OTVORENA SPOMEN-ZBIRKA KARDINALA STEPINCA

Alojzija Stepinca otvorena je danas u prostorima Nadbiskupskoga duhovnog stola uz zagrebačku katedralu, u čast 35. obljetnice kardinalove smrti. Zbirku je blagoslovio i otvorio nadbiskup zagrebački kardinal Franjo Kuharić zahvaljujući svim dobročiniteljima koji su pomogli postavljanju te spomen-zbirke, koja će biti stalno podsjećanje na Slugu Božjega, kardinala Stepinca. Autor spomen-zbirke je mladi arhitekt Robert Somek, a postavu je izvršila skupina povjesničara umjetnosti i muzealaca na čelu s dr. Đurđicom Cvitanović. Govoreći o značenju spomen-zbirke, kardinal Kuharić, jedan od inicijatora njezina utemeljenja, istaknuo je da se zbirkom, 35. godina nakon blažene smrti kardinala Stepinca, omogućuje vjernicima i ljudima dobre volje da se susretnu sa Slugom Božjim u prostoru u kojemu su izloženi dokumenti - njegov krsni list, bule o imenovanju za zagrebačkoga nadbiskupa-koadjutora, te različite druge važne isprave, među kojima je i nalog za uhićenje. "Lik Sluge Božjega nam približavaju i fotografije s Njegovih pastirskih pohoda, te liturgijska odjeća i grimiz kojima se nije mogao zaogrnuti za života", rekao je kardinal Kuharić napominjući da će spomen-prostor biti susret s porukom i svjedočanstvom Sluge Božjega-kardinala Stepinca "da Bog provodi svoje prijatelje kroz patnju kako bi ih okrunio blaženstvom". Prigodnim se riječima obratio i pomoćni biskup zagrebački Juraj Jezerinac, također jedan od zaslužnika za otvaranje spomen-zbirke. "Naša je želja osobito za mlađe naraštaje - da se dolazeći na kardinalov grob i pohodeći tu zbirku jačaju u vjeri i pridonose skorom proglašenju blaženim i svetim Sluge Božjega kardinala Alojzija Stepinca", rekao je biskup Jezerinac. O osobi kardinalovoj govorio je dr. Juraj Batelja, postulator kauze za proglašenje blaženim kardinala Stepinca. Podsjetivši na vrijeme u kojemu kardinal živio i djelovao, dr. Batelja je istaknuo da je Stepinac "posvjedočio bezgranično pouzdanje u Boga i njime zastupao Božju pravdu, ljudska moralna načela i prava te nauk i prava Katoličke crkve za dostojanstvo ljudske osobe bez razlike na vjeru, narodnost, stalešku ili rasnu pripadnost". Spomen-zbirku čine predmeti, isprave i fotografije - sačuvane u arhivu Postulature koja promiče postupak kardinalova proglašenja blaženim, u riznici zagrebačke katedrale, u ostavštini što su je sačuvale Sestre Bosonoge karmelićanke iz Brezovice, u obiteljskoj ostavštini dr. Josipa Andrića i kod mnogih pojedinačnih darovatelja. Među izloženim predmetima su i fotografije o posljednjim danima i smrti kardinala Stepinca, fotografije o kanonskomu procesu za proglašavanje blaženime i o ekshumaciji Njegovih zemnih ostataka,te grimizni plašt kojim su ga željeli zaodjenuti hrvatski iseljenici iz SAD-a, ali zbog političkih prilika taj grimiz kardinala Stepinca nije zatekao živa. Grimizni plašt donesen je, naime, u Hrvatsku godine 1991. Na svečanom otvorenju, uz mnogobrojne darovatelje spomen-zbirke, štovatelje lika i djela kardinala Alojzija Stepinca, bili su i crkveni dostojanstvenici, među kojima i papinski nuncij mons. Giulio Einaudi. Među mnogim političkim dužnosnicima Republike Hrvatske, otvorenju je bio nazočan predsjednik hrvatskoga Sabora dr. Nedjeljko Mihanović. U ime Zaklade Ante Bruno Bušić, koja je najviše financijski pripomogla otvorenju spomen-zbirke, na svečanosti je bio ravnatelj Zaklade i pomoćnik ministra za obnovu i razvitak Ante Petric i drugi. (Hina) ta vkn 071446 MET feb 95 071446 MET feb 95