PREGLED VAŽNIJIH DOGAĐAJA IZ MEĐUNARODNE POLITIKE

ZAGREB - Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman primio je u Predsjedničkim dvorima veleposlanika Francuske u Zagrebu Jeana Jacquesa Gaillardea (Žan-Žak Gajard) i veleposlanika Portugala u Beču Octavia Netoa Valeria. Oni su u ime Europske unije i Zapadnoeuropske unije predali demarche (demarš) zabrinutosti zbog stanja u Mostaru i u Federaciji BiH. Predsjednik Tuđman uzvratio je da će Hrvatska i on osobno sve učiniti da se Washingtonski sporazumi, Federacija BiH i njezina Konfedercija s Hrvatskom, te europska uprava u Mostaru oživotvore. Predsjednik je dodao da Republika Hrvatska ne može biti odgovorna za pojedinačne izgrede i slučajeve koji se događaju na terenu. On je naglasio da su za oživotvorenje Federacije BiH i njezine konfederacije s Hrvatskom odgovorne sve strane, a Predsjednik je pozvao međunarodnu zajednicu da objektivno pristupi tim pitanjima i podupre napore koje Hrvatska čini kako bi pospješila proces ostvarenja Federacije BiH i njezine Konfederacije s Hrvatskom." ZAGREB - Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Republike Hrvatske dr. Mate Granić izjavio je da su tijekom sastanka sa slovenskim izaslanstvom, koje je predvodio ministar vanjskih poslova Zoran Thaler, dvije strane dogovorile mehanizme suradnje na bilateralnom planu. Ministar Granić je pojasnio da će tijekom veljače biti održani bilateralni susreti ministara financija, gospodarstva te Komisija za granice kako bi se pripremilo održavanje sastanka na vrhu predsjednika vlada i ministara vanjskih poslova Hrvatske i Slovenije u ožujku. Na današnjim razgovorima raspravljalo se i o multilateralnim pitanjima od obostranog interesa kao što su europske integracije, problemi sukcesije, razgovori s Pariškim i Londonskim klubom te odnosi sa susjednim zemljama, dodao je dr. Granić. Hrvatski ministar vanjskih poslova izjavio je da su dugoročni i strateški ciljevi Slovenije i Hrvatske isti: uključenje u europske integracijske procese te dobri odnosi sa susjednim zemljama. Slovenski šef diplomacije Zoran Thaler rekao je da su današnji razgovori bili korisni i informativni, i izrazio želju da se takvi kontakti nastave radi rješavanja otvorenih pitanja i postizanja zajedničkih ciljeva. ZAGREB - Posebni izaslanik glavnog tajnika UN-a Yasushi Akashi objavio je izviješće u kojem, između ostaloga, kaže kako primjena dogovora o prestanku neprijateljstava u BiH mora biti "upotpunjena novim diplomatskim inicijativama te političkim pregovorima". Akashi dodaje kako je zadovoljan dosadašnjom primjenom dogovora o potpunom prekidu neprijateljstava u BiH, potpisanim prije više od mjesec dana. Od polovice siječnja bilo je dnevno manje od 15 kršenja prekida vatre, a nekih dana manje od šest kršenja, ističe Akashi. Akashi ocijenjuje kako je taj dogovor predstavlja korak ka boljoj budućnosti za narode BiH, te jedinstvenu priliku za pregovore kojima bi se okončao sukob. Na kraju, Akashi zaključuje kako je UNPROFOR odigrao izuzetno važnu ulogu, i kako "nema vremena za gubljenje kako bi se nastavio politički proces". ZAGREB - Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Republike Hrvatske dr. Mate Granić primio je danas šefa Biroa vlade SRJ (Srbije i Crne Gore) Veljka Kneževića, priopćilo je Ministarstvo vanjskih