HOĆE LI NAFTA POTEĆI JANAF-OM 23. SIJEČNJA?

Nadnaslov: Jadranski naftovod d.d. Naslov: Hoće li nafta poteći JANAF-om 23. siječnja? Podnaslov: Jadranski naftovod d.d., ili skraćeno JANAF, u posljednje se vrijeme sve češće spominje u političkom, javnom i gospodarskom životu Hrvatske i svijeta. Temeljem gospodarskog sporazuma koji su potpisali u ime hrvatskog državnog izaslanstva inž. Hrvoje Šarinić, a u ime lokalnih Srba Borislav Mikelić, nakon otvaranja dijela auto-ceste Zagreb-Lipovac za nesmetan promet, očekuje se otvaranje Jadranskog naftovoda. Hoće li nafta poteći sjevernim krakom JANAF-a 23. siječnja ili kasnije, teško je sa sigurnošću znati, ali je najvažnije da poteče, jer je riječ o jednoj od ključnih pretpostavka za buduće odnose. Piše: Darko Buković, Hina ZAGREB - Procijenjena vrijednost dioničkog društva Jadranski naftovod d.d., specijaliziranog za pružanje usluga skladištenja i prijevoza nafte za potrebe Hrvatske i srednjoeuropskih zemalja je 28 milijardi kuna, od čega po jednu trećinu drže Hrvatski fond za privatizaciju, republički fondovi mirovinskog i invalidskog osiguranja radnika i poljoprivrednika te Ina. Međunaslov: JANAF NEKAD Jadranski naftovod d.d., projektiran za etapnu izgradnju, građen je od 1974. do 1979., kad su pušteni u pogon kapaciteti prve etape, koja omogućuje JANAF-u da na dionici od Omišlja do Siska transportira 20 milijuna tona sirove nafte godišnje. Riječ je o učinkovitoj i ekonomičnoj zamjeni za cestovni i željeznički transport sirove nafte u panonske rafinerije. Kad JANAF bude potpuno završen imat će transportni kapacitet 34 milijuna tona sirove nafte godišnje. Prije agresije na Hrvatsku osim za potrebe tadašnjih rafinerija na području bivše zajedničke države, jedan dio kapaciteta bile su zakupile Mađarska te tadašnja Čehoslovačka. Ugovori s tim dvjema državama su raskinuti, jer su svjetska naftna kriza, praćena velikim povećanjima cijena sirove nafte te politički pritisak, prisilili te države da smanje svoje energetske potrebe i opskrbljuju se s tržišta tadašnjeg SEV-a. Tijekom dvanaestogodišnjeg korištenja transportnog sustava, JANAF je prihvatio i propustio više od 78 milijuna tona nafte. Stupanj iskorištenja bio je u stalnom porastu, ali znatno ispod mogućnosti, odnosno korišteno je 33 posto kapaciteta I. faze izgradnje naftovoda. Krajem osamdesetih JANAF ponovo dobiva na značaju kao nezaobilazan put transporta sirove nafte od Sredozemlja u središnju Europu. Tranzit je nafte 1990. iznosio 1,3 milijuna tona, a u prvih osam mjeseci 1991. već je dostigao 3,8 milijuna tona, od čega samo u kolovozu više od milijun tona. Zatim su 14. rujna 1991., nasilno zatvoreni blok-ventili na okupiranom dijelu trase naftovoda, čime je istodobno zaustavljen rad naftovoda Omišalj-Sisak. Međunaslov: JANAF DANAS Zbog toga što se dijelovi JANAF-a nalaze na okupiranom hrvatskom području naftovod je još izvan funkcije. Od 750 kilometara, kolika je dužina naftovoda, 65 kilometara se nalazi na okupiranom području, na kojem je i šest ventilskih stanica, od njih 25 od Omišlja do Siska. Dužnosnici UNPROFOR-a izjavili su da na dva ventila, od šest, postoje manji kvarovi te da je trasa naftovoda na tom području razminirana. Jedino je sjeverni krak sustava, Sisak-Virje-Gola i Virje-Lendava, ostao nedirnut i sposoban za protok nafte. U ratnim je razaranjima Siska učinjena šteta i na Terminalu JANAF-a; oštećeni su neki važni objekti i instalacije (rezervoari, komandna zgrada, kalibraciona stanica, skladište idr.), a šteta je procjenjena na 6,2 milijuna kuna. Prema stručnim mišljenjima trasa naftovoda je općenito u dobrom stanju. Drži se da, nakon što trasu pregledaju stručnjaci JANAF-a, ne bi trebalo puno vremena da naftovodom poteče 'crno zlato'. Međunaslov: JANAF SUTRA Osim za Hrvatsku, otvaranje naftovoda je od velike važnosti za zemlje središnje Europe, posebice Mađarsku, Slovačku, Sloveniju, Češku i Ukrajinu, a za njegovo otvaranje zainteresirani su Poljska, Austrija i Italija. Svaka država, naime, nastoji osigurati nekoliko izvora dobave nafte, a upravo ponovnim otvaranjem naftovoda od Jadrana ka Baltiku mnogi vide rješenje svojih problema u zatvaranju energetske bilance svojih država. Hrvatska je prednost i luka Omišalj, jedna od najboljih i najsuvremenijih luka na svijetu. Može na svoja dva priveza prihvatiti tankere nosivosti veće i od 350.000 tona, što je značajna prednost u usporedbi s drugim, konkurentskim lukama na Sredozemlju. Hoće li nafta poteći sjevernim krakom JANAF-a 23. siječnja ili koji dan kasnije, teško je sa sigurnošću reći, ali je najvažnije da poteče, jer je riječ o jednoj od važnih pretpostavka za buduće odnose. (Hina) db mc 221303 MET jan 95