MIROVNA INICIJATIVA PREDSJEDNIKA TUĐMANA: OD NORMALIZACIJE ŽIVOTA I POLITIČKOG RJEŠENJA DO "SKANDINAVIZACIJE" (DAVOR MARKOVIĆ, HINA)

I POLITIČKOG RJEŠENJA DO "SKANDINAVIZACIJE" (DAVOR MARKOVIĆ, HINA) PODSJEĆANJE NA MIROVNU INICIJATIVU PREDSJEDNIKA TUĐMANA (STUDENI 93) OD NORMALIZACIJE ŽIVOTA I POLITIČKOG RJEŠENJA DO "SKANDINAVIZACIJE" (DAVOR MARKOVIĆ, HINA) ZAGREB, 28. siječnja (Hina) - Otkaz mandata UNPROFOR-a ne znači opredjeljenost za ratnu opciju, već time Hrvatska želi potaknuti ubrzavanje procesa mirne reintegracije okupiranih područja, naglasili su ovih dana, više puta, hrvatski Predsjednik, Sabor i Vlada. Takva hrvatska politika utemeljena je na Mirovnoj inicijativi predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana još od 1. studenoga 1993., na koju - u svim detaljima - vrijedi podsjetiti baš sada i pred nove događaje, među kojima je, uz ostalo i najavljeno objavljivanje plana skupine Z-4. "Čitanje" te Mirovne inicijative iz današnjeg ugla, naime, pokazuje da se jedan njezin dio (sporazum o prekidu neprijateljstava s predstavnicima lokalnih Srba i gospodarski sporazum) ostvaruje ili se počeo ozbiljno ostvarivati, a da najveći njezin dio za hrvatsku politiku ostaje i dalje aktuelan. Iskazujući spremnost Hrvatske za razgovore o konačnom političkom rješenju, ministar vanjskih poslova Granić naglasio je, na primjer, nedavno, da će se ono temeljiti na "Ustavu, Ustavnom zakonu i Mirovnoj inicijativi" hrvatskog Predsjednika. (podnaslov): Mirovna inicijativa "u zastoju Ženevske konferencije" ------------------------------------------------------------------ Potaknut zastojem Ženevske konferencije o bivšoj Jugoslaviji i neuspjehom svih drugih nastojanja za zaustavljanje rata i oružanih sukoba na području Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman predložio je tada međunarodnoj zajednici (1. studenoga 1993.) Mirovnu inicijativu kojom bi se "zaustavio rat i strahote koje on donosi i otvorio put prema miru i razumijevanju, te rješavanju političkih i gospodarskih problema na području bivše Jugoslavije". Inicijativa je obuhvaćala tri teme: prijedlog za provedbu mirovnog plana na UNPA u Hrvatskoj, prijedlog za završetak rata i uspostavu mira u Bosni i Hercegovini, te prijedlog mjera za trajno učvršćenje mira među svim državama s područja bivše Jugoslavije, na načelima koje sam predsjednik Tuđman običava nazvati "skandinavizacijom" odnosa. U prvom dijelu Mirovne inicijative, bila je izražena "spremnost Hrvatske za zaključenje sporazuma o prekidu svih neprijateljstava s predstavnicima lokalnih Srba dajući im jamstva za lokalnu i kulturnu autonomiju". Istodobno je izražena spremnost Hrvatske da se "odmah pristupi normalizaciji cijelog društvenog i gospodarskog života u UNPA". Sporazum o prekidu neprijateljstava (tzv. Zagrebački sporazum) faktički je bio zaključen 29. ožujka prošle godine. U cilju normalizacije života u UNPA do danas su već ostvareni neki pomaci u otvaranju cestovnih prometnica i puštanjem u pogon Jadranskog naftovoda, a najavljuje se i dogovor o otvaranju željezničkih pruga, u skladu s gospodarskim sporazum od 2. prosinca 1994. (podnaslov): Ceste, naftovod, struja, voda i povratak prognanika ---------------------------------------------------------------- U Mirovnoj inicijativi iz studenog 1993. detaljno se nabrajaju "mjere za uspostavu normalnog života na privremeno okupiranim hrvatskim područjima", otvaranjem svih cestovnih i željezničkih prometnica na cijelom području Republike Hrvatske. Napose se navode prometnice: Zagreb-Knin-Split, Zagreb-Slavonski Brod-Županja, Novska-Okučani - Pakrac-Daruvar, Sisak-Glina-Bosanski Novi, Osijek-Beli Manastir - mađarska granica, Osijek-Vukovar i Osijek-Vinkovci-Ilok itd. Predviđalo se