- PREGLED VAŽNIJIH DOGAĐAJA IZ MEĐUNARODNE POLITIKE

ZAGREB, 10. siječnja (Hina) ZAGREB - Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman primio je u Predsjedničkim dvorima doajena diplomatskog zbora apostolskog nuncija monsignora Giulia Einaudia, veleposlanike zemalja Kontaktne skupine i članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda Horsta Weisela, Leonida Kerestedžija, Xie Xiqina, Paola Pensu, Gavina Hewitta i Jean Jacques Gaillarda, te savjetnika u veleposlanstvu SAD-a u Zagrebu Rnalda Neitzkea. Predsjednik Tuđman upoznao je diplomate s namjeravanim odlukama Republike Hrvatske u svezi s mandatom UNPROFOR-a u Hrvatskoj. ZAGREB - Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman primio je u utorak u Predsjedničkim dvorima veleposlanika Republike Rumunjske Vasile Leca (Leka) koji mu je uručio vjerodajnice. Veleposlanik Leca kazao je da je počašćen što može uručiti vjerodajnice i izrazio zadovoljstvo što je prvi rumunjski veleposlanik u Republici Hrvatskoj. Istaknuo je da Rumunjska daje potporu hrvatskom stavu i Predsjednikovoj mirovnoj incijativi, Washingtonskim sporazumima kao i teritorijalnoj cjelovitosti Hrvatske. Primajući vjerodajnice predsjednik Tuđman izrazio je nadu u buduće svestrano unapređivanje prijateljskih odnosa koji već postoje između Hrvatske i Rumunjske te dodao da su njihovi temelji postavljeni za vrijeme posjeta rumunjskog predsjednika Iliescua Hrvatskoj i njegovog posjeta Rumunjskoj. " ZAGREB - Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman primio je u utorak u Predsjedničkim dvorima veleposlanika Islamske Republike Pakistan Muhamada Rashid (Rašid) Bega koji mu je uručio vjerodajnice. Veleposlanik Rashid Beg kazao je kako mu je velika čast što može predati vjerodajnice kao prvi veleposlanik Islamske Republike Pakistan u Republici Hrvatskoj - državi koja je stekla nezavisnost u okolnostima sličnima rađanju pakistanske nezavisnosti 1947.godine. On je naglasio da Pakistan smatra Republiku Hrvatsku važnim čimbenikom o čemu svjedoči i posjet pakistanske premijerke Benazir Bhutto Zagrebu u veljači prošle godine u, kako je rekao, zaista teškim i nepovoljnim okolnostima kada su je svi odvraćali od toga posjeta. "Visoko cijenim riječi koje ste upravo izrekli predajući vjerodajnice, jer znamo kakvu važnu ulogu igra Pakistan u međunarodnoj zajednici, Ujedinjenim narodima i posebno među islamskim zemljama", naglasio je u odgovoru predsjednik Tuđman. Osobito je važnom hrvatski predsjednik ocijenio ulogu Pakistana i drugih islamskih zemalja u uspostavi prijateljskih odnosa između hrvatskog i muslimanskog naroda u BiH. NEW YORK - Hrvatski veleposlanik pri UN-u Mario Nobilo poslao je u utorak, u povodu izvješća supredsjedatelja Mirovne konferencije o bivšoj Jugoslaviji od 5. siječnja, pismo glavnom tajniku UN-a u kojem istiće da je politika kupovanja pozitivnog stajališta hrvatskih Srba opskrbom gorivom kratkovidna i štetna za mirovni proces. Posljednje izvješće supredsjedatelja Mirovne konferencije o bivšoj Jugoslaviji od 5. siječnja o provođenju režima blokade granice SRJ i područja BiH pod srpskim nadzorom u posljednjih 30 dana, kojeg je glavni tajnik UN-a proslijedio Vijeću sigurnosti, "najnesretnije je do danas, posebice obzirom na supredsjedateljevu interpretaciju paragrafa 12 Rezolucije Vijeća sigurnosti 820", ocijenio je Nobilo. U povodu interpretacije "jasnog i nedvosmislenog paragrafa 12 Rezolucije 820" koju je u izvješću iznijela