poslova. Razgovarali su o pripremama za posjet ministra Granića Beogradu. Očekuje se da će uskoro biti dogovoren točan datum posjeta. ZAGREB - Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Republike Hrvatske dr. Mate Granić otputovat će u subotu, 4. veljače, u SR Njemačku, priopćilo je Ministarstvo vanjskih poslova. Na poziv njemačkog vicekancelara i ministra vanjskih poslova dr. Klausa Kinkela, dr. Granić će u subotu u Karlsruheu pratiti teniski Davis Cup dvoboj Hrvatske i Njemačke. U nedjelju, 5. veljače, dr. Granić će u Muenchenu sudjelovati na sastanku u organizaciji američke vlade na kojem će se razgovarati o provedbi Washingtonskih sporazuma. Na sastanku će s hrvatske strane biti nazočan i posebni izaslanik Predsjednika Republike, veleposlanik RH pri UN u Ženevi dr. Miomir Žužul, kaže se u priopćenju. BRUXELLES - Hrvatski veleposlanik u Belgiji Janko Vranyczany-Dobrinović posjetio je u četvrtak glavnog tajnika Zapadnoeuropske unije (WEU) Josea Cutilheroa, kako bi ga u svojstvu izaslanika predsjednika Republike Hrvatske detaljno izvijestio o razlozima odluke predsjednika za uskraćenje produženja mandata UNPROFOR-u na teritoriju RH nakon 31. ožujka 1995. te da ga upoznao s razvitkom unutarnje i vanjske situacije nastale u svezi sa spomenutom odlukom, priopćeno je iz hrvatskog veleposlanstva u Bruxellesu. Veleposlanik Vranyczany-Dobrinović ujedno je dao na znanje Cutilherou da bi hrvatska Vlada, pod stanovitim uvjetima, bila spremna uzeti u pozitivno razmatranje pojačani angažman WEU-a u nadzoru granica između RH i tzv. SRJ i Bosne i Hercegovine, kao i promatračke uloge u okupiranim područjima. Razgovor je protekao u izuzetno prijateljskoj atmosferi. Glavni tajnik WEU-a koji, zahvaljujući svojoj prijašnjoj aktivnosti kao i sudjelovanju u izradbi prvoga projekta za rješenje sukoba u BiH, dobro poznaje prilike na prostoru bivše Jugoslavije, obećao je da će o razgovoru s hrvatskim veleposlanikom izvjestiti predsjednika WEU-a, portugalskog ministra vanjskih poslova, kao i Vijeće WEU. To je ujedno povezano sa zamolbom, ako se želi naglašeniji angažman WEU-a, da vrhovništvo RH svojim uplivom nastavi pridonositi rješenju nesuglasica u pitanju mješovite policije u Mostaru, u čemu WEU direktno sudjeluje, kaže se u priopćenju hrvatskog veleposlanstva u Bruxellesu. BRUXELLES - Prema prioćenju Ministarstva vanjskih poslova RH u Europskoj komisiji održani su 2. i 3. veljače 1995. prvi pripremni tehnički razgovori vezani uz najavljeni početak pregovora o zaključenju Sporazuma o suradnji između Europske unije i Republike Hrvatske. U razgovorima je sudjelovalo izaslanstvo stručnih službi državne uprave Republike Hrvatske, koje će nakon toga pripremiti prijdloge za sljedeću fazu pregovora u Zagrebu još tijekom veljače. Sporazum regulira, uz općenite odredbe o međusobnoj suradnji, prvenstveno odnose u području trgovine, carine i prometa, uz to da predviđa financijsku pomoć za izgrađivanje prometne infrastrukture u Hrvatskoj. U osnovi se Sporazum temelji na sličnom sporazumu kojije EU sklopila sa Slovenijom. Suradnja između EU i RH, definira ovim Sporazumom, komplementarna je također se stručnom i financijskom pomoći koju pruža program PHARE. Sa strane EU naglašena je potreba kvalitetne kadrovske i stručne pripreme u državnim službama RH kako bi se