SVIJET U 18 SATI

ZAGREB, 2. siječnja (Hina) ZAGREB - Vojni zapovjednik Zaštitnih snaga UN general Bertrand de Lapresle razgovarao je danas u UNPROFOR-ovoj bazi u zagrebačkoj zračnoj luci Pleso s predstavnikom hrvatskih Srba Borislavom Mikelićem o prestanku sudjelovanja snaga hrvatskih Srba u borbama u bihaćkom džepu kao i o slobodi kretanja konvoja preko teritorija koji drže pod nadzorom, rekao je glasnogovornik UN-a u Zagrebu Thant Myint-U. "Nastojimo učiniti kraj sudjelovanju hrvatskih Srba u borbama u bihaćkom džepu pogotovo sada kada je postignut opći prekid vatre u BiH", naglasio je glasnogovornik UN-a. Pored toga on je rekao da general Lapresle pokušava od hrvatskih Srba dobiti jamstva da neće biti ometano kretanje konvoja UNPROFOR-a i UNHCR-a na njihovom putu u Bihać, kao što se događa pogotovo u posljednjih nekoliko tjedana. Thant Myint-U nije mogao reći kakve je rezultate polučio general De Lapresle u razgovoru s Mikelićem. Po njegovim riječima oni su nakon razgovora u kampu Pleso otputovali u Split, a zatim u Knin gdje će nastaviti razgovore. Glasnogovornik UN-a je također rekao da će se večeras u Kninu s vođama hrvatskih Srba sastati supredsjedatelji Međumarodne konferencije o bivšoj Jugoslaviji lord David Owen i Thorvald Stoltenberg. Po njegovom mišljenju oni bi trebali razgovarati o provođenju gospodarskog sporazuma što je 2. prosinca potpisan između hrvatske Vlade i lokalnih Srba s UNPA područja. GROZNI/MOSKVA - Ruska artiljerija je poslijepodne granatirala Grozni dok su ratni zrakoplovi stalno nadljetali grad. Istovremeno, trojica ruskih deputata, koji su se vratili u Moskvu iz Groznog, iznijeli su optužbe o teškom kršenju ljudskih prava u Čečeniji i zatražili da ih hitno primi predsjednik Jeljcin. Viktor Čejniš, Lev Panomarev i Gleb Jakunin su , na konferenciji za novinare, zatražili da se smjene ministar obrane Pavel Gračov i potpredsjednik vlade, zadužen za nacionalnosti, Nikolaj Egorov, kao najodgovorniji za ta "masovna kršenja" ljudskih prava u Čečeniji. BONN - Njemački ministar vanjskih poslova Klaus Kinkel je izjavio u ponedjeljak kako je predložio Moskvi da zatraži pomoć od Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) u rješavanju sukoba u Čečeniji. Govoreći za radio Kinkel je izrazio zabrinutost zbog broja civilnih žrtava koje su pale u ruskoj vojnoj intervenciji protiv Čečenije, ali je ponovno kazao da je taj problem unutarnja stvar Moskve. Kinkel je rekao da je u razgovora s ruskim ministrom vanjskih poslova Kozirevom, zamolio ga da razmotri pitanje da li bi Rusija trebala pozvati promatrače OESS-a u Čečeniju. Ne zna se kakva je bila reakcija Kozireva. PARIZ - Francuski su dužnosnici izjavili u ponedjeljak kako bi mogli pokušati naći mirno rješenje sukoba u Čečeniji kroz Organizaciju za europsku sigurnost i suradnju (OESS). Kao predsjedavajuća Europske unije Francuska će "razmotriti rješavanje krize u Čečeniji uz pomoć mehanizama OESS-a," rekao je glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova novinarima. "Rješenje bi se trebalo naći kroz dijalog," kazao je on, ali nije precizirao kakvu bi incijativu Francuska mogla poduzeti. Francuska je u nedjelju preuzela šestomjesečno predsjedavanje