PREGLED VAŽNIJIH DOGAĐAJA IZ MEĐUNARODNE POLITIKE

DAVOS - NATO je otvoren za širenje na države srednje i istočne Europe kao i za otvoren dijalog o tome s Rusijom, izjavio je u subotu glavni tajnik Saveza Willy Claes na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu. "Već smo 1994. godine zaključili da širenje Saveza može biti samo dijelom razvojnog procesa", rekao je Claes pred Forumom u čijem radu do sljedećeg utorka sudjeluje više od 1000 političara, poduzetnika i gospodarstvenih stručnjaka iz cijelog svijeta. Claes je najavio da će NATO do sljedeće jeseni dovršiti interne konzultacije o tome kako će to proširenje Saveza izgledati, a Vijeće NATO-a vjerojatno će u prosincu razmotriti "tko može pristupiti Savezu i kada", dodao je Claes. Rusija će, rekao je Claes, biti opširno obaviještena o stanju konzultacija unutar NATO-a. "Ne želimo izolirati Rusiju", istaknuo je Claes i dodao kako su vrata ruskom sudjelovanju u NATO-vom planu Partnerstvo za mir, unatoč Moskvinom postupanju u Čečeniji, otvorena. DAVOS - Jacques Santer (Žak Santer), novi predsjednik Europske komisije, govorio je u subotu na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu o ciljevima EU tijekom njegovog petogodišnjeg mandata. Prema njemu, ciljevi su smanjenje nezaposlenosti, stvaranje uvjeta za jedinstveni novac i pridavanje većeg značaja vanjskoj politici i politici sigurnosti EU. Santer je također kritizirao zemlje članice radi nedostatka jasne političke volje. DAVOS - Njemački predsjednik Roman Herzog (Hercog) ocijenio je u subotu u Davosu, otvarajući 3. dan Svjetskog ekonomskog foruma, da globalizacija ekonomije ide brže od demokracije, jer je samo 114 od 191 svjetske zemlje do sada prihvatilo demokraciju. Herzog je rekao da "poslovni ljudi imaju posebni interes za postojanje međunarodnih pravnih normi i transnacionalnih sporazuma jer tamo gdje nedostaju, komunikacija ne prolazi, ugovori se prekidaju, plaće se ne isplaćuju a zarade se ne vraćaju u domovinu". "Masovna nezaposlenost nije neminovna", rekao je Herzog, ocijenivši da "stvarna prijetnja postoji samo ako vidimo ekonomiju kao nešto statično, jer ako tehnološke novosti smanjuju broj radnih mjesta, one stvaraju nove investicije a također i nove potrebe". DAVOS - Njemačka ne poduzima dovoljne mjere u borbi protiv rasizma i mržnje prema strancima, ocijenila je u subotu turska premijerka Tansu Ciller. "Smatramo da se mora učiniti više", izjavila je premijerka Ciller u Davosu gdje sudjeluje u radu 3. dana Svjetskog ekonomskog foruma. Nakon napada na Turke izvršene u Njemačkoj, vlada u Bonnu bila je "isto tako potresena kao i mi", kazala je Ciller. Međutim, naglasila je istodobno, u borbi protiv ekstremizma u Njemačkoj i drugdje u Europi nužno je poduzeti i druge korake, pogotovo na području obrazovanja. Turska premijerka pozvala je u Davosu Europsku Uniju na užu suradnju s Turskom, upozorivši da bi, "ako Europa nastavi odbijati Tursku, islamski fundamentalisti to mogli iskoristiti u svoje svrhe". Carinska unija, ugovorena za 1996. godinu, se po mišljenju Tansu Ciller, mora pod svaku cijenu ostvariti. Nakon razgovora vođenih s predstavnicima EU, premijerka Ciller ponovo je odbila kritiku upućenu na račun turskog postupanja prema Kurdima. "Mi imamo problema s terorizmom, a to se ne treba miješati sa stanjem ljudskih prava", naglasila je Tansu Ciller. MOSKVA - Premijer BiH Haris Silajdžić posjetit će 2. i 3. veljače Moskvu, javila je agencija Itar. Prema izvješću agencije, Silajdžić će tijekom "radnog posjeta" Moskvi, na poziv ruske vlade, sa svojim domaćinima razgovarati o mogućnostima rješavanja krize u BiH. Izvješće o posjetu Silajdžića Rusiji uslijedilo je nakon što su u Sarajevu članovi Kontaktne skupine prekinuli svoju posredničku misiju kojoj je cilj bio ponovno započinjanje pregovora između bosanskih Srba i vlade u Sarajevu. RIM - Italija će pojedinim agencija Ujedinjenih naroda uplatiti 7,6 milijardi lira (4,8 milijuna dolara), kao humanitarnu pomoć sa stanovništvo BiH, priopćilo je u subotu talijansko ministarstvo vanjskih poslova. Pomoć, koja će biti dodijeljenja grupacijama kao što su Organizacija UN za prehranu i poljoprivredu (FAO) i Fond UN za djecu (UNICEF), bit će potpora za pokretanje javnih radova, te pomoć lokalnim uredima Crvenog križa i dječjih organizacija u Tuzli i Zenici. LIMA/QUITO - Pogranični incidenti koji su ovih