Misija Konferencije, veleposlanik Nobilo ističe: "Želimo naglasiti da je isključivo unutar suverenih prava hrvatske vlade - unatoč odredbama rezolucije Vijeća sigurnosti 757, 760, 787 i 820 protiv SRJ, da odluči koja će se dobra uvesti, izvesti ili provesti kroz ta područja Hrvatske, pod uvjetom da ni na koji način ta dobra neće biti skrenuta na teritorij SRJ ili dijelove BiH pod kontrolom bosanskih Srba i protivno odredbama rezolucije 943". BEIJING - U utorak poslijepodne po mjesnom vremenu hrvatskog premijera Valentića i hrvatsko vladino izaslanstvo, koje od ponedjeljka boravi u Beijingu (Beiđing) primio je predsjednik NR Kine, Jiang Zemin (Đjang). Tijekom jednosatnog susreta u Zhongnanhaiu (Džongnanhaju), sjedištu najviših kineskih dužnosnika kineski se predsjednik zanimao za stanje u Republici Hrvatskoj, za rat u Bosni i Hercegovini te situaciju na području bivše Jugoslavije. Tom je prigodom, prema izjavi premijera Valentića, i kineski predsjednik izrazio puno poštovanje teritorijalnog integriteta Republike Hrvatske. U dijelu razgovora kojem su bili nazočni novinari pozdravljajući premijera Valentića kineski je predsjednik podsjetio na vrlo uspješne razgovore koje je godine 1993. vodio s predsjednikom Tuđmanom. Zahvalivši na dočeku i izrazivši zadovoljstvo posjetom NR Kini, premijer Valentić tom je prigodom predsjedniku Jiangu prenio pozdrave hrvatskog predsjednika. ZAGREB - Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Republike Hrvatske dr. Mate Granić, u svojstvu izaslanika Predsjednika Republike dr. Franje Tuđmana, boravit će u srijedu i četvrtak u Parizu i Bonnu gdje će se sastati s ministrima vanjskih poslova Francuske Alainom Juppeom i Njemačke dr. Klausom Kinkelom, priopćeno je iz Ministarstva vanjskih poslova. Ministar Granić će sa svojim kolegama razgovarati o stanju na hrvatskim okupiranim područjima i mandatu UNPROFOR-a u Hrvatskoj. WASHINGTON - Ministar u Vladi RH Zlatko Mateša, pomoćnik ministra vanjskih poslova Davor Štern i hrvatski veleposlanik u SAD-u Petar Šarčević sastali su se u utorak u Washingtonu s predstavnicima Korporacije za prekooceanske privatne investicije (OPIC) i Exim banke. Hrvatski su predstavnici razgovarali s izvršnim potpredsjednikom OPIC-a Chistopherom Finnom o proširenju suradnje. "Provedbom stabilizacijske politike hrvatske Vlade stekli su se uvjeti za investiranje privatnog kapitala i zato smo razgovarali o većem angažiranju američkog privatnog sektora u investiranju u Hrvatskoj preko OPIC-a", rekao je nakon sastanka ministar Mateša. Hrvatska je prije više od dvije godine potpisala sporazum s OPIC-om o međusobnom priznanju jamstava na investicije privatnog američkog kapitala u Hrvatskoj. OPIC će razmotriti i mogućnost da se organizira prezentacije investiranja u hrvatsko gospodarstvo za područja koja su najatraktivnija vodećim američkim privrednicima, rekao je ministar Matešai i dodao da bi se ona održala kroz nekoliko mjeseci u SAD-u. Među najvećim hrvatskim izvoznicima u SAD danas su drvna i prehrambena industrija, turizam, farmaceutska industrija i telekomunikacije, a najveći udio američkog izvoza u Hrvatsku ostvaruju automobilska industrija i roba široke potrošnje. U razgovoru s potpredsjednikom EXIM banke Tomom Maranom razmotrene su mogućnosti otvaranja kreditnih linija za Hrvatsku te upućivanja misije te banke u Hrvatsku. ZAGREB - Vojnici Armije BiH povukli su se tijekom subote i nedjelje iz razvojačene zone na planini Igman kod Sarajeva, izjavio je u utorak u Zagrebu glasnogovornik UN Paul Risley. On je kazao da loše vrijeme stvara poteškoće u organiziranju zajedničke inspekcije koja bi utvrdila povlačenje ali je dodao, na osnovi uvida UNPROFOR-a, da bi takva inspekcija samo potvrdila da su se muslimanske snage već povukle iz toga područja. Glasnogovornik UN je naglasio da se UNPROFOR obvezao vladi BiH da će jamčiti sigurnost ceste preko Igmana koja je od životnog značaja za opskrbu Sarajeva. SARAJEVO - Čelništvo bosanskih Srba najavilo je da će uskoro biti otvoreni "plavi putovi" za Sarajevo, uprkos činjenici da se snage Armije BiH nisu u cijelosti povukle s Igmana i Bjelašnice. "Uprkos činjenici da Muslimani i dalje odbijaju povući svoje snage s ilegalno okupiranih područja na planinama Igmanu i Bjelašnici, Srbi će ipak otvoriti putove za civilni promet u Sarajevo, i iz njega, do kraja tjedna", navodi se u priopćenju koje je potpisao Jovan Zametica, savjetnik Radovana Karadžića. NEW YORK - Francuska je predložila Ujedinjenim narodima da general Bernard Janvier zamjeni Bertranda de Lapresla na mjestu zapovjednika UNPROFOR-a za bivšu Jugoslaviju, doznaje se u sjedištu UN-a u New Yorku. Glavni tajnik UN-a Boutros Boutros Ghali je upoznat s tim prijedlogom i proslijedit će ga u Vijeće sigurnosti koje će odlučiti hoće li prijedlog biti odobren, kazao je dužnosnik UN-a koji je želio ostati anoniman. ANKARA - Turska razmatra mogućnost da pošalje dodatni broj vojnika u Bosnu i Hercegovinu nakon zahtjeva zemljama članicama što su ga uputili Ujedinjeni narodi, izvijestila je turska novinska agencija Anadolija pozivajući se na turske diplomatske izvore. O tom su pitanju razgovarali ministri vanjskih poslova i obrane, te glavni stožer turske vojske. Konačnu će odluku o tome donijeti premijerka Tansu Ciller, dodaje isti izvor. RIM - "Italija će imati posebnu ulogu u nadziranju primjene ekonomskih sporazuma između Zagreba i srpskih čelnika iz krajine", rekao je u utorak talijanski ministar vanjskih poslova Antonio Martino pred Odborom za vanjsku politiku Zastupničkog doma Parlamenta. Naime, podsjetio je da su dvojica supredsjedatelja ženevske konferencije, Owen i Stoltenberg, za supredsjedatelja posebne Komisije, koja treba nadzirati primjenu sporazuma, imenovali talijanskog diplomatu Alfreda Matocottu. Martino je samo informirao parlamentarnu komisiju budući da, kako je kazao, vlada u ostavci ne može izražavati političke ocjene. Izrazio je zadovoljstvo zbog dolaska do sporazuma u četveromjesečnom prekidu sukoba u Bosni. GROZNI - Rusko topništvo ponovo je počelo bombardiranje središta glavnog čečenskog grada Groznog u utorak u 10 sati po mjesnom vremenu (8 sati po srednjoeuropskom), javljaju novinari francuske agencije AFP koji se nalaze u predsjedničkoj palaći. Nakon dvosatnog zatišja koje je nakratko zavladalo gradom, granate ponovo svakih 30 sekundi pogađaju okolicu predsjedničke palaće, a u gradu se čuje pucnjava iz automatskog oružja. Rusija je u ponedjeljak navečer najavila dvodnevni prekid vatre koji je stupio na snagu u 8 sati po mjesnom vremenu (6 sati po srednjoeuropskom). MOSKVA - Ruski ministar vanjskih poslova Andrej Kozirev priznao je u utorak, tijekom susreta s izaslanikom Organizacije europske sigurnosti i suradnje (OESS) Istvanom Gyarmatiem, da konflikt u Čečeniji nije više "samo unutarnji ruski problem", kazao je Gyarmati. "Tijekom našeg susreta Kozirev je prihvatio da se taj konflikt više