navedena stručna i financijska pomoć EU mogla efikasno iskoristiti. BRUXELLES - Atlantski savez još uvijek nije odlučio poslati vojnu misiju u Zagreb, a ako to i odluči, razgovori će se odnositi samo na moguće povlačenje plavih kaciga iz BiH, priopćili su u petak izvori NATO-a u Bruixellesu. O slanju vojne misije NATO-a može odlučiti samo Vijeće organizacije koje čine veleposlanici 16 zemalja članica, a koje je politička tijelo NATO-a, naglašavaju u sjedištu NATO-a u Bruxellesu. Vijeće se sastaje svake srijede, a slijedećeg tjedna trebalo bi raspraviti o tom pitanju. Ako bi NATO poslao u Zagreb vojnu misiju, njezin bi zadatak bio razmotriti načine mogućeg povlačenja plavih kaciga iz BiH, ali i iz Hrvatske. BERN - Voditelj vanjsko-političkog odjela Ministarstva vanjskih poslova švicarske konfederacije i veleposlanik za europska pitanja Franz von Daeniken, te zamjenik ravnatelja Saveznog ureda za pitanja stranaca u Ministarstvu pravosuđa i policije dr. Peter Huber primili su danas u Ministarstvu vanjskih poslova u Bernu izaslanstvo uglednih švicarskih Hrvata. Nazočni su bili predsjednik Hrvatskoga svjetskog kongresa dr. Šimun Šito-Ćorić, nobelovac prof. dr. Vladimir Prelog, prof. dr. Marko Turina i prof. dr. Žarko Dolinar. Povod susretu koji je organiziran na zahtjev naših ljudi koji desetljećima žive u toj zemlji bila je peticija o ukinuću ulaznih viza hrvatskim državljanima. "Za slobodu susreta i druženja" simboličan je naziv peticije uručene u ožujku 94. ministru vanjskih poslova Švicarske konfederacije Flaviju Cottiju, na koju zasad nema službenog odgovora. "Hrvatski državljani od danas mogu slobodno ulaziti u Francusku, uskoro će vize dokinuti i zemlje Beneluxa, te Švicarska ostaje jedina europska zemlja koja traži vize za hrvatske državljane", istaknuo je to u razgovoru dr. Šito Ćorić, posjetivši švicarske sugovornike na tradiciju stoljetnih plodnih kontakata Hrvatske i Švicarske. Švicarski sugovornici podržali su taj prvi nevladin susret s hrvatskim izaslanstvom, istaknuvši kako bi o sadržaju razgovora izvijestili sve odgovorne u švicarskoj vladi. Prema riječima gospodina Daenikena kontaktirat će također švicarsko veleposlanstvo u Zagrebu, kako bi se uz što manje teškoća izdavale vize za poslovna obiteljska i tranzitna putovanja hrvatskih državljana u Švicarsku. WASHINGTON - U povodu prošlomjesečne odluke Republike Hrvatske o prekidu mandata UNPROFOR-u u okupiranim područjima Hrvatske, hrvatski veleposlanik pri UN-u Mario Nobilo objasnio je u pismu uredništvu Washington Posta, objavljenog u petak, da je smisao odluke "potaknuti pregovarački proces i postići mirno rješenje tih teritorija koji su međunarodno prepoznati kao dio Hrvatske, ali nezakonito pod okupacijom Srbije u suradnji s lokalnim Srbima". Nasuprot stajalištima nekih, uključujući uvodnik Posta od 18. siječnja, Hrvatska to nije poduzela kako bi se zaratila s lokalnim Srbima ili njihovom zaštitinicom Srbijom, piše Nobilo. "Naši su ciljevi potpuno suprotni". "Odlazak UNPROFOR-a skrenut će punu cijenu srbijanske okupacije s međunarodne zajednice na vladu u Beogradu". Milijarda dolara godišnje za držanje UNPROFOR-a u Hrvatskoj, postala je 'cijena okupacije' koju plaćaju članice UN-a, uključujući SAD koje daju oko 300 milijuna dolara, ističe Nobilo. MADRID - U Španjolskoj je od 