dana izbili između Perua i Ekvadora nastavak su "tradicionalnog" spora između ove dvije latinskoameričke države oko dijela amazonske džungle, spora koji, međutim, nikada nije izazvao rat širih razmjera. Indicenti u brdovitom pograničnom području, oko 500 kilometara južno od Quita i oko 1.200 kilometara sjeverno od Lime, izbijaju skoro redovito oko obljetnica potpisivanja tzv. protokola iz Rija, kojim je utvrđena granica između dviju država. Protokol je potpisan 29. siječnja 1942., nakon 10-dnevnog rata 1941. u kojem je Ekvador poražen i bio prisiljen, barem na kratko vrijeme, odreći se svojih teritorijalnih pretenzija i želje za suverenim pristupom rijekama Amazoni i Maranon. Najnoviji incidenti počeli su, prema tvrdnjama ekvadorskih vlasti, još početkom ovog mjeseca, a izazvale su ih, navodno, peruanske pogranične postrojbe ulaskom na ekvadorski teritorij. Peru je te optužbe opovrgnuo, ali se sa svoje strane optužio Ekvador da je jedan njegov helikopter napao peruansku vojnu postaju udaljenu četiri kilometara od granice. Tu je optužbu opovrgnuo Ekvador. Incidenti su, navodno, nastavljeni i nakon toga. Prema ekvadorskim izvorima, ima i mrtvih - dvadesetak na peruanskoj i tri na ekvadorskoj strani. GAZA - Palestinske vlasti ratificirale su u subotu niz sporazuma potpisanih s Jordanom i izrazile nadu da će međusobni odnosi biti bolji nego dosad. Vlasti na područjima pod palestinskom samoupravom također su osudile potez Izraela, koji je zatvorio područje Zapadne obale i Gaze zbog atentata u kojem je prošlog tjedna poginula 21 osoba. SANKT PETERSBURG - Organizacije koje se protive politici ruskog predsjednika Borisa Jeljcina okupile su u subotu, na poziv više komunističkih pokreta, pred Zimskom palačom u Sankt Petersburgu oko 10.000 ljudi, koji su prosvjedovali zbog sve težih uvjeta života ruskog pučanstva. Prosvjedi, usmjereni prije svega protiv teške gospodarske krize u zemlji, organizirani su povodom obilježavanja 51.godišnjice probijanja njemačke blokade Lenjingrada u Drugom svjetskom ratu. "Ono što nije pošlo za rukom Hitleru, uspjeli su Gorbačov i Jeljcin", pisalo je na jednom od transparenata okupljenih demonstranata, koji ne žele prihvatiti nestanak bivšeg Sovjetskog Saveza, te odluku o vraćanju starog imena gradu - Sankt Petersburg. Prema procjenama organizatora, na Zimskom trgu okupilo se oko 15.000 ljudi, dok policija procjenjuje da je bilo oko 4.000 ljudi. ANKARA - Turska je subotu zatražila od Grčke da oslobodi jednog muslimanskog svećenika, koji se 10 mjeseci nalazi u grčkom zatvoru, pod optužbom da se nezakonito koristio titulom muftije (vjerskog vođe) muslimanske manjine u sjevernoj Grčkoj. "Predsjednik Suleyman Demirel poslao je poruku grčkom predsjedniku Constantinu Karamanlisu u kojoj je istaknuo svoje razočarenje zato što je muftija Mehmet Emin Aga osuđen na kaznu zatvora zato što je obnašao svoju vjersku zadaću", priopćio je Demirelov ured. Demirel je istaknuo kako žali što se "protivno međunarodnim sporazumima, muftijama izabranim od turske zajednice... onemogućava da službeno obnašaju svoju vjersku zadaću". Povijesno napeti odnosi između Ankare i Atene pogoršani su proteklih mjeseci zbog svađe oko prava u Egejskom moru, te posebice oko krize na Cipru. BEIJING - Kinesko-američki pregovori o zaštiti intelektualne svojine završeni su u subotu u Beijingu (Bejdžing) bez dogovora, objavila je agencija "Nova Kina" navodeći izvore kineskog ministarstva za vanjsku trgovinu. Agencija nije dala druge detalje, dodajući samo da su razgovori vođeni od 18. siječnja. Washington, koji ocjenjuje da američke tvrtke gube više od milijarde dolara godišnje radi kineskih krađa autorskih prava, kazao je da će Kini biti nametnute čvrste trgovinske sankcije od 4. veljače ako dvije zemlje ne uspiju postići dogovor. HANOI - Vijetnam i Sjedinjene Države potpisali su u subotu u Hanoju dva dokumenta kojima se regulira pitanje rata, nakon čega će doći do otvaranja ureda za odnose u njihovim glavnim gradovima, što je prvi korak prema diplomatskoj normalizaciji između dva nekadašnja neprijatelja. Potpisivanja dokumenata predstavlja uspostavljanje prvih međuvladinih odnosa između Washingtona i komunističkog režima iz Hanoja, nakon više od 40 godina. To je prvi puta, nakon zatvaranja američkog konzulata 1954., da će američki diplomati biti službeno nazočni u Hanoju. (Hina) rb 282359 MET jan 95