SASTANAK KULTURNIH DJELATNIKA SJEVEROISTOČNE BOSNE I POSAVINE (II)

središnje i sjeveroistočne Bosne jest da su obilježena pitanjima opstanka Hrvata kao samostalne narodne zajednice. Najveći oslonac još uvijek tim Hrvatima pruža Katolička crkva, a Federacija BiH do sada nije osigurala ništa osim smanjenja međusobnih ubijanja. Propadanje Federacije izazvalo bi pak i za Hrvate i Bošnjake tragične posljedice, rečeno je na četvorosatnom sastanku kulturnih djelatnika Bosne - ponajviše iz Tuzle, Posavine (Ravne-Brčko), Vareša i Travnika u Zagrebu, koji su organizirali Akcija "Bijeli put", Matica hrvatska i Hrvatsko Kulturno društvo "Napredak". Predsjednik Napretka dr. Franjo Topić ustvrdio je da su duhovna proizvodnja i kultura područje na kojem Hrvati mogu poticati svoje zajedništvo. Ono bi se trebalo ravnomjerno osjećati i u središtu i "graničnim" područjima, što, međutim, nije slučaj, kazao je dr. Topić. Predsjednik Hrvatske općine Ravne-Brčko dr. Vjekoslav Hudolin kritizirao je hrvatska javna glasila da ne pokazuju dovoljno zanimanja za hrvatsku zajednicu, koja se odupire Srbima na tzv. koridoru, spašavjući svoj životni prostor. "Svakodnevno smo izloženi i antikulturnim gestama bošnjačkih vlasti. Te geste vode u stanje u kojima se kultura kao pojam ukida", kazao je i iznio primjer pučkoškolskog udžbenika u kojem uz fotografiju djeteta s amputiranim nogama stoji da je to "djelo ustaša". Predsjednica tuzlanskog ogranka "Napretka" Zlata Musić kazala je kako je za vrijeme opće ratne blokade u Tuzli niklo i plodno radilo više hrvatskih kulturnih i športskih udruga. Po njezinim riječima tuzlanski Hrvati ni danas nemaju pravo na uporabu hrvatskog jezika te nijedno društavo nije dobilo prostorije za rad. Gvardijan Franjevačkog samostana u Tuzli fra Petar Matanović opisao je sadašnje stanje "životom punim neizvjesnosti" u kojem Hrvati nastoje sačuvati dijalog s Muslimanima. Po njemu BiH je podjednako "temeljna država" Hrvata kao i Hrvatska, a u javnosti se to zanemaruje. Drži da uloga crkve nije dovoljno iskorištena za promicanje i očuvanje hrvatske kulture. Kazao je da Hrvatska u posljednje 3-4 godine nije dovoljno brinula za tamošnje Hrvate te da je ono što se o bosanskim Hrvatima zna rezultat njihova nametenja. Predsjednim Općinskog vijeća HDZ Tuzle Anto Zvonar kazao je da pogoršanje životnih prilika Hrvata prati stalno iseljavanje te da je muslimanskim vlastima dovoljno da "nas ostane jedan broj za pokriće" Federacije. "Ja kao osoba mogu tamo ostati, ali hoću li opstati kao Hrvat?!", upitao je Zvonar i izrazio sumnju da će Bošnjaci dopustiti da BiH postane države Hrvata. Zamjenik ministra kulture u Tuzlansko-podrinskom kantonu Ljupko Aždaja kazao je da je iluzorno razgovorati o kulturnim pravima kad je sva vlast u rukama Muslimana, a ona je još i povećana uspostavom kantona jer je to iskorišteno da se izbace i "nepoćudni" Muslimani. Izuzimajući područje Banja Luke, gdje se trenutno nad Hrvatima i Muslimanima provodi genocid, Hrvati sjevoistočne Bosne su u najtežim problemima, kazao je dr. Slobodan Lang. "Vi pomažete Zagrebu da shvati da je glavni grad svih Hrvata i putovali ste ovamo 24 sata da mu to kažete. On vas, međutim, nije u stanju saslušati niti tri sata", kazao je dr. Lang, opazivši da se broj sudionika rasprave nakon stanke prepolovio. Juro Pranjić iz Tuzle je zatražio od Hrvatske da interesno gleda na sunarodanjake u BiH, a ne kao na siročad, a nastavnica Marica Petrović zatražila je prisustvo Matice hrvatske u Tuzli, prodor hrvatskog kapitala i da o tamošnjim Hrvatima ne govore više "oni iz Gruda". Predsjednik općine Vareš Miroslav Pejčinović kazao je da svatko govori o tome kako se Hrvati isljevaju, a nitko kako se u Vareš ilegalno vratilo tisuću Hrvata (podaci sa posljednjeg blagoslova kuća), unatoč činjenici da im tamošnje vlasti ne dopuštaju ni medicinsku zaštitu ni pravo na osnovno školovanje, a da se o upotrebi jezika i nacionalnih udruga i ne govori. Ipak, unatoč svemu Varešani su u Bobovcu organizirali osnovnu školu s osamdeset učenika i hrvatskim učiteljima. Predsjednica Hrvatskog doma (koji broji 4000 članova) i nedavno smijenjeni dekan Tehnološkoh fakulteta dr. Zdenka Dušek kazala je da je prije rata u Tuzli studiralo 350 studenata Hrvata, te da ih sada ima svega 60, a da na cijelom tuzlanskom sveučilištu nema Hrvata na vodećem položaju. Na skupu su još govorili glavni tajnik MH Krešimir Mikolčić, saborski zatupnik Marijan Jurić, zapovjednik 108. HVO brigade Martin Frančešević, predsjednik Veležupanijskog odbora HSS Srećko Tunjić, ravateljica osnovne glazbene škole u Novom Travniku Tamara Barabaš i drugi. (Hina) li mc 282211 MET jan 95