30. siječnja do 2. veljače 1995. boravilo izaslanstvo hrvatskog sektora energetike, priopćeno je iz hrvatskog veleposlanstva u Madridu. Izaslanstvo je predvodio Vladimir Kramberger, pomoćnik ministra gospodarstva Republike Hrvatske, a u izaslanstvu je bio i Goran Granić, direktor Instituta "Hrvoje Požar" i zastupnik u Saboru Republike Hrvatske. Inicijator i organizator programa posjeta bilo je hrvatsko veleposlanstvo u Madridu. Sa španjolske strane u razgovorima su sudjelovali Alberto La Fuente, glavni tajnik za energetiku i mineralne resurse u Ministarstvu industrije i energije, Feliciano Fuster, predsjednik "Endese", jedne od najvećih europskih energetskih tvrtki, Antonio Diaz Vargas, direktor Odjela za međunarodne odnose u Institutu za diversifikaciju i štednju energije, Jaume Boneu, direktor Instituta za istočnu Europu i Albert Mitja, direktor Instituta za energetiku Katalonije. U razgovorima je španjolska strana izrazila interes za zaključivanjem međudržavnog ugovora o suradnji u energetici, a na sastancima s čelnicima "Endese" i spomenutih instituta razgovaralo se o pretpostavkama za ostvarenje ulaganja španjolskoga kapitala. Španjolska oskudijeva energetskim resursima, ali vrlo uspješno osigurava dovoljne količine energije i ima više financijski snažnih tvrtki energetskog sektora koja investiraju u inozemstvu i koja se sve više zanimaju za konkretne hrvatske projekte. TOKIO - Otpravnik poslova hrvatskoga veleposlanstva u Tokiju dr. Anđelko Simić poslao je u petak pismo gradonačelniku Kobea Kazutcshiju Sasayami u kojem je prenio ponudu Hrvatsko-japanskoga društva prijateljstva iz Zagreba za pomoć djeci stradaloj u potresu, priopćeno je iz hrvatskoga veleposlanstva u Tokiju. Društvo je ponudilo smještaj za jedan razred učenika osnovne škole, zajedno s njihovim nastavnicima, u jednom od ljetovališta na hrvatskim jadranskim otocima, Braču ili Rabu. Na taj se način konkretizira pomoć koju je hrvatsko vrhovništvo već ponudilo Japanu, u pismima predsjednika Tuđmana, predsjednika Vlade Nikice Valentića i ministra vanjskih poslova dr. Mate Granića s izrazima sućuti upućenima japanskoj vladi i narodu odmah nakon katastrofalnoga potresa koji je 17. siječnja pogodio grad Kobe, ističe hrvatsko veleposlanstvo u Tokiju. MOSKVA - Rusija i Bosna i Hercegovina odlučile su razmijeniti službene predstavnike, te su istodobno "učinile značajan korak prema uspostavljanju diplomatskih odnosa" između dviju zemalja, priopćili su danas u Moskvi ruski ministar vanjskih poslova Andrej Kozirev i premijer BiH Haris Silajdžić. "Gospodin Kozirev je potvrdio da Rusija podupire teritorijalni integritet i suverenitet Bosne i Hercegovine, te smo se dogovorili o uspostavi službenih međudržavnih odnosa", kazao je Silajdžić na završetku dvodnevnog službenog posjeta Rusiji. Kozirev je na zajedničkoj konferenciji za tisak taj dogovor ocijenio kao "značajan korak prema uspostavi diplomatskih odnosa" između dviju zemalja. Rusija je priznala Bosnu i Hercegovinu travnja 1992.godine, ali nema službenog predstavnika u Sarajevu. Šef ruske diplomacije je također istaknuo da "plan Kontaktne skupine ne treba mijenjati, već bi trebao biti usvojen do 30. travnja 1995. godine". "Za to treba uporabiti sva sredstva, pozitivna i negativna, koja stoje na raspolaganju međunarodnoj zajednici