PREMINULA PATRICIA HIGHSMITH - KRALJICA NAPETOSTI

Highsmith, preminula u subotu u švicarskom gradiću Locarnu u 74. godini života, autorica dvadeset romana i četiri zbirki pripovjedaka prevedenih na sve jezike, znalački je koristila napetost, a nakon smrti Agathe Christie zauzimala je prvo mjesto u području kriminalističkog romana. Njezin junak Gospodin Ripley kojega je 1960. godine odglumio Alain Delon u filmu Rene Clementa "U zenitu sunca", prividno opušten, dandy i konformist, ne oklijeva počiniti ubojstvo. Godine 1957. dobila je grand prix za stranu kriminalističku literaturu za roman "Gospodin Ripley". Tom Ripley nekoliko će puta biti junak njezinih romana - "Ripley i sjene", "Ripley se zabavlja". Posljednji put Ripley je bio junak njezine knjige iz 1991. godine - "Ripley između dviju voda". Teksašanka, napušta zemlju s trideset godina i nastanjuje se u Europi, gdje "ima, kaže ona, dojam guste povijesne prošlosti". Prvo živi u Austriji, u Salzburgu, "zbog Mozarta". Zatim odlazi u Italiju, u Positano i Veneciju, a onda provodi gotovo deset godina u Earl Sohamu, u Engleskoj, u grofoviji Suffolk. No, engleske zdravstvene vlasti zabranile su ulaz njezinoj sijamskom mačku "Spideru". Posvetit će mu jednu od svojih najboljih knjiga: "Staklena ćelija". Godine 1970. spisateljica se nastanjuje u Francuskoj, u blizini Fontainebleaua, a otamo odlazi deset godina kasnije u Švicarsku. Rođena 19. siječnja 1921. u Forth Worthu, u blizini Dallasa, Patricia Highsmith provodi najveći dio mladenaštva u New Yorku. Studentica na sveučilištu Columbia, piše u raznim novinama i uspješno objavljuje prvi roman 1949. godine: "Nepoznati iz Nord-ekspresa". Susret s Alfredom Hitchkockom 1951. godine učinit će je odmah slavnom. Priča u kojoj dva muškarca pokušavaju ostvariti savršen zločin postaje klasik. Šest njezinih romana ekranizirano je a potpisuju ih najčuvenija imena iz svijeta filma: "Ubojica (Claude Autant-Lara, 1963.), "To čudno zlo" (Claude Miller, pod naslovom "Recite joj da je volim", 1977.), "Ripley se zabavlja" (Wim Wenders, "Prijatelj iz Amerike", 1977.), "Duboke vode" (Michel Deville, 1981.) i "Sovin huk" (Claude Chabrol). Vitka, sportskog izgleda, smeđe, ravne kose, prodornog, ironičnog pogleda, Patricia Highsmith živjela je sama jer je tako izabrala ali i zbog stidljivosti. "Vrlo sam stidljiva", povjerila se ona. "Kad moram govoriti o sebi nakon dva sata sva sam u suzama". "Policijski zaplet je najmanje privlači", izjavio je Wim Wenders. Jer Patriciu Highsmith više zanima ponašanje njezinih zločinaca nego otkrivanje krivca. Njezini romani ipak su kriminalistički zbog osnove žanra: zločin i njegov neuspjeh. "Otkad pišem moje djelo nije evoluiralo", objašnjavala je ta specijalistica zločinačke patologije. "Ubojstvo me ne zanima, fascinira me razvoj krivnje". Patricia Highsmith izvrsno je baratala običnim likovima koji su natjerani u nerazrješive situacije iz kojih mogu izaći samo činom nasilja. Usamljena, prijateljica životinja, nikada nije pisala na "autobiografski način". "Edithin dnevnik", jedan od njezinih najslavnijih romana, napisan 1977. godine, ponovno tiskan 1991, opisuje dvadeset godina života žene, prividno mirne, koja malo po malo otkriva ponore svoje ludosti. Voljela je pričati priče gdje se ludilo skriva ispod normalnosti, gdje mirni, jednoličan ton ima za posljedicu duboku tjeskobu. (Hina) bnš br 061218 MET feb 95 061218 MET feb 95