NJEMAČKA KAO ULAGAČ - NA PRVOM MJESTU

europski vrh, no Njemačka je tek drugorazredan izbor za strane ulagače. Do tog je zaključka došlo ministarstvo gospodarstva u studiji o stranim ulaganjima širom svijeta, koja je objavljena u Bonnu. Iz Njemačke je u vremenu od 1990. i 1993. godine poteklo 77 milijardi američkih dolara investicija, što je otprilike jednako koliko iz Francuske (78 milijuna) ili Velike Britanije (76). No istodobno u Njemačku je uloženo samo 9,9 milijardi američkih dolara, što je znatno manje nego u Veliku Britaniju (81) ili Francusku (47). Ministarstvo gospodarstva upozorava, da se iz toga ne smiju izvlačiti ishitreni zaključci. Tako je npr. Japan u inozemstvo investirao oko 110 milijardi, a privukao svega šest milijardi američkih dolara. No u Njemačkoj je i preseljenje proizvodnje u inozemstvo pridonjelo negativnoj bilanci. Njemačka neto-ulaganja u inozemstvu smanjila su se 1993. sa 24,8 milijardi njemačkih maraka na 18 milijardi njemačkih maraka. Inozemna ulaganja u Njemačkoj povećala su se sa 4,6 na 5,1 milijardi njemačkih maraka. Oko 84 posto njemačkih investicija ostalo je u Europi. Njemačka je nakon SAD-a drugi ulagač u srednjoj i istočnoj Europi. Više kapitala privukle su i zemlje u razvoju, prije svega u Aziji. Diljem svijeta su se izravna ulaganja, nakon vrhunca 1990. godine, smanjivala sa 200 na 150 milijardi američkih dolara godišnje. No dugoročna usporedba pokazuje brzu globalizaciju svjetskog gospodarstva. U pet godina od 1981. do 1985. u inozemstvo je uloženo ukupno 41 milijarda dolara. Od 1986. do 1990. ta je brojka iznosila 154 milijarde američkih dolara. Samo u četiri godine od 1990. do 1993. obujam je narasao na 688 milijardi američkih dolara. (Hina) sap fp 070931 MET feb 95 070931 MET feb 95