PREGLED VAŽNIJIH DOGAĐAJA IZ MEĐUNARODNE POLITIKE

ŽENEVA - Glavni tajnik UN Butros Butros-Gali sastat će se idućeg tjedna sa svojim pomoćnicima koji sudjeluju u mirovnom procesu i misiji UN-a na prostoru bivše Jugoslavije, kako bi raspravili o situaciji u Hrvatskoj, priopćio je u petak glasnogovornik UN-a u Ženevi. On je kazao da će se Butros-Gali početkom idućeg tjedna sastati sa svojim posebnim izaslanikom Yasushijem Akashijem, mirovnim posrednikom UN-a Thorvaldom Stoltenbergom, dodajući da će sastanku biti nazočni i dosadašnji vojni zapovjednici misije UNPROFOR-a, generali Bertrand de Lapresle i Michael Rose. Mogućnost sudjelovanja njihovih nasljednika generala Bernarda Janviera i Rupertha Smitha, nije izričito navedena. Glasnogovornik UN-a kazao je samo da će predmet razgovora biti "situacija u Hrvatskoj". ŽENEVA - Glavni tajnik UN-a Butros Butros Gali sastao se u subotu s ruskim ministrom vanjskih poslova Andrejem Kozirevom te je nakon jednoiposatnih razgovora, poglavito posvećenih stanju u Čečeniji, izjavio da su se Rusija i UN složili kako će biti katastrofalno za mirovni proces na prostoru bivše Jugoslavije ako Hrvatska provede u djelo svoju prijetnju, a to je otkazivanje mandata UNPROFOR-u. Glede krize u Čečeniji, Gali je rekao kako je ponudio Moskvi pomoć UN-a u organiziranju izbora u Čečeniji. Kozirev je izjavio novinarima da bi UN mogao pomoći u uspostavljanju nekih "demokratskih institucija koje je uništio tzv. režim Dudajeva". Ruski je ministar osim toga naglasio kako će predsjednik Boris Jeljcin, unatoč problemima u Rusiji, u svakom slučaju sudjelovati u radu summita UN-a što će se održati sljedećeg ožujka u Kopenhagenu. NEW YORK - Vijeće sigurnosti UN-a izrazilo je u petak zabrinutost informacijama o pogoršanju stanja u BiH, u područjima Bihaća, Tuzle i oko Sarajeva. Zabrinutost Vijeća sigurnosti izrazio je predsjedavajući Emilio Cardenas koji je potvrdio svoju potporu naporima koje trenutačno u BiH poduzima, prije svega, UNPROFOR. Cardenas je to izjavio novinarima nakon konzultacija iza zatvorenih vrata tijekom kojih je tajništvo UN-a prenijelo Vijeću određeni broj informacija o stanju u BiH. NEW YORK - Nekoliko zemalja ponudilo je oklopna vozila i nekoliko tisuća vojnika radi nadgledanja krhkog prekida vatre u BiH, doznaje se u petak od dužnosnika UN. Prema dužnosnicima, koji su željeli ostati anonimni, Pakistan, Bangladeš i Malezija ponudili su po bataljun od oko tisuću vojnika. Velika Britanija planira slanje 15 helikoptera s 200 članova posade i 19 vojnih promatrača. Slanje vojnika ponudile su također Italija, Španjolska, Norveška i Turska, dok su Švedska, Sjedinjene Države i Njemačka voljne pridonijeti vozila. Ujedinjeni narodi su od zemalja članica zatražile 6.500 dodatnih vojnika radi nadgledanja prekida vatre. Za sada nije poznato koliko će vojnika stvarno biti poslano u BiH niti kada će to biti. Predstavnici zemalja čiji vojnici sudjeluju u UNPROFOR-u trebali bi se ponovno sastati za dva tjedna. UNPROFOR u BiH trenutačno ima oko 22.000 vojnika i ukupno 38.000 na prostoru bivše Jugoslavije. RIM - "Snage NATO-pakta će se prerasporediti u Italiji i Hrvatskoj" prije negoli će započeti štitit povlačenje "plavih kaciga" iz Bosne, piše talijanska novinska agencija ANSA, a talijanski listovi ("Corriere della Sera", "Republica", "Stampa" i drugi) pišu u subotu da će Italija uputiti 50 blindiranih vozila MX u Bosnu, ali bez posade. Talijanska glasila objašnjavaju da je riječ o dva plana. Jedan za povećanje kontigenta "plavih kaciga" u Bosni, a drugi za njihovo povlaćenje, koje bi trebale štititi snage NATO-a. Osim blindiranih vozila Italija je u Bosnu spremna uputiti poljsku bolnicu i promatrače ("Corriere della Sera" piše da je riječ o samo pet ili šest osoba). Kao i mnoge druge zemlje tako je i Italija pozitivno odgovorila na zahtjev UN-a za pojačavanje kontigenta "plavih kaciga" u Bosni, a "Corriere della Sera" piše da je ukupno "ponuđeno 4.000 vojnika mehaniziranih postrojbi, 300 blindiranih vozila bez ekipa i oko 30 helikoptera". No budući da su i Francuska i Velika Britanija najavljivale u prosincu prošle godine da bi ovog proljeća mogle povući svoje vojnike iz Bosne u sjedištu NATO-a je razrađen plan njihova povlačenja. NEW YORK - Američki je državni tajnik Warren Christopher u pismu izvijestio vladu u Sarajevu kako SAD, slijedom činjenice da je potpisan sporazum o prekidu vatre u BiH, moraju započeti izravne pregovore s bosanskim Srbima, piše u subotnjem izdanju "The New York Times". List navodi da je Christopher u četvrtak uputio pismo Aliji Izetbegoviću i Harisu Silajdžiću, te da u tom pismu pojašnjava kako je potpisani sporazum o četvoromjesečnom prekidu vatre "stvorio moguću prigodu za obnavljanje pregovora" s bosanskim Srbima, za koju SAD drže "da je ne bi trebalo propustiti". "The New York Times" ovo Christopherovo pismo stavlja u kontekst nastojanja Clintonove administarcije da nagovori vladu u Sarajevu na "fleksibilniji pristup" mirovnom planu kojeg je Washington i cijela međunarodna zajednica, ne tako davno, proglašavao za "nepromjenjiv" i "uzmi ili ostavi". KAIRO - Bosanski predsjednik Alija Izetbegović izrazio je danas žaljenje zbog ovisnosti muslimanskog svijeta od Zapada, na početku međunarodne konferencije o Islamu koja se održava u Kairu. "Tehnološka ovisnost muslimankog svijeta prema razvijenom Sjeveru je vrlo jasna. Razvoj više muslimanskih zemalja temelji se na tehnologiji koja je uveze i to neizbježno vodi i ka političkoj ovisnosti", izjavio je Izetbegović na otvaranju konferencije. Prema njegovim riječima, "takva je situacija kontradiktorna s činjenicom da muslimanski svijet zauzima važnu zemljopisnu poziciju te posjeduje velike materijalne bogatstva te ljudski potencijal". Konferenciju o "Islamu i arapskoj kulturi u sadašnjem svijetu" organizira saudijski ured kralja Faysala u suradnji s al-Azharom, najvišom islamskom vlasti Sunita u Egiptu. Tijekom svog posjeta Kairu, koji će trajati četiri dana, Izetbegović bi se trebao sastati s egipatskim predsjednikom Hosnijem Mubarakom. BEOGRAD - Više stotina ljudi u subotu je u Beogradu ponovo blokiralo promet u znak prosvjeda zbog redukcija struje koje traju satima, a nekad čak i danima, a zabilježeno je i nekoliko manjih prosvjeda širom Srbije. Beogradski mediji u subotu su prenijeli apel srpske vlade vlasnicima restorana i dućana da skrate radno vrijeme kako bi se štedila struja. Vlasti tvrde da je srbijanska električna mreža preopterećena i da prijeti kolapsom, međutim, neovisni mediji i neke opozicijske stranke tvrde da se električna energija izvozi u susjedne zemlje u razmjenu za naftu i neprerađene materijale, robu čiji je uvoz zabranjen u skladu s ekonomskim embargom koji je uveden protiv Srbije zbog njene uloge u ratu u susjednoj Hrvatskoj i BiH. BUDIMPEŠTA - U Budimpešti je danas počeo četvrti kongres međunarodne asocijacije bivših političkih zatvorenika i žrtava komunizma. U radu skupa sudjeluju predstavnici 11 europskih bivših komunističkih država. Priredio ga je mađarski savez bivših političkih zatvorenika čiji je predsjednik Jene Fonai otvorio budimpeštanski kongres. Od država nastalih na prostoru bivše Jugoslavije na ovaj su skup pozvane samo Hrvatska i Slovenija. Izaslanstvo hrvatskoga društva političkih zatvorenika vodi njegov predsjednik Đuro Perica koji je danas popodne na kongresu imao zapaženo izlaganje. On je rekao kako mnogim zemljama istočne Europe prijeti povratak komunizma na vlast odnosno - da se vrate isti ljudi i iste ideje u formi novih, neosocijalističkih stranaka. Ljudi se boje da se ne bi ponovilo već viđeno zlo, jer Zapad očito još uvijek ne zna što je to bilo na istoku Europe i koliko je komunizam opasan, rekao je Perica. On se založio za to da ljudi koji su prošli strahote komunizma dobiju punu rehabilitaciju te da se isprave sve nepravde koje su im nanesene. U Hrvatskoj