rotirajućim predsjedništvom Europske unije. VARŠAVA - Poljski predsjednik Lech Walesa u ponedjeljak je optužio predsjednika vlade Waldemara Pawlaka za vođenje Poljske prema destabilizaciji i kazao da će preuzeti svoje ovlasti za imenovanje veleposlanika. Glasnogovornik predsjednika Leszek Spalinski izjavio je na konferenciji za novinstvo da je razgovor između predsjednika i premijera bio neugodan i kako je njihovo neslaganje sve veće. Spalinski je kazao da je Walesa stavio u pitanje učinkovitost Pawlakove vlade. "Mogli bi biti blizu krize kabineta," rekao je Spalinski dodavši da bi se moglo postaviti pitanje tko ustvari upravlja vladom. Govoreći novinarima o sastanku Walese i Pawlaka Spalinski je izjavio da je Walesa pokrenuo neriješeno pitanje upražnjenog mjesta ministra obrane, propusta da se imenuje veleposlanik u Vatikanu i ostavke ministra vanjskih poslova Andrzeja Olechowskog. JERUZALEM - Izraelska zrakoplovna kompanija "El Al" u ponedjeljak je otkazala letove za Moskvu nakon što su ruske vlasti zabranile njihovima agentima sigurnosti da nose oružje, kazao je glasnogovornik "El Al"-a. "Odlučili smo otkazati let uslijed promjena u našoj standardnoj sigurnosnoj proceduri koje su nam nametnuli Rusi," izjavio je on. Ruska je policija 30. prosinca zabranila izraelskim agantima sigurnosti, koji prate svoje avione, da nose oružje na moskovskom aerodromu Šeremetjevo. "'El Al' neće slati svoje avione na destinacije gdje su ugrožene naše sigurnosne procedure," rekao je glasnogovornik. "El Al" provodi stroge mjere sigurnosti na svim svojim letovima koje uključuju naoružane čuvare koji nadgledaju ukrcavanje u zrakoplove i prolazak putnika kroz pasošku kontrolu na aerodromima. BELFAST - Stara zgrada Donjeg doma parlamenta u Stormontu, sjedište britanske administracije u Sjevernoj Irskoj, u ponedjeljak je uništena u požaru. Zgradu su obnavljali i još uvijek se ne sumnja da je požar podmetnut, kazali su dužnosnica Ureda Sjeverne Irske. Neoklasična zgrada Donjeg doma u Stormontu, 5 km istočno od Belfasta, izgrađena je 1932. godine i bila je sjedište parlamenta Sjeverne Irske sve dok nije ukinut 1972. godine. LAGOS - Bivši predsjednik Somalije Mohamed Siad Barre umro je u ponedjeljak, objavilo je nigerijsko ministarstvo vanjskih poslova. Siad Barre je živio u Nigeriji gdje je dobio azil 1992. godine, više od godinu dana nakon što je bio prisiljen napustiti Mogadishu za vrijeme snažnog napada pobunjenika koji su se suprotstavili njegovoj dvadesetjednogodišnjoj vlasti. Siad Barre je došao na vlast 1969. godine tijekom puča, devet godina nakon nakon što je Somalija dobila nezavisnost. Za vrijeme puča Siad Barre je bio vrhovni zapovjednik vojske. DIYARBAKIR - Kurdski gerilci su ubili 17 kurdskih civila, objavila je novinska agencija Anadolija u ponedjeljak. Gerilske skupine otvorile su vatru iz strojnica i napale jedno selo raketama kako bi kaznile stanovnike zbog toga što su odbili surađivati s njima, kazao je jedan dužnosnik koji nije želio da njegovo ime bude navedeno. U Turskoj se ustanici Kurdske radničke stranke, od 1984. godine, bore za svoju autonomiju. Do sada je u tim borbama poginulo više od 13.000 ljudi. (Hina) fs 02HHMM MET jan 95