i Vijeću sigurnosti UN-a", kazao je Kozirev. MOSKVA - Ruski ministar vanjskih poslova Andrej Kozirev u petak je obećao bosanskom premijeru Harisu Silajdžiću da će Rusija pokušati uvjeriti bosanske Srbe da prihvate mirovni plan za bivšu Jugoslaviju. Kozirev i Silajdžić također su najavili da će Rusija i BiH uspostaviti diplomatske odnose, ako plan za prestanak sukoba bude prihvaćen. Kozirev je rekao kako će Rusija izvršiti pritisak na bosanske Srbe da prihvate mirovni plan, koji su sastavile SAD, Rusija, Francuska, Engleska i Njemačka, do 1. svibnja. "Vrlo je važno da se prostala tri mjeseca iskoriste kako bi se postigao politički sporazum, a najviše za to da bosanski Srbi prihvate plan Kontaktne skupine," rekao je Kozirev u izjavi za novinare nakon sastanka sa Silajdžićem. GROZNI - Ruski borbeni zrakoplovi bombardirali su u petak jugoistočne prilaze čečenskom glavnom gradu, javlja Reuter. U novom valu zračnih napada, nakon zatišja od nekoliko dana, borbeni zrakoplovi izbacivali su bombe u najmanje četiri naleta na jugoistok Groznog, područje koje još uvijek drže čečenski borci. U svakom naletu izbačeno je po nekoliko bombi i čule su se eksplozije, ali još ne postoje podaci o žrtvama ni šteti. BEČ - Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS), sa sjedištem u Beču, osudila je Rusiju zbog neprimjerene upotrebe sile u Čečeniji. U rezoluciji objavljenoj nakon izvješća misije OESS-a koja je boravila u Čečeniji, Stalno vijeće te organizacije pozvalo je obje strane da prekinu neprijateljstva i započnu pregovore. Rezolucija je indirektno optužila čečenskog vođu Džohara Dudajeva zbog toga što je jednostrano proglasio neovisnost te republike od Ruske Federacije. U rezoluciji se poziva i na politički proces usmjeren ka trajnom rješenju razlika na temelju načela OESS-a, uključujući slobodne izbore. DUBLIN - Irska vlada je oslobodila petero zatvorenika, pripadnika Irske republikanske armije (IRA), i to je druga skipina koja je oslobođena otkad je stupilo na snagu primirje s IRA-om prije pet mjeseci. Irski ministar vanjskih poslova Dick Spring kazao je kako su ta oslobađanje poduzeta s namjerom da se "iskoristi prilika za mir". Martin McGuinness, vođa Sinn Feina - stranke koja podržava IRA-u - pozvao je britansku vladu da također započne s oslobađanjem zatvorenika. Među zatvorenicima koji su oslobođeni u petak je i Pamela Kane, jedina žena pripadnica IRA-e koja je bila zatočena u Irskoj. MOSKVA - Ruski ministar zdravstva Eduard Nečajev je izjavio kako je prilično vjerojatno da će u Čečeniji izbiti epidemija kuge, kolere, difterije i drugih bolesti. Nečajeva je izjavio da je Rusija već poslala 44 tone lijekova i pet naprava za pročišćavanje vode u Čečeniju, gdje su vodovod i sistem kanalizacije dosta uništen u borbama. Najmanje 15 je ljudi umrlo od kolere, a više od 1.000 bilo ih je zaraženo prošle godine u Dagestanu, koji graniči sa Čečenijom. BONN - Njemačka je prigovorila da je bilo premalo suradnje oko međunarodnog paketa pomoći, kojeg su priredile Sjedinjene Američke Države za Meksiko, te istaknula kako su i druge europske zemlje nezadovoljne. Kasno u srijedu dvadeset i četveročlano izvršno tijelo Međunarodnog monetarnog fonda odobrilo je 17,8 milijardi dolara vrijedan paket pomoći koji uključuje i 7,8 milijardi dolara u zajmovima koji