ne može tumačiti kao unutarnji problem Rusije, te da je došlo do narušavanja ljudskih prava", kazao je mađarski izaslanik na konferenciji za novinstvo. "Ponovno sam kazao Kozirevu da je OESS zabrinut zbog narušavaja ljudskih prava, te nerazmjernom uporabom sile" od strane ruske armije u Čečeniji, kazao je Gyarmati, koji je u ponedjeljak doputovao u Moskvu na prve međunarodne konzultacije s Moskvom o sukobu u Čečeniji. MOSKVA - Rusija mora ostati čvrsta i nastaviti s vojnom intervencijom u Čečeniji ako želi i dalje postojati, kazao je potpredsjednik ruske vlade i jedan od najvatrenijih zagovornika ruske akcije u Čečeniji Nikolaj Egorov. "Sudbina Rusije odlučuje se danas. Ako ne ostanemo čvrsti, u nekoliko mjeseci Rusija više neće postojati, "izjavio je Egorov televizijskoj postaji "Ostankino". Prema mišljenju Egorova, da Rusija nije poslala svoje postrojbe u Čečeniju, bila bi suočena sa ratom na čitavom južnom području. MOSKVA - Ruski ministar vanjskih poslova Andrej Kozirev priznao je u utorak, tijekom susreta s izaslanikom Organizacije europske sigurnosti i suradnje (OESS) Istvanom Gyarmatiem, da konflikt u Čečeniji nije više "samo unutarnji ruski problem", kazao je Gyarmati. "Tijekom načeg susreta Kozirev je prihvatio da se taj konflikt više ne može tumačiti kao unutarnji problem Rusije, te da je došlo do narušavanja ljudskih prava", kazao je mađarski izaslanik na konferenciji za novinstvo. "Ponovno sam kazao Kozirevu da je OESS zabrinut zbog narušavaja ljudskih prava, te nerazmjernom uporabom sile" od strane ruske armije u Čečeniji, kazao je Gyarmati, koji je u ponedjeljak doputovao u Moskvu na prve međunarodne konzultacije s Moskvom o sukobu u Čečeniji. "Kozirev je prihvatio da je bilo narušavanja ljudskih prava, te da Rusija pri započinjanju sukoba nije kanila uporabiti toliku silu, već je bilo prisiljena to učiniti zbog silovitog otpora" čečenskih vojnika, kazao je mađarski izaslanik. NEW YORK - Američka veleposlanica pri UN Madeleine Albright (Medlin Olbrajt) u utorak je u Vijeću sigurnosti predočila dokaze da Irak još drži civilnu i vojnu opremu koju je uzeo tijekom okupacije Kuvajta. Na početku rasprave oko daljnjeg produženja sankcija Iraku, Madeleine Albright pokazala je satelitske snimke na kojima se vidi oprema koju je Irak uzeo. Američki glasnogovornik James (Džejms) Rubin rekao je novinarima da se radi o više od 9.000 komada vojne opreme, uključujući oko 4.000 vođenih protutenkovskih raketa, oko 200 oklopnih transportera te skoro 4.000 vozila. Kao primjer, Rubin je pokazao fotografiju na kojoj se vide rakete zemlja-zemlja tipa Frog-7. "Prije invazije na Kuvajt, Irak je imao samo 25 ovakvih lansera, a na fotografiji možemo vidjeti 29 lansera samo na jednom mjestu", rekao je on. Od oko 6.000 civilnih predmeta, veći dio su vozila. prema rezoluciji Vijeća sigurnosti UN-a, Irak bi trebao svu oduzetu opremu vratiti u Kuvajt. RIM - Predstavnici alžirske oporbe koji se od nedjelje nalaze u Rimu, blizu su sporazuma koji će u obliku platforme biti predstavljen alžirskim vlastima, izjavio je u utorak bivši alžirski predsjednik Ahmed Ben Bela na konferenciji za novinare. "Mi ćemo sutra dovršiti platformu koja će povezati sve političke snage kako bi se uspostavio dijalog s alžirskim vlastima", rekao je Ben Bela. Alžirske su vlasti vrlo negativno reagirale na taj oporbeni sastanak, ocijenivši ga miješanjem u unutrašnje stvari Alžira. (Hina) sb 110014 MET jan 95 11HHMM MET jan 95