ZAGREB: "JERUZALEMSKA BIBLIJA" U HRVATSKOM IZDANJU

ZAGREB, 2. siječnja (Hina) - Nadnaslov: Iz tiska izašlo hrvatsko izdanje "Jeruzalemske Biblije" Naslov: Biblija: Od Jeruzalema do Zagreba Podnaslov: U Zagrebu je ovih dana, u izdanju Kršćanske sadašnjosti, predstavljeno hrvatsko izdanje "Jeruzalemske Biblije". Takvu su Bibliju, 1955. godine na francuskom jeziku, prvi puta u Jeruzalemu, objavili francuski dominikanci. Piše: Robert Bogešić, Hina ZAGREB - Knjiga, koja na specifične načine povezuje dvije svjetske monoteističke religije, judaizam i kršćanstvo, jedna je od malobrojnih, ako ne i jedina knjiga koja zaslužuje da se piše velikim slovom. Biblija je za kršćane, a gledajući samo Stari zavjet, i za Židove, pisana Božja riječ koja svjedoči o Mesiji. Za kršćane je to Isus Krist, o kojem govore evanđelja u Novom zavjetu. Kršćanski kanon (grč. kanona - popis biblijskih spisa) završen je između 170. i 220. godine. Sadrži 39 knjiga židovskog Svetog pisma (Stari zavjet) i 27 knjiga kršćanskih svetih spisa (Novi zavjet). S gledišta rimokatoličke tradicije, Biblija sadrži 75 knjiga. U njezinom se prijevodu nalaze tzv. deuterokanonske knjige, koje Židovi i protestanti smatraju apokrifima, jer se one nalaze u grčkom prijevodu Biblije, ali ne i u židovskom izvornom tekstu. Međunaslov: Početak puta "Jeruzalemske Biblije" Rimokatolički biskupi su se do 1943. oslanjali na latinski prijevod Biblije, tzv. Vulgata, a papa Pio XII, te je godine, enciklikom Divino afflante Spiritu ( Pod daškom Duha Svetoga) otvorio novi pristup prevodilaštvu Svetog pisma. Pred kraj drugog svjetskog rata, 1945. godine, francuski dominikanci, profesori francuske biblijske škole Ecole biblique u Jeruzalemu, uočili su potrebu novog prijevoda Biblije na francuskom jeziku. Godinu dana kasnije skupina teologa, prevoditelja, te poznavatelja arheologije, zemljopisa i povijesti, započeli su s prijevodom. Suvremene prijevode Biblije na francuskom, s komentarom, objavljivali su u svescima. Prvi je izašao 1948., a posljednji svezak je završen 1954. godine. Takvo tiskanje prijevoda imalo je prednosti zbog rasporeda objavljivanja knjiga, te su pojedinačno, knjige zadržavale osobnost. Naziv "Jeruzalemska" je Biblija dobila po mjestu izlaženja, a ona je u kompletnom izdanju objavljena 1955. godine. Međunaslov: "Zagrebačka Biblija" "Jeruzalemska Biblija" poslužila je u mnogim zemljama, npr. Italiji i Njemačkoj, kao putokaz, te su svi njezini prijevodi i prilagodbe nosile isto ime na stranom jeziku (npr. njemački - "Neue Jerusalemer Bibel"). Slično je bilo i kod nas. Ta je Biblija poslužila kao uzor i ideal hrvatskom izdanju Biblije iz 1968. godine. To je godina burnih društvenih previranja i pojava Biblije u hrvatskom izdanju također je predstavljala svojevrstan revolucionarni događaj. Skupina teologa, književnika, bibličara i lingvista započeli su prijevod Svetog pisma, koji je u hrvatsku kulturu ušao pod nazivom "Biblija, Stvarnost, 1968". To je ime dobila po izdavaču, koji je kasnije prodao autorsko pravo Kršćanskoj sadašnