ZAGREB, 13. siječnja (Hina) - Nakon uvodnih napomena ministra vanjskih
poslova RH dr. Mate Granića zamjenik ministra dr. Ivo Sanader je
ukratko izvijestio o svojim posjetima Londonu, Vatikanu i Rimu gdje je
u svojstvu posebnog izaslanika hrvatskog predsjednika dr. Franje
Tuđmana obavijestio predstavnike ovih zemalja o odluci da se otkaže
mandat UNPROFOR-a u Hrvatskoj.
On je rekao da su njegovi sugovornici, državni tajnik u britanskom
Ministarstvu vanjskih poslova Douglas Hogg, zamjenik vatikanskog
ministra vanjskih poslova Claudio Mario Celli i zamjenik talijanskog
ministra vanjskih poslova Livio Caputo u potpunosti prihvatili
hrvatsku argumantaciju za ovu odluku ali i izrazili zabrinutost da će
povlačenje Zaštitnih snaga UN iz Hrvatske povećati rizik ponovnog
izbijanja rata u Hrvatskoj. Sanader je dodao da je svojim
sugovornicima prenio uvjeravanja da Hrvatska ne namjerava pribjeći
ratnoj opciji rješavanja krize na svojem teritoriju.
Hrvatski veleposlanik u Turskoj Hidajet Biščević je potom kazao da je
u Zagrebu razgovarao s veleposlanikom Turske koji je izrazio puno
razumijevanje za odluku glede otkazivanja mandata UNPROFOR-a kao i
nadu da će ona dovesti do ubrzanja rješenja krize kako u Hrvatskoj
tako i u BiH.
Potom je ministar vanjskih poslova RH dr. Mate Granić odgovorio na
niz pitanja domaćih i stranih novinara.
Na upit može li glavni tajnik UN Butros Butros-Gali staviti u pitanje
ovakvu odluku Hrvatske dr. Granić je ponovno naglasio da "odluka o
okončanju mandata nije podložna nikakvim pregovorima."
"Vijeće sigurnosti može donijeti takvu odluku u okviru poglavlja 7
Povelje UN, to je nama dobro poznato", odgovorio je ministar Granić na
pitanje što ako Vijeće sigurnosti donese odluku o produženju mandata
UNPROFOR-a neovisno o odluci Hrvatske. "Međutim, vrlo je malo
vjerojatno da ukoliko jedna suverena članica UN traži povlačenje
UNPROFOR-a da će Vijeće sigurnosti donijeti takvu odluku".
On je također izrazio uvjerenje da bi zemlje koje imaju svoje vojnike
u okviru mirovnih snaga UN u Hrvatskoj "sasvim sigurno povukle svoje
snage" iz Hrvatske ukoliko bi im se s takvim zahtjevom obratio
hrvatski predsjednik Tuđman dodavši da su neki takvi kontakti već
ostvareni.
"Republika Hrvatska se nada da će ova odluka Vijeća sigurnosti na
prijedlog glavnog tajnika UN biti donesena u skladu s pismom
predsjednika Tuđmana", zaključio je dr. Granić.
Na pitanje da li bi Hrvatska pristala na novi mandat UNPROFOR-a
ukoliko bi on bio izmijenjen a UNPROFOR dobio nove ovlasti ministar
Granić je naglasio da "Hrvatska u svakom slučaju nije spremna na
nikakve oružane snage na svom teritoriju".
"Hrvatska će podržati značajniju ulogu EU tj. njenih promatrača kao i
OESS-a", naglasio je potom ministar Granić podsjetivši na to da
otkazivanje mandata Zaštitnih snaga UN ni u kom slučaju ne znači i
odbijanje Hrvatske da međunarodna zajednica, UN i njene druge
institucije sudjeluju u rješavanju krize u Hrvatskoj.
Na zamolbu da komentira negativno stajalište njemačkog ministra
vanjskih poslova Klausa Kinkela glede odluke ministar Granić je
prethodno naglasivši da je "Njemačka potpuno suglasna s hrvatskom
ocjenom postojeće situacije" rekao da je Kinkel "kazao da on nije
suglasan s ovom odlukom" istaknuvši "da je to pravo ministra Kinkela,
našeg prijatelja" dodavši da u ovom trenutku hrvatska strana smatra
"da bolje poznaje postojeću situaciju".
On je dalje rekao da je ministru Kinkelu kazao da će "Hrvatska
učiniti sve da se mirovni proces dinamizira te da su najbolji
rezultati u pregovorima s lokalnim Srbima postignuti upravo ovih
dana." On je podsjetio da je i sam ministar Kinkel prigodom njihovog
posljednjeg susreta u Bonnu pozvao tzv. Jugoslaviju da prizna Hrvatsku
u njenim međunarodno priznatim granicama.
