SERVIS POSEBNIH NASLOVA RUSIJA-ČEČENIJA-MEDIJI

Nadnaslov:Rusija:Sukob u Čečeniji u svjetlu medijskih sloboda Naslov: Jeljcin izgubio medijsku bitku? Podnaslov:Kako se razvija čečenski sukob, ruske vlasti ponovo iskazuju tradicionalnu i za budućnost zabrinjavajuću sklonost k prisili, prijetnji i medijskoj cenzuri. Nastojanja da se i zakonskim putem nametne kontrola medija samo potvrđuju strahovanja onih koji misle da rat u Čečeniji dovodi u pitanje budućnost demokracije u Rusiji. Piše: Bertrand ROSENTHAL, AFP MOSKVA - Ruske vlasti, kako se razvija čečenski sukob, ponovo iskazuju tradicionalnu i za budućnost zabrinjavajuću sklonost k prisili, prijetnji i cenzuri medija. Čečenski predsjednik Džohar Dudajev "glatko je dobio rat medija", jer novinari mogu "pokrivati" sukob samo s čečenske strane, naglasio je proteklog vikenda direktor državne televizijske stanice Ostankino Aleksandar Jakovljev po završetku susreta s premijerom Viktorom Černomirdinom. Zapravo, suprotno od Amerikanaca, Britanaca ili Francuza, ruska vojska nema nikakav sustav na raspolaganju novinarima, ne može se pobrinuti za njih na terenu gdje bi, bez sumnje s ruske kao i čečenske strane, izvjestitelji dijelili emocije boraca. U subotu je prvi put nakon više od mjesec dana sukoba rusko ministarstvo obrane organiziralo putovanje za novinare koje ih je prvo trebalo odvesti u Mozdok gdje se nalazi ruski glavni stožer za Čečeniju, 120 km od Groznog, a zatim na crte bojišnice s ruske strane. Novinari su se morali zadovoljiti službenim priopćenjima informativnih centara u Moskvi, ovisnih o vladi. Ponekad kontradiktorne informacije, i posebno neprovjerljive, sumnjive su vjerodostojnosti. Dva put je službena agencija ITAR-TASS, citirajući te centre, objavila zauzimanje predsjedničke palače u Groznom. Međunaslov: Državna kontrola umjesto slobode medija Aleksandar Jakovljev, direktor postaje koja je od početka sukoba u Čečeniji bila glasnogovornik ruske vlade, ocijenio je da je cenzura nametnuta ruskim novinarima, posebno znatna kraćenja svih reportaža na strani ruskih snaga, kontraproduktivna. Ipak, u Moskvi se više govori o kontroli nego o slobodi. Unazad tjedan dana, šire se glasine o zauzimanju ruskih medija. Prva je na nišanu nezavisna stanica NTV kojoj prijeti nacionalizacija. U prosincu, prvi zamjenik premijera Oleg Soskovets već je predložio ideju ukidanje dozvole NTV-u, koju se smatra prekritičnom spram politike koja se provodi u Čečeniji. Ultranacionalistički poslanik Vladimir Žirinovski uzalud je nedavno u Dumi predlagao da NTV-u oduzmu pravo emitiranja zbog "neodgovarajućeg praćenja" sukoba. Predsjednik druge državne televizijske postaje - RTR Olog Poptsov također je na nišanu reorganizacije medija. Međutim, njegovo najavljeno smjenjivanje još nije provedeno. Naprotiv, ruski predsjednik Boris Jeljcin potpisao je 13. siječnja dva zakona pojačavajući udio službene informacije u državnim medijima, izvješćuje agencija ITAR-TASS. Ta dva zakona, jedan o "funkcioniranju praćenja aktivnosti državnih institucija od strane javnih medija", i drugi o "uvođenju promjena ruskog zakona o mass medijima", usvojila je Duma (donji dom parlamenta) 15. prosinca prošle godine. Oni određuju udio službene informacije s obvezom emitiranja i ustanovljuju listu događaja koje tisak treba pratiti. Osim državnih televizija, ruska država potpuni je ili djelomični vlasnik brojnih novina i radio-postaja. Takve metode samo potvrđuju strahovanja onih koji misle da rat u Čečeniji dovodi u pitanje budućnost demokracije u Rusiji. (Hina) tm bnš br 200537 MET jan 95