ZAGREB, 7. siječnja (Hina)
SARAJEVO - Humanitarni letovi za Sarajevo prekinuti su u subotu nakon
što su dva zrakoplova UN-a pogođena mecima iz lakog oružja, priopćio
je glasnogovornik UNPROFOR-a u Sarajevu Michael Williams.
On je kazao da su mehaničari u zagrebačkoj zračnoj luci ustvrdili,
nakon povratka zrakoplova iz Sarajeva, da su motor jednog zrakoplova i
guma drugog pogođeni mecima. Nitko nije povrijeđen.
Williams je kazao da će zbog toga zračni most za Sarajevo biti
prekinut najmanje do ponedjeljka.
"Mi to ne držimo jako ozbiljnim incidentom i očekujemo da će zračni
most opet biti otvoren u ponedjeljak. Zemlje koje sudjeluju u dostavi
zračne pomoći tada će donijeti odluku", dodao je.
Dužnosnici UN-a nisu znali reći tko je pucao na zrakoplove. Prema
Williamsu, "neki drže kako su to ovaj put pijani vojnici koji su
pucali u zrak prigodom pravoslavnog Božića".
Drugi glasnogovornik UNPROFOR-a, Herve Gourmelon, priopćio je da su u
subotu u Sarajevu lakše ranjena dva francuska vojnika. Jedan je vojnik
ranjen u Dobrinji, kada je pucano na francusko patrolno vozilo, a
drugi je pogođen metkom u ruku dok je bio na dužnosti na mostu
Bratstva i jedinstva.
Nije poznato tko je pucao na francuske plave kacije, dodaje isti
izvor.
SARAJEVO - UN je u subotu izvijestio da je najnoviji prekid vatre u
BiH ugrožen nesuglasicama oko povlačenja Armije BiH iz
demilitarizirane zone oko Sarajeva, dok vlada BiH optužuje Srbe za
kršenje primirja.
Armija BiH ne povlači se iz zapadnog dijela demilitarizirane zone oko
Sarajeva, a bosanski su Srbi odbili ponovno otvoriti ceste za civilni
promet prema Sarajevu dok se bošnjačke snage ne povuku s Igmana,
izjavio je glasnogovornik UN-a Aleksandar Ivankov.
UN-ovi izvori dodaju da su bosanski Srbi u petak zatražili i povlačenje
Armije BiH iz područja koja je osvojila tijekom jesenske ofenzive, a
koja su izvan demilitarizirane zone.
UNPROFOR-ovi dužnosnici izvijestili su da su snage Armije BiH
napustile dva od tri preostala položaja unutar demilitarizirane zone
na Igmanu.
UNPROFOR-ov zapovjednik za BiH general Michael Rose trebao bi se u
nedjelju sastati sa zapovjednikom snaga bosanskih Srba Ratkom Mladićem
kako bi se riješili problemi koji onemogućavaju potpuno poštivanje
primirja i razmještanje plavih kaciga između srpskih i muslimanskih
položaja.
TIRANA - Albanski predsjednik Sali Berisha (Beriša) razgovarao je u
subotu s američkim državnim podtajnikom za europske poslove Richardom
Holbrookeom (Ričard Holbruk) o stanju na Balkanu i posebice na Kosovu.
Berisha je kazao kako Albanija ima dobru suradnju s Bugarskom,
Turskom, Makedonijom, Rumunjskom, Hrvatskom i drugim zemljama, ali da
su njezini odnosi sa Srbijom i Crnom Gorom opterećeni stanjem na
Kosovu.
Berisha je zatražio da ukidanje sankcija protiv Srbije bude
uvjetovano rješavanjem kosovskog problema.
Američki državni podtajnik za europske poslove u nedjelju će
posjetiti Makedoniju, gdje će razgovarati s makedonskim predsjednikom
Kirom Gligorovim.
GROZNI - Snage ruskog Ministrstva unutarnjih poslova u Čečeniji, u
subotu su zauzele Institut za naftu i sveučilište u Groznom, dvije
građevine koje se nalaze nekoliko stotina metara od predsjedničke
palače, javlja agencija ITAR-TASS, pozivajući se na dotično
Ministarstvo.
Istovremeno, u priopćenju ruske vlade o situaciji u subotu uvečer,
govori se o "ogorčenom otporu" u djelu Čečenije.
Opisujući pojedinosti jučerašnje pogibije generala Viktora Vorobjova,
zamjenik Ministra unutarnjih poslova Aleksandar Kulikov je rekao da je
general ubijen kada je sa svojim ljudima krenuo preuzeti zgrade u
središtu Groznog, u kojima je namjeravao smjestiti svoj stožer.
Čečenske snage u subotu su se žestoko borile pod kišom granata, ali
su neki branitelji postali uznemireni zbog toga što su ruske snage
pojačale ofanzivu na Čečeniju, javlja izvjestitelj agencije AP.
Rusi su neprekidno otvarali vatru iz topništva i tenkova na stambene
zgrade u Groznom i izazvali su nebrojene požare. Nekoliko viših katova
predsjedničke palače Džohara Dudajeva zahvatio je požar prilikom
granatiranja, no unatoč svemu čečenske snage i dalje drže zgradu pod
kontrolom.
Sukobi se vode oko gradskog željezničkog kolodvora i u selima zapadno
od Groznog gdje ruske snage prelaze u nove napade, navodi agencija AP.
MOSKVA - Ruske su snage ubile oko 2.500 čečenskih vojnika u sukobu
koji već mjesec dana traje u Čečeniji, objavila je ruska vlada u
subotu.
Također je uništeno više od 150 zrakoplova, 26 tenkova, 40 oklopnih
vozila i 63 komada artiljerijskog oružja, kaže se u priopćanju vlade.
Dalje se navodi kako je najmanje 108 čečenskih vojnika zarobljeno
zajedno s devet tenkova i 27 oklopnih vozila.
Ruski vojni dužnosnici izjavili su u petak da je u Čečeniji poginulo
256 ruskih vojnika.
Međutim, ruski tjednik Moskovske novosti objavio je kako je u
čečenskom sukobu poginulo približno 2.000 Čečena i 1.800 ruskih
vojnika. Novine nisu navele koliki je broj civilnih čečenskih žrtava,
to jest da li je broj poginulih civila uključen u tu brojku.
MOSKVA - Ruski predsjednik Jeljcin je u poruci, u povodu pravoslavnog
Božića, ne spominjući Čečeniju, rekao kako "svatko želi da se odmah
sve promijeni na bolje, ali se takve promjene događaju samo u
bajkama".
Jeljcin je izrazio nadu da će Rusija riješiti svoje teškoće, ali da
za to, po njegovom mišljenju, treba uložiti velike napore.
Suprotno običajima, predsjednik Jeljcin nije u petak bio nazočan
velikoj misi u moskovskoj katedrali.
PARIZ - Zapadni diplomati u Alžiru u subotu se nisu osvrtali na
prijetnje smrću koje su im uputili muslimanski fundamentalisti dajući
im rok da napuste zemlju ili će biti ubijeni.
Unatoč tome što je rok istekao veleposlanstva Francuske i Velike
Britanije i dalje su otvorena, a njemački dužnosnici su također
izjavili kako neće zatvoriti svoja diplomatska predstavništva u
Alžiru.
Alžirska vlada je izjavila kako su diplomati pod dobrom zaštitom, a
njezin predstavnik u Bonnu Mohamed Hanache je rekao da je odluka o ne
zatvaranju veleposlanstava "razumna i hrabra".
U trogodišnjem nasilju u toj sjevernoafričkoj zemlji ubijeno je
30.000 ljudi.
ANKARA - Turska premijerka Tansu Ciller u subotu je obećala zakonske
promjene koje će poništiti političke zabrane i dati slobodu govora,
osobiti o kurdskim separatistima.
Ciller je, u odgovoru na oštre kritike o stanju ljudskih prava u
Turskoj, izjavila da će se unijeti promjene u ustav koji je 1982.
godine sastavila vojna hunta kad je preuzela vlast kako bi zaustavila
nasilje u kojem je poginulo tisuće ljudi.