i otvaranje Jadranskog naftovoda, popravak, te puštanje u redoviti rad postrojenja za prijenos nafte, električne energije i vodoopskrbe na cijelom području Hrvatske. U posebnoj se točki, kao dio normalizacije života, navodi povratak svih prognanika na njihova obitavališta ("uz djelotvornu pomoć UNPROFOR-a i vlasti Republike Hrvatske"). Mirovna inicijativa predvidila je zatim mjere "za uspostavu normalnog života u UNPA, uključujući uspostavu svih komunikacija" i "opskrbu svega, tj. i srpskog stanovništva (bez diskriminacije) u predstojećem zimskom razdoblju, obnovu socijalne i zdravstene zaštite, normalan rad školstva, opskrbu električnom energijom i ostalim energentima, isplate mirovina, primanje u službu državnih službenika, te uključenje svih ostalih djelatnosti u sveukupan gospodarski i pravni sustav Republike Hrvatske. Predviđena je i "izradba planova i poduzimanje mjera za ravnopravno uključenje privremeno okupiranih područja u gospodarsku obnovu Hrvatske." (podnaslov): Postizanje političkog rješenja __________________________________________________ Radi političkog rješenja sukoba i normalizacije sveukupnog društvenog života, prema Mirovnoj inicijativi Predsjednika Republike, Hrvatska je spremna u okviru svog ustavnopravnog poretka osigurati na privremeno okupiranim područjima "primjenu svojih propisa, ali i međunarodnih konvencija o zaštiti prava i sloboda etničke zajednice. Prema Mirovnoj inicijativi "u tom cilju poduzet će se slijedeće: davanje pune lokalne autonomije (samoupravu) u okviru Ustavnog zakona u kotarevima Knin i Glina, u kojima Srbi čine natpolovičnu većinu stanovništva". Inicijativa također predviđa "osiguranje prava na kulturnu autonomiju srpske etničke zajednice na cijelom području Hrvatske", a osobito pravo na odgoj i obrazovanje na njihovom jeziku i pisma prema posebnim nastavnim programima, te dvojezično ispisivanje toponima na području gdje imaju natpolovičnu većinu. Predviđena je i provedba izbora za lokalne - kotarske i općinske - samoupravne vlasti pod međunarodnim nadzorom, te osnivanje posebnih policijskih postaja u kotarevima Knin i Glina s tim da nacionalni sastav službenika odgovara nacionalnom sastavu pučanstva prema posljednjim popisima. Radi osiguranja pune građanske i političke ravnopravnosti i djelotovorne zaštite građanskih i etničkih prava Srba u Hrvatskoj, Hrvatska je spremna prihvatiti osnivanje posebnog međunarodnog tijela za nadzor, te posebnog Suda za prava čovjeka, kojem će se moći obratiti svaki građanin nakon iscrpljivanja redovitog pravnog puta. Kotarevi Knin i Glina moći će se radi zaštite posebnih prava, obratiti Ustavnom sudu Republike Hrvatske ustavnomm tužbom, ako smatraju da su povrijeđene slobode i prava čovjeka ili prava etničke zajednice na njihovu području. Radi stvaranja punog povjerenja Hrvatska je spremna predložiti primjenu posebnog međunarodnog nadzora misije KESS-a (sada OESS) za posredovanje između manjinskog i većinskog stanovništva. "Republika Hrvatska pripravna je pristupiti pregovorima o političkom rješenju svih otvorenih problema, osim onih koji bi dovodili u pitanje njezinu teritorijalnu cjelovitost i suverenitet", stoji na kraju prvog dijela Mirovne inicijative Predsjednika Republike što se odnosi na normalizaciju života i političko rješenje sukoba u Hrvatskoj. (međunaslov): Mjere za trajno učvršćenje mira _________________________________________________________ Drugo poglavlje Mirovne inicijative sadrži prijedloge za okončanje rata i uspostavu mira u Bosni i Hercegovini, a u završnom se dijelu dokumenta predlažu mjere kojima bi se "trajno održao i učvrstio jednom postignuti mir" među svim državama s područja bivše Jugoslavije. Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman u svojoj Mirovnoj inicijativi predložio je da sve države s područja bivše Jugoslavije u okviru Mirovne konferencije i pod pokroviteljstvom Glavnog tajnika i Vijeća sigurnosti UN potpišu svečanu deklaraciju o međusobnom priznanju samostalnosti i suverenosti svih novonastalih država u međunarodno priznatim granicama". U roku od tri mjeseca slijedilo bi "potpisivanje sporazuma o sukcesiji prava i obveza svih država nasljednica bivše Jugoslavije na osnovi odluka Arbitražne komisije". Mirovna inicijativa predviđa zatim da sve one "pristupe pregovorima o zaključenju u okviru europskih integracijskih procesa, ugovora između sebe i s ostalim europskim državama, o uređenju i promicanju gospodarskih i prometnih veza i trgovine i drugih pitanja od interesa za odnose između suverenih i neovisnih država koje žele dobre susjedske odnose, a također od interesa za stabilnost međunarodnog poretka u ovom dijelu svijeta". Osim toga, predviđa i potpisivanje, u okviru Konferencije, "svečane deklaracije o poštivanju prava nacionalnih manjina i etničkih zajednica prema međunarodnim standardima i konvencijama, uz uspostavu međunarodne kontrole primjene tih sporazuma." Predsjednik se također založio da odmah započnu pregovori o zaključenju sporazuma o regionalnoj sigurnosti zemalja s područja bivše Jugoslavije, u okviru općeg sustava ograničenja konvencionalnog naoružanja unutar KESS-a (sada OESS). Mirovna inicijativa, kad je riječ o sankcijama Vijeća sigurnosti UN koje su donesene u odnosu "na određene države s područja bivše Jugoslavije", sadrži stajalište da one trebaju ostati na snazi sve dok se ne ostvare svi rezultati predloženog mirovnog procesa. "Čim mirovni plan bude ostvaren, sankcije bi trebalo bez odlaganja ukinuti", kaže se. Na kraju svoje Mirovne inicijative predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman pozvao je "sve međunarodne čimbenike da razmotre njegove prijedloge i poduzmu odlučne mjere za zaustavljanje sukoba i sve potrebne korake koji će donijeti mir i stvoriti pretpostavke za stvaranje stabilnog i međunarodnog poretka u ovom području na dobrobit svih država u ovom dijelu Europe i svijeta." (međunaslov): Prisutnost međunarodne zajednice u osiguranju mirnog rješenja ___________________________________________________________________ U interviewu za "Washington post" što ga je predsjednik Tuđman dao 23. siječnja ove godine on je ponovio hrvatsko stajalište da ne može doći do produženja mandata UNPROFOR-a, ali da je Hrvatska "spremna razmotriti, s međunarodnim čimbenicima, daljnju prisutnost međunarodne zajednice u osiguranju mirnog rješenja". Recimo - kazao je on - da "pronađemo mogućnost da neki međunarodni promatrači ili čak iz mirovnih snaga izvrše kontrolu granica između Hrvatske i Srbije, 'Jugoslavije' i Bosne, u duhu, sukladno Rezoluciji 769 Vijeća sigurnosti", a što bi bilo u korist i razrješavanju krize u BiH. "Ili, pak da se, da ti međunarodni čimbenici, na neki način, budu i promatrači toga da se uzme pod kontrolu naoružanje srpskih paravojnih formacija". Isto tako, dodao je predsjednik Tuđman "mi smo spremni i na to, da međunarodni promatrači vide da je Hrvatska spremna jamčiti Srbima lokalnu samoupravu u ova dva kotara, gdje su imali prije rata većinu, i opća građanska i etnička prava, kulturna prava Srbima u Hrvatskoj u cjelini". U istom interviewu predsjednik Tuđman je istaknuo da je priznanje Hrvatske u međunarodno priznatim granicama od strane Beograda, preduvjet uspostave odnosa između Hrvatske i Srbije, kao pretpostavka za okončanje rata, a čime bi se ubrzao mirovni proces, pronalaženje mira u BiH, te da bi se stvorile pretpostavke za novi međunarodni poredak na tlu bivše Jugoslavije. (Hina) Davor Marković 291345 MET jan 95