su odmah dostupni. Preostalih 10 milijardi dolara osigurat će MMF i zemlje srednje veličine među kojima su i latinoamerički susjedi Meksika. Nekoliko europskih zemalja - među kojima i Njemačka - uzdržalo se od glasovanja o paketu pomoći. PARIZ - Osoblje francuske novinske agencije France Presse i danas je štrajkalo zbog spora oko plaća pa je zbog toga došlo do zastoja u općem servisu. Oko 200 zaposlenih u upravi agencije prije osam dana je započelo štrajk, a u četvrtak im se pridružilo oko 1.000 novinara i drugog osoblja koji su objavili jednodnevni štrajk u znak solidarnosti. Novinari su razmatrali produženje štrajka, kazao je Leers. Zaposleni u upravi "žele veće plaće za dodatni rad", jer zbog smanjenja radne snage ostali zaposleni moraju više raditi. MOSKVA - Ruski ministar obrane Pavel Gračov, koji je ovih dana smješten u bolnicu zbog redovitih lječničkih pretraga, ustvari je "pobjegao" u bolnicu zbog novog novčanog skandala, piše danas ugledni ruski list "Sevodnja", pozivajući se na izvore bliske ruskom predsjedniku. List tvrdi da je tijekom nedavnog sastanka ruskog Vijeća sigurnosti Boris Jeljcin generalu Gračovu predočio dokument o tome da je njegovo ministarstvo otvorilo račun u jednoj inozemnoj banci, bez potrebnog odobrenja. Prema tom dokumentu, ministarstvo obrane je u ljeto 1992. godine u "Deutche Bank" u Berlinu otvorilo račun na koji je tijekom slijedećih mjeseci uplačeno 20,6 milijuna dolara. Novac je prikupljen prodajom vojne opreme, streljiva, uniformi i goriva iz skladišta bivšeg Varšavskog ugovora, navodi ruski list. RIO DE JANEIRO - Izaslanstva Perua i Ekvadora na mirovnim razgovorima u Rio de Janeiru načelno su u petak ujutro pristala na sporazum koji bi trebao prekinuti njihov oružani pogranični sukob, no taj sporazum još trebaju odobriti obje vlade. "Bilo je moguće postići predloženi sporazum koji je načelno zadovoljio izaslanstva obiju zemalja", rekao je zamjenik brazilskog ministra vanjskih poslova Sebastiao do Rego Barros. Još nisu poznate pojedinosti sporazuma. Barros je rekao da je predloženi sporazum u obliku nacrta već poslat vladama Perua i Ekvadora na odobravanje. TOKYO - Broj poginulih u prošlomjesečnom potresu u japanskom gradu Kobeu popeo se na 5243 osobe, priopćila je u petak japanska policija. Broju poginulih sada je, naime, dodano još 139 osoba koje su sahranili njihovi bližnji prije nego je bila obavljena službena autopsija, objasnila je japanska policija. Šest osoba se još uvijek drže nestalima, ranjeno je 26.804 osoba, a oštećeno ili uništeno 107.388 objekata u najvećem potresu koji je pogodio Japan od 1923. Ukupna se šteta procijenjuje na 95 milijardi dolara, što iznosi 7 posto nacionalnog proračuna za fiskalnu godinu 1994. koja završava krajem ožujka. PARIZ - Francuski predsjednik Francois Mitterrand u petak je izjavio da će pozvati njemačkog kancelara Helmuta Kohla i ruskog predsjednika Borisa Jeljcina da budu nazočni na proslavi 50. obljetnice završetka drugog svjetskog rata u Europi koja će se održati u Parizu 8. svibnja. Mitterrand je dodao da će biti nazočan na komemoracijama za žrtve rata u Berlinu tog istog dana, u Londonu 7. svibnja i u Moskvi 8. svibnja. Upitan da li će ruska vojna intervencija u Čečeniji dovesti u pitanje održavanje proslava, Mitterrand je izjavio na konferenciji za