Ograničenja slobode govora, koja se provode u skladu s kaznenim
zakonikom, bit će većim dijelom ukinuta kad se prepravi 14. članak
ustava, kazala je Ciller.
KAIRO - Američki ministar obrane William Perry izjavio je u subotu
kako Clintonova administracija neće smanjiti pomoć Egiptu vrijednu 2
milijarde dolara i da će ostali visoki dužnosnici podržati sadašnju
razinu pomoći.
Govoreći na tiskovnoj konferenciji nakon sastanka s egipatskim
predsjednikom Hosniem Mubarakom, Perry je također kazao da Sjedinjene
Države podržavaju proširenje Sporazuma o neširenju nukleranog oružja
zbog kojeg su u zavadi Egipat i Izrael.
Egipat dobiva godišnju pomoć od Sjedinjenih Država u vrijednosti 2,2
milijarde dolara otkad je potpisao mirovni sporazum s Izraelom 1979.
godine.
TEHERAN - Sirijski ministar vanjskih poslova Faruk al Šara izjavio je
da Sirija neće potpisati "nikakav sporazum o miru s Izraelom bez
potpunog povlačenja izraelskih snaga s Golana i južnog Libanona",
javila je u subotu službena iranska agencija IRNA.
Šara, koji se nalazi u posjetu Teheranu, je naglasio kako Sirija
"nije promijenila svoju poziciju" i da će se "sve dok traje okupacija
libanonske zemlje, nastaviti otpor protiv okupatora".
Agencija IRNA navodi da je al Šara kritizirao "neke arapske zemlje
koje su potpisale bilateralne sporazume s Izraelom i otvorile vrata"
Izraelu.
RIM - Talijanski predsjednik Oscar Luigi Scalfaro nastavit će u utorak
dvodnevne konzultacije o rješenju političke krize nastale ostavkom
premijera Silvia Berlusconija, izvijestio je Ured talijanskog
predsjednika.
Predsjednik Scalfaro, koji je zbog bolesti morao u srijedu prekinuti
konzultacije, pokušava pronaći zamijenu dosadašnjem premijeru.
NAIROBI - Predsjednici sedam istočno i srednjo afričkih zemalja
usvojili su u subotu strategiju za rješenje krize nastale egzodusom
više od dva milijuna ljudi iz Ruande.
Nakon sastanka u kenijskom glavnom gradu Nairobiju, predsjednici su
izdali priopćenje o budućim mjerama za rješenje većine ključnih
pitanja.
Razgovorima su bili nazočni čelnici Ruande, Burundija, Ugande,
Tanzanije i Zambije, no odsustvo zairskog predsjednika Mobutua Sesea
Seke moglo bi dovesti u pitanje provedbu postignutih dogovora.
Zairski premijer Kengo wa Dondo suglasio se s predsjednicima o
potrebi odvajanja ruandskih izbjeglica koje su osumnjičene za
sudjelovanje u masakrima od nevinih civila prebjeglih u Zair i
Tanzaniju, kao i o uspostavi koridora za njihov povratak u Ruandu.
Diplomati ocijenjuju da je strategija cjelovita, no da je neizvjesno
hoće li biti dovoljno političke volje i novca da se ona provede, dok
je stanje u izbjegličkim logorima vrlo loše.
(Hina) rb
072358 MET jan 95
07HHMM MET jan 95
Održano prvo ročište u postupku povodom Maradonine smrti
Albanija blokira pristup TikToku na godinu dana
Uz isključenu javnost počelo suđenje optuženima za silovanje životinja u Slavoniji
BiH: Dodik kaže da ne ruši državu, prijeti tužiteljima i EUFOR-u
Šibenik: Edo Maajka u subotu na proslavi kluba Azimut
Atlético Madrid: Angel Correa suspendiran pet utakmica zbog vrijeđanja suca
DZS: Rast zaliha gotovih industrijskih proizvoda
SKV: Hrvatska u 12,30 sati
Klub DOMiNO-a i Suverenista: Javnost ima pravo znati o deportiranim migrantima
SKV: Sport u 12.30 sati