nije moguć povratak komunizma, rekao je Perica i istaknuo kako bivši politički zatvorenici iz Hrvatske mogu oprostiti svojim mučiteljima, ali ne mogu zaboraviti - zato da se to zlo više ne ponovi. Oprosta mora biti jer smo mi mali narod i moramo zajednički graditi budućnost Hrvatske, zaključio je Đuro Perica. I ostali su govornici na današnjem kongresu istakli da su potrebni djelotvornije rješavanje statusa bivših političkih zatvorenika i pomoć društva, kako bi se oni što bolje uključili u normalan život. Kongres međunarodne asocijacije bivših političkih zatvorenika u nedjelju će završiti svoj dvodnevni rad prihvaćavanjem završnoga dokumenta, a za domaćina sljedećega skupa predložena je Hrvatska. GROZNI - Ruska je vojska danas pojačala svoje snage oko Groznog, a javljeno je i o zračnim i topničkim napadima na sela u drugim dijelovima Čečenije. Nakon relativnog mira koji je trajao samo nekoliko sati u glavnom gradu Čečenije, ruske su snage tijekom dana ponovno započele s bombardiranjima središta grada. "Nitko ne kontrolira središte Groznog", izjavio je čelnik čečenske informativne službe Movladi Udugov. Tijekom prole noći uništen je most na glavnoj cesti za izlaz iz grada. Za sada se ne zna tko je uništio mali most, ali kruže glasine da su to učinili čečenski protivnici Džohara Dudajeva kako bi prisilii izbjeglice da prođu kroz dijelove koje su pod njihovom kontrolom. Udugov je izjavio za agenciju Iterfax da je tijekom poslijepodneva započelo jako bombardiranje, te zračni napadi na središte grada i čečenske položaje uz rijeku Terek. Borbe se vode i u drugim dijelovima Čečenije. Od početka ruske vojne operacije u Čečeniji poginulo je više tisuća osoba, među kojima je i veliki broj ruskih vojnika. MOSKVA - U sukobu u Čečeniji poginula su, do 19. siječnja, 3.874 čečenska borca te 553 ruska, dok se 279 ruskih vojnika drži nestalim, izjavio je danas zamjenik zapovjednika glavnog stožera ruske armije, general Vjačeslav Jerebcov, prenosi Interfax. Od 553 poginula ruska vojnika, 95 su časnici, a 40 pripadnici snaga ministarstva unutarnjih poslova, kazao je general u obraćanju Dumi (donjem domu parlamenta). Rusko ministarstvo obrane izvijestilo je ovoga tjedna da je 15.000 ruskih vojnika ranjeno. MOSKVA - Čečenski čelnik Džohar Dudajev još uvijek se nalazi u Groznom usprkos toga što su Rusi osvojili predsjedničku palaču u čečenskom glavnom gradu, izjavio je danas jedan Dudajev pomoćnik za rusku novinsku agenciju ITAR. "Džohar Dudajev se danas nalazi u Groznom", izjavio je čelnik čečenske informativne službe Movladi Udugov, te dodao: "Vidio sam ga prije nekoliko sati". Udugov je dodao da se Dudajev jučer sastao sa svojim zapovjednicima u bunkeru koji se nalazi oko 500 metara od predsjedničke palače. Ruske jedinice su u četvrtak osvojile predsjedničku palaču koja je bila simbol čečenskog otpora. Nije poznata stalna Dudajeva baza. MOSKVA - Bivši sovjetski predsjednik Mihail Gorbačov je izjavio da sadašnji režim u Rusiji guši demokraciju i klizi prema totalitarizmu i diktaturi. "Vlast je zakočila proces prema stvaranju jednog novog Saveza i treba ju zamjeniti", rekao je Gorbačov u petak, pred udrugom filmskih radnika u Moskvi, u povodu desete godišnjice perestrojke. "Aktualna politika ničim ne pokazuje da nastavlja perestrojku". "Režim se neće pred ničim zaustaviti u očuvanju svoje vlasti", dodao je Gorbačov, navodeći događaje iz listopada 1993 u Moskvi (pobuna u Bjelom domu) i sadašnjin rat u Čečeniji, "vođen protiv naroda". O govoru Gorbačova je izvijestila ruska televizija u subotu, prenosi France presse. PARIZ - Rusija je ponovno obznanila želju da se pridruži 33-očlanom Vijeću Europe, premda je molba Moskve "zamrznuta" u znak prosvjeda protiv intervencije u Čečeniji, izvijestilo je u petak Vijeće Europe. Ruska vojna kampanja u Čečeniji potaknula je strahove da Moskva odustaje od reformi i okreće se od Zapada dok se Vijeće Europe zalaže za demokraciju i