novinstvo: "Očito je da je događaj u Čečeniji zakomplicirao taj divan program." On je rekao da je situacija u Čečeniji stvar Rusije, ali da to nikome ne daje ovlasti da uskraćuje ljudska prava. WASHINGTON - Novi predsjednik talijanske vlade Lamberto Dini imao je danas u Bijeloj kući radni ručak s američkim predsjednikom Billom Clintonom koji je trajao oko sat i pol. Dini koji je u srijedu dobio povjerenje u talijanskom senatu nalazi se u kratkom posjetu Washingtonu prije odlaska u Ottawu gdje treba sudjelovati na susretu ministara financija i guvernera središnjih banaka zemalja G-7 (Njemačka, SAD, Francuska, Velika Britanija, Italija i Japan) kao ministar financija u vladi bivšeg premijera Silvia Berlusconija. Po izlasku iz Bijele kuće Dini nije dao izjavu. NEW YORK - Vijeće sigurnosti UN-a u petak je razmotrilo prijedlog za slanje više od 7.000 vojnika i vojnih promatrača u Angolu kako bi nadgledali provođenje sporazuma o prekidu vatre između angolske vlade i pobunjenika. Glavni tajnik UN-a Boutros Boutros Ghali preporučio je Vijeću sigurnosti da formira te snage zbog toga što dvomjesečno primirje ostaje na snazi. Ghalijev pomoćnik Chinmaya Gharekhan izvjestio je Vijeće na sastanku iza zatvorenih vrata da je potrebno "više napredka" u provođenju sporazuma o prekidu vatre i mirovnog sporazuma iz Lusake koje su potpisali predstavnici vlade u Luandi i pobunjenika predvođenih Jonasom Savimbiem. Oko 400 pripadnika UN-a bilo je nazočno prošlog mjeseca u 30 kritičnih područja u Angoli gdje su zabilježeni sukobi između vlade i pobunjenika. Njihov mandat ističe u srijedu. PARIZ - Francuska je danas predložila da EU održi konferenciju o Alžiru, djelomično baziranu na mirovnoj platformi iz Rima koju su prihvatile političke stranke i islamska fundamentalistička oporba, ali ju je odbacila vojna vlast u zemlji. Francuski predsjednik Francois Mitterrand (Fransoa Miteran) kazao je kako su se on i njemački kancelar Helmut Kohl složili da bi EU trebala nastaviti davati ekonomsku pomoć Alžiru, bez zauzimanja strane u sukobu između vlade i muslimanskih fundamentalista. Na tiskovnoj konferenciji nakon razgovora s predsjednikom Europske komisije Jacquesom Santerom (Žak Santer), Mitterrand je kazao da se njegov prijedlog za sada odnosi na "razgovore, nadu, ali ne i na politiku". "Ako bi EU mogla u Europi organizirati konferenciju, ona bi bila inspirirana različitim idejama koje su predložene u posljednje vrijeme, posebno na sastanku oporbe u Rimu ... ako to ne bi bili antagonistički razgovori između njih samih, možda bi bilo više mogućnosti da ovi prijedlozi budu priznati od strane sukobljenih strana", rekao predsjednik Mitterrand. Alžirska vlada optužila je rimsku platformu o prestanku sukoba i demokratskim izborima kao vanjsko miješanje u unutarnji civilni sukob u kojem je od siječnja 1992. poginulo više od 30.000 ljudi. Nije jasno hoće li poziv Francuske, bivšeg alžirskog kolonizatora, biti prihvatljiviji. O platformi je raspravljao Nacionalni front za oslobođenje, Front socijalističkih snaga i Islamski front spasa. Alžirska liga za ljudska prava i dvije manje stranke oporbe također su podržale pakt, ali alžirske su vlasti organizirale ulične demonstracije prošlog vikenda kako bi javno optužili sporazum iz Rima. (Hina) sv 032357 MET feb 95 032357 MET feb 95