STRATEGIJA RAZVOJA POLJOPRIVREDE U HRVATSKOJ

otvoriti raspravu o razvoju poljoprivrede u Republici Hrvatskoj. Podloga za tu raspravu bit će Pregled stanja i strategija razvoja poljoprivrede u Republici Hrvatskoj, koji je priredilo Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva u suradnji s Organizacijom za hranu i poljoprivredu UN (FAO). Riječ je o dokumentu koji prvi put pruža cjelovitu informaciju o stanju, potencijalima i razvitku poljoprivrede i ruralnog područja Hrvatske. Poticanje učinkovitije proizvodnje i marketinga poljoprivrednih proizvoda, na način koji poboljšava dobrobit poljoprivrednika, pridonosi rastu hrvatskog gospodarstva, štiti prirodne potencijale Hrvatske i osigurava konkurentnost njene poljoprivrede na svjetskom tržištu opći je cilj poljoprivredne politike, zbog čega osobiti naglasak valja dati obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, ističe se u Pregledu stanja i strategiji razvoja poljoprivrede u Hrvatskoj. Dokument, inače, pruža i podlogu za izradu godišnjih programa djelovanaja Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, definiranje i izradu sustava mjera hrvatske Vlade u posebnim podsektorima poljoprivrede kao i za izradu posebnih regionalnih programa razvitka poljoprivrede i ruralnog prostora. U izboru hrvatske poljoprivredne strategije, kako stoji u dokumentu, razmatrane su četiri opcije, no, kao najpovoljnije rješenje nametnulo se prihvaćanje strategije koja bi omogućavala usklađivanje s odredbama konačnog dokumenta WTO (Svjetska trgovinska organizacija) te dugoročnim mjerama za učlanjenje u EU. Temeljni elementi te strategije su restrukturiranje i pojednostavljenje sadašnjeg sustava potpore poljoprivrednoj proizvodnji iz državnog proračuna, zamjena svih uvoznih kontigenata carinama i korištenje tih carina kao glavnih instrumenata zaštite cijena te dobijanje tretmana "zemlje u razvoju" u pregovorima s članicama WTO. Promjena agrarne strukture, financiranje sela i poljoprivrede, trgovinska i cjenovna politika, službe za pružanje usluga poljoprivrednicima te socijalno-ekonomski položaj poljoprivrede strateški su prioriteti na kojima bi valjalo temeljiti hrvatsku razvojnu strategiju za poljoprivredu, navodi se u Pregledu te napominje da su temeljne mjere grupirane na kratkoročne (jedna godina) i srednjoročne (jedna do tri godine). Kada se radi o financiranju sela i poljoprivrede cilj je razviti sustav održivih financijskih institucija koje će zadovoljiti potrebe poljoprivrednog sektora za kratkoročnim, srednjoročnim i dugoročnim kreditima. U cilju stabilnijeg financiranja poljoprivrednog sektora predviđeno je, među kratkoročnim mjerama, osnivanje Fonda za razvoj poljoprivrede. Fond bi bio "revolving" fond, a inicijalna sredstva za njegovo osnivanje, kaže se u Pregledu, mogli bi biti prihodi iz državnog proračuna, prihodi od uvoznih pristojbi, od prodaje, zakupa i koncesija na poljoprivredno zemljište, kapital poslovnih banaka i međunarodnih institucija. Cilj trgovinske i cjenovne politike usmjeren je na osnivanje sustava formiranja cijena koji će omogućiti da proizvođačke cijene odražavaju promjene na domaćem i svjetskim tržištima, kao i da se pruži odgovarajuća zaštita domaće proizvodnje. U skladu s tim predviđeno je da osnova za buduće određivanje cijena budu cijene na svjetskom tržištu. Kao srednjoročne i dugoročne mjere na tom području planirano je, uz ostalo, vođenje pregovora o udruživanju sa EU, koji bi olakšali pristup hrvatskih poljoprivrednih i ribarskih proizvoda na to tržište. U dokumentu o stretegiji razvoja hrvatske poljoprivrede navode se, među inim, i institucije koje bi trebale osigurati učinkovito kreiranje i provođenje poljoprivredne politike. Među njima, su Vijeće za poljoprivrednu politiku, te Poljoprivredno savjetodavno vijeće. (Hina) bm ds 231331 MET jan 95