Ministar Granić je potom ocijenio da određeni strahovi od izbijanja
sukoba s lokalnim Srbima postoje ali da smatra da će otkazivanje
mandata UNPROFOR-a prije izvršiti pritisak na lokalne Srbe "da se
aktivnije uključe u pravi pregovarački proces".
Pojašnjavajući ovu tezu ministar Granić je ocijenio da će se odlaskom
UNPROFOR-a izmijeniti stanje u kojem mirovne snage UN praktički štite
pobunjene Srbe, hrane ih, osiguravaju im naftu, a da su se istodobno
"umjesto u Hrvatsku događali procesi integracije UNPA područja u
Srbiju" uz temeljito etničko čišćenje tih hrvatskih prostora od sveg
nesrpskog pučanstva.
"Bez ovakve potpore UNPROFOR-a a uz ponude Republike Hrvatske Srbima
s okupiranih područja koje je iznio predsjednik Tuđman u svojoj
poslanici dođi će do ubrzanja procesa pregovaranja", ocijenio je on.
"Sve druge opcije su sasvim sigurno lošije", dodao je hrvatski
ministar vanjskih poslova.
Hrvatski ministar je dalje ocijenio da postoji "mala opasnost od
velikog rata" uključivanjem Srbije i bosanskih Srba u neki eventualni
sukob "jer to Beogradu nije lako iz gopodarskih, političkih i
logističkih razloga" a da bi svako premještanje snaga bosanskih Srba u
hrvatska "UNPA područja sigurno oslabilo njihove crte fronte".
On je dalje naglasio da je "jedan od značajnih ciljeva ovakve
hrvatske odluke bio da se pažnja međunarodne javnosti fokusira na
Hrvatsku". Granić je istaknuo da se ovim potezom Hrvatske "dinamizira
postojeći proces pregovora s lokalnim Srbima kao i to da se čim prije
započne i sa pregovorima o političkim pitanjima što znači o lokalnoj
autonomiji za Srbe u 11 općina gdje su imali većinu prema popisu
stanovništva iz 91. godine."
"Hrvatska u ovom trenutku nije zadala nikakav rok" za okončanje
pregovora s lokalnim Srbima, kazao je on dalje naglasivši da će
"Hrvatska nastojati da dođe do mirnog rješenja".
Na pitanje je li Hrvatska vojno u stanju vratiti svoja okupirana
područja s obzirom na mogućnost uključivanja Srbije i bosanskih Srba u
eventualni sukob ministar Granić je rekao "da je Hrvatska spremna
uspostaviti kontrolu na svom cjelokupnom teritoriju" ponovno međutim
dodavši da će "Hrvatska učiniti zaista sve da se to provede mirnim
putem te da trenutno nema nikakvih planova za vojnu opciju".
Jedno od pitanja je bilo zašto Hrvatska sada odvaja rješavanje krize
u Hrvatskoj od rješavanja rata u BiH? Ministar Granić je odgovorio da
je želja Hrvatske da se problem agresije na BiH riješi što prije i da
će u tom smjeru učiniti sve što je u njenoj moći.
"Međutim, nama su dobro poznate realnosti", rekao je potom,
naglasivši "da to znači da je Miloševićeva politika da se najprije
riješi problem BiH da bi s tih pozicija pregovarao o konačnom
rješavanju UNPA područja u Hrvatskoj." Uzimajući u obzir stavove
Radovana Karadžića "mali su izgledi za brzo rješenje krize u BiH",
dodao je on naglasivši da Hrvatska ne može više čekati na to rješenje
već da će obrnutim redom stvari prije doći i do bržeg rješenja rata u
BiH.
"Snažna Hrvatska će doprinijeti da se problem BiH riješi na pravedan
način", zaključio je Granić.
Na pitanje da li se uzima u obzir mogućnost da hrvatski Srbi
onemoguće odlazak UNPROFOR-a zadržavši njegove vojnike kao taoce
ministar Granić je ocijenio da je takva opcija malo vjerojatna ali da
i za to postoje "efikasna rješenja".
(Hina) sl mm
131518 MET jan 95
13HHMM MET jan 95
Želučane bakterije mogu uzrokovati promjene raspoloženja, čak i depresiju
Jandroković rukometašima: Neka san postane stvarnost!
BiH: Put ka EU-u privremeno deblokiran no i dalje se ne zna tko je vlast a tko oporba
Obavijest korisnicima: Milanović otkazao posjet izložbi u Klovićevim dvorima
Navajo Indijanci kažu da imigracijski agenti uznemiravaju pripadnike plemena
SVJETSKA TRŽIŠTA: Europske burze na novim rekordnim razinama
Kaufland najavio sniženje redovnih cijena za više od tisuću proizvoda
NBA: Određeni igrači za All Star utakmicu
SKV: Svijet u 9,30 sati
Floridska zastupnica dodala bi Trumpov lik na planinu Rushmore