iz UNPA oko 600 vojnika. Kanadski potpukovnik Walt Natynczyk, koji je također sudjelovao na konferenciji za novinare, izrazio je zabrinutost UNPROFOR-a da bi se stanje u bihaćkom džepu moglo pogoršati napomenuvši da je na tom području kretanje osoblju UN-a vrlo ograničeno. Potpukovnik Natynczyk također je naglasio da su u razdoblju od 1. do 4. veljače vojni promatrači UN (UNMO) na sjeveru srebreničke enklave zabilježili 62 leta helikoptera, uglavnom u večernjim satima. Predstavnici UNPROFOR-a, kazao je, ne mogu potvrditi da su letjelice, koje su pretežno letjele vrlo nisko, dolazile s teritorija tzv. SRJ na područje BiH. On je uz to istaknuo da su od 2. do 5. veljače UNMO u surčinskoj zračnoj luci kod Beograda bili onemogućeni u radarskom nadziranju. ŽENEVA - Stanje u Bihaću sve je teže zbog nedostatka hrane, a UNHCR je u prošlih dva mjeseca uspio dopremiti samo 15 do 20 posto potrebnih namirnica, izvijestili su UN-ovi dužnosnici u Ženevi. Dok humanitarni djelatnici pokušavaju pronaći načine za dostavu pomoći, jučer je u Bihaću prosvjedovalo oko 100 ljudi upozoravajući da njihove obitelji nisu jele već nekoliko dana. Gradske vlasti ne žele da UNHCR razdijeli "malo hrane preostale u skladištu" jer strahuju od nereda pri raspodjeli, izjavio je glasnogovornik UNHCR-a Ron Redmond. On dodaje kako UNHCR-a ne može dopremati hranu u bihaćku enklavu budući da Fikret Abdić traži da područje pod njegovim nadzorom dobije 50 posto hrane premda se tamo nalazi samo 20 posto stanovništva. UNHCR, koji je dosad tom području dostavljao 20 posto prispjele humanitarne pomoći, odbija Abdićeve "nerazumne zahtjeve" i pokušava dobiti dopuštenje lokalnih srpskih vlasti u Hrvatskoj za dostavu pomoći preko jugozapadnih prilaza enklavi, napominje Redmond. UNHCR drži kako je dostava hrane zračnim putem "nemoguća zbog protu-zrakoplovnih sustava na terenu." PARIZ - Sastanak predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana, predsjednika Predsjedništva BiH Alije Izetbegovića i srbijanskog predsjednika Slobodana Miloševića, koji je predložila Francuska i u ponedjeljak podržala Europska unija, trebao bi se održati u Parizu, izjavio je u utorak francuski ministar vanjskih poslova Alain Juppe (Alen Žipe). "Petnaestorica su u cijelosti podržala francusku inicijativu, kojom bi se pokušalo okupiti u Parizu predsjednike koji su prihvatili mirovni plan, to jest Tuđmana, Izetbegovića i Miloševića", izjavio je Juppe za privatnu radio postaju Europe 1. Francuska je predložila da organizira taj susret kako bi se izišlo iz slijepe ulice koja je nastala nakon odbijanja bosanskih Srba da prihvate mirovni plan Kontaktne skupine, navodi agencija France presse. "Upravo radimo neprekidno na tome da vidimo može li se organizirati ta konferencija, koja bi smjerala na međusobno priznanje triju država. Ako u tome uspijemo, bio bi to diplomatski proboj od vrlo velike važnosti", dodao je Juppe. JERUZALEM - Ministar vanjskih poslova tzv. SR Jugoslavije Vladislav Jovanović usprotivio se danas mogućnosti uzajamnog priznanja BiH i tzv. SRJ. "To ne dolazi u obzir", izjavio je Jovanović za izraelski radio. "Prijevremeno priznanje BiH kao nezavisne države gurnulo je tu bivšu jugoslavensku republiku u ponor građanskog rata. Još jedno prijevremeno priznanje samo bi pogoršalo stanje", dodao je on. "Dok se ne postigne političko rješenje ne vidimo razloga za priznanje", rekao je Jovanović. "Takozvano uzajamno priznanje nema isto značenje za bivše jugoslavenske republike, sada nezavisne države, i za Saveznu Republiku Jugoslaviju koja nije nova već ima kontinuitet", rekao je Jovanović i dodao: "Da bi dobili naše priznanje trebaju prestati osporavati naše pravo na državni kontinuitet i međunarodno pravni identitet Savezne Republike Jugoslavije". BONN - NATO je od Njemačke zatražio jamstva glede broja vojnika i opreme koje bi Bonn stavio na raspolaganje u slučaju povlačenja UNPROFOR-a iz BiH, priopćio je danas glasnogovornik njemačke vlade Dieter Vogel (Diter Fogel). Ministar obrane Volker Ruehe (Folker Rie) dobio je pismo u kojem se traže "preciznije pojedinosti o našem obećanju iz prosinca 1994. godine o tome da ćemo staviti na raspolaganje njemačke vojnike radi osiguranja mogućeg povlačenja plavih kaciga iz Bosne i Hercegovine", rekao je Vogel. Bilo kakvo slanje njemačkih postrojba morat će odobriti parlament. GROZNI - Ruska je vojska i danas nastavila granatirati glavni grad Čečenije Grozni. Agencija Reuter (Rojter) javlja da čečenski vojni zapovjednici razmatraju mogućnost povlačenja iz grada. Oni su i prije rekli da najvjerojatnije neće uspjeti obraniti grad, ali da će se nakon toga povući u planine i voditi gerilski rat. Dopisnik Reutera javlja da sve manje čečenskih boraca ulazi u Grozni te da su povukli i svoja oklopna vozila. Borbe se nastavljaju oko četvrti Minutke i obližnje autobusne postaje. MOSKVA - U Groznom je od početka ruske vojne intervencije, 11. prosinca, ubijeno 25.000 civila, izvijestila je danas skupina promatrača i stručnjaka koje vodi predstavnik ruskog predsjednika zadužen za ljudska prava Sergej Kovalev. Taj se podatak temelji na popisima koje su dostavili izbjeglice iz Groznog, dodaje član skupine, poslanik u Dumi Juli Ribakov, prenosi Interfax. Skupina promatrača spremna je predstaviti državnom tužiteljstvu svjedoke s mjesta na kojima su pokopani ruski vojnici te s lokacija u planinama na koje su njihova tijela bacana iz ruskih helikoptera. Službeni ruski podaci govore da broj ubijenih ruskih vojnika premašuje 1.000, te da je poginulo više od 5.000 čečenskih boraca. Čečenci, međutim, procjenjuju broj poginulih na objema stranama na više desetaka tisuća. (Hina) rb 071759 MET feb 95 071759 MET feb 95