ljudska prava u Europi. Vijeće napominje da su ruski predsjednik Boris Jeljcin, premijer Viktor Černomirdin i predsjednici obaju domova ruskog parlamenta odaslali zajednički dokument u kojemu se obvezuju "poštivati sve uvjete za ulazak u članstvo Vijeća Europe." MOSKVA - Treći kongres Komunističke partije Rusije počeo je danas u Moskvi, na dan 71. godišnjice smrti Lenjina. Predsjednik Izvršnog odboram Genadi Zjuganov, zatražio je, pred 360 delegata u Domu sindikata, da predsjednik Boris Jeljcin podnese ostavku ili njegov pristanak na prijevremene predsjedničke izbore. Ocjenjujući "genocidnom" rusku intervenciju u Čečeniji, on je ukazao na "totalni kaos u strukturama vlasti", na "pogoršanje" socijalnih problema, i zatražio uspostavljanje jedne Ujedinjene države, prenosi agencija ITAR. Dnevni red rada kongresa predviđa prihvaćanje "novog programa" i redefiniciju "političke strategije partije". Komunistička partija Rusije je treća snaga u ruskoj Dumi, donjem domu ruskog parlamenta, i nalazi se iza demokratskog bloka Ruski izbor i ruskih liberalnih demokrata, ultra-nacionaliste Vladimira Žirinovskog. BRUXELLES - Odlazeći predsjednik Europske komisije Jacques Delors izjavio je danas da Europska unija ne može učiniti ništa drugo glede ruske intervencije u Čečenije već da upozori Moskvu da bi njihovi odnosi mogli zapasti u teškoće. U razgovoru za belgijsku televiziju, Delors je ponovio stajalište EU-a da je Čečenija unutarnji problem Rusije. "Ali ono što je neprihvatljivo za nas sa humanitarnog stajališta jesu načini koje koristi ruski predsjednik Jeljcin", dodao je Delors. Delors je rekao da, budući da je Čečenija unutarnji problem Rusije, nema opravdanja prema međunarodnom zakonu o drugačijem uključivanju osim upozorenja Jeljcinu glede njihovih budućih međusobnih odnosa. Delors, koji u ponedjeljak nakon 10 godina prestaje biti predsjednik Europske komisije, podsjetio je da bi dogovor o partnerstvu između EU i Rusije mogao biti obustavljen ili ponovno razmotren. Europska komisija još uvijek nije poslala dogovor na potpis zemljama članicama i Rusiji zbog krize u Čečeniji. Zamjenik ruskog premijera Oleg Davidov je jučer izjavio kako EU koristi sukob u Čečeniji da bi odgodila ratifikaciju trgovinskog dogovora s Rusijom. Ministri vanjskih poslova EU će u ponedjeljak razgovorati o Čečeniji na svom redovitom sastanku. COLOMBO - Papa Ivan Pavao II otputovao je danas iz Šri Lanke na kraju iscrpljujuće turneje tijekom koje je posjetio Filipine, Papuu Novu Gvineju i Australiju. Papa, očigledno umoran, izjavio je pri odlasku kako duboko cijeni jaki vjerski osjećaj kojeg je osjetio u azijskim društvima. Jutros je papa pred 300.000 osoba održao misu beatifikacije ocu Josephu Vazu, misionaru koji je prije tri stoljeća uspio održati kaotličku vjeru u toj zemlji. Papa se nakon jednodnevnog posjeta Šri Lanki vraća u Rim. TOKIO - Prema posljednjim podacima koje je danas objavila japanska policija, u potresu koji je u utorak pogodio područje Kobea poginulo je 4.706 osoba a 230 ih se još uvijek nalazi na popisu nestalih. Broj ranjenih osoba iznosi 25.491, dodaje policija. KOBE - Više od četvrt milijuna stanovnika Kobea koji su izgubili krov nad glavom u katastrofalnom potresu u subotu se nastoje vratiti normalnom životu, ali ostaju strahovanja od novih potresa i kiše. Seizmolozi su predvidjeli da bi tjedan dana nakon glavnog udara u istom području mogao uslijediti još jedan jači potres. Meteorolozi najavljuju da bi nisko polje pritiska s mora moglo donijeti kišu, koja bi izazvala klizanje tla i urušavanje velikog broja oštećenih zgrada u Kobeu. Tisuće stanovnika velike japanske luke odbijaju napustiti svoje teško oštećene domove, jer su uvjeti življenja u privremenom smještaju dosta loši. U potresu jačine 7,2 stupnja po Richterovoj (Rihter) ljestvici poginulo je 4.612 osoba, ozlijeđeno 24.649 a još se smatra nestalim 501 osoba. (Hina) sd sd 212357 MET jan 95 212357 MET jan 95