PRIOPĆENJE SAVJETA NARODNE BANKE HRVATSKE

predsjedanjem guvernera Pere Jurkovića, na sjednici održanoj 4. siječnja 1995. godine razmatrao je novčana kretanja u prosincu 1994. godine, projekciju novčane politike za mjesec siječanj 1995. godine, te informaciju o osnovama unapređenja domaćeg platnog prometa, priopćeno je danas iz NBH. Temeljni cilj novčane politike tijekom 1995. godine svodi se na ostvarenje parametara određenih Pismom o namjerama Vlade Republike Hrvatske tj. Stand- by/STF aranžmana s Međunarodnim monetarnim fondom. Koncem prosinca bilo je "prvo prolazno vrijeme" i na temelju tih podataka ocjenjivat će se da li su kriteriji izvršenja ostvareni. Savjet NBH ocijenio je da će, na temelju preliminarnih ocjena kretanja u prosincu 1994. godine, kriteriji iz Pisma o namjerama biti izvršeni, ali uz velike napore. U posljednjih je nekoliko mjeseci NBH učinila velike promjene instrumentarija monetarne politike s namjerom da svojom politikom prisili gospodarske subjekte (prvenstveno poslovne banke) na takvo ponašanje kojim će se ostvariti zacrtani ciljevi. U uvjetima nepotpuno restrukturiranog gospodarstva to nije bio nimalo lak zadatak. Prosinac je sezonski uvijek mjesec jake nočvane ekspanzije. Ocijenjeni rast najšireg novčanog agregata od 179 milijuna kuna znači jedan posto mjesečnog povećanja. Prvenstveni je razlog tome jaki rast gotovog novca u optjecaju. U prosincu je ostvaren rast gotovog novca od čak 366 milijuna kuna, odnosno 16 posto u odnosu na kraj studenog. Koncem prosinca svaki je hrvatski državljanin držao prosječno 570 kuna gotovine što je gotovo dva puta više od razine s konca prošle godine (kada je taj iznos bio 290 kuna). Uz posljedično visoki rast gotovog novca porasla je i novčana masa za šest posto u prosincu. To znači da je novčana masa u godinu dana udvostručena, navodi se u priopćenju. Savjet NBH naglašava da će se instrumentima novčane politike ciljati prvenstveno neto domaća aktiva bankarskog sustava (tzv. NDA), odnosno zadovoljenje kriterija maksimalno mogućeg rasta neto domaće aktive u narednom razdoblju. Savjet NBH očekuje da bi u siječnju moglo doći do minimalnog porasta NDA od 0,1 posto. Za siječanj se predviđa sezonsko smanjenje gotovog novca u optjecaju. Nadalje, predviđa se da bi primarni novac pao i to za oko 290 milijuna kuna ili 6,2 posto. Velike se promjene očekuju kod depozita poslovnih banaka pri Narodnoj banci Hrvatske. Od 10. siječnja počinje se primjenjivati nov način obračuna obvezne rezerve, a tim se inovacijama, što ih je usvojio Savjet, poslovnim bankama omogućuje da iznos propisane obvezne rezerve ostvaruju u prosjeku tijekom mjeseca, a ne kao do sada svakodnevno. Nadalje, bankama je omogućeno da 25 posto propisanog iznosa drže na svojim žiro-računima odnosno u blagajni. Od 10. siječnja se ukida i odluka o minimalnoj likvidnosti banaka. Shodno navedenim promjenama valja od siječnja očekivati u prosjeku više stanje na žiro-računima banaka nego do sada. Ukratko, u siječnju bi se trebala voditi politika "uske" likvidnosti banaka. Središnja bi banka trebala mirovati, bez definitivnih intervencija na deviznom tržištu i bez drugih intervencija koje bi utjecale na stanje likvidnosti banaka koncem siječnja. Politikom dnevnog praćenja likvidnosti bankarskog sustava nastojat će se premostiti eventualne unutarmjesečne varijacije likvidnosti. Sezonsko smanjenje gotovog novca u optjecaju, smanjenje depozita države što znači i porast depozita banaka, te korištenje lombardnih kredita pomoglo bi poslovnom bankarstvu da upravlja svojom likvidnošću. U tom kontekstu potrebno je da poslovne banke bolje planiraju svoju likvidnost, jer će se nastaviti politika jačanja financijske discipline i sankcioniranja banaka koje dođu u režim interventnog kredita. Držeći platni promet vitalnom funkcijom u modernom društvu, Savjet Narodne banke Hrvatske donio je odluku o njegovom unapređenju s ciljem stvaranja asocijacije bankovnog i platnog sustava institucionaliziranog u depozitnim institucijama i otvorenog ka bankovnom i financijskom tržištu. Kako se radi o složenom sustavu koji se mora unapređivati u duljem vremenskom razdoblju, načelo postupnosti je načelo kojeg će se držati NBH, s punim uvažavanjem postojećeg sustava koji mora funkcionirati do uspostave novog. Osnovni pravci unapređenja platnog prometa su u stvaranju nove konfiguracije sustava za domaća plaćanja koju čine Narodna banka Hrvatske, depozitne institucije (banke i štedionice) te druge servisne nedepozitne institucije kao što su obračunske kuće, Hrvatska pošta i telekomunikacije, poduzeća za bankomatske mreže i mreže terminaliziranih prodajnih mjesta ( tzv. mreže EFTPOS terminala). NBH će, pored regulatorno nadzorne uloge, preuzeti i važnu ulogu u razvoju unapređenja, izgradnjom sustava za prijenos međubankovnih transakcija velikih iznosa, vođenja žiro računa depozitnih institucija i državne riznice, te preuzimanjem funkcija konačnog poravnanja na žiro-računima depozitnih institucija u svojim knjigama. Banke i štedionice će preuzeti vođenje računa pravnih osoba, obavljati izvršavanja prijenosa za interna plaćanja između svojih komitenata te sve međubankovne transakcije predavati u obračunsku kuću radi obračuna i poravnanja u knjigama Narodne banke Hrvatske. Zavod za platni promet će postati jedinstveni nacionalni obračunski sustav (obračunska kuća) preko kojega će se obavljati obračun plaćanja između depozitnih institucija po osnovi žiralnog prometa, prometa mjenica, štednim i tekućim računima, bankomatima i EFTPOS terminalima. Pored toga ZAP može, temeljem ugovora s depozitnom institucijom, obavljati i poslove internog platnog prometa u ime i za račun depozitne institucije. Hrvatska pošta i telekomunikacije može, temeljem ugovora s depozitnim institucijama, obavljati dio gotovinskog platnog prometa (uplate i isplate) u ime i za račun depozitnih institucija, Fonda mirovinskog osiguranja i drugih institucija, navodi se u priopćenju sa sjednice Savjeta Narodna banke Hrvatske. (Hina) pp 051520 MET jan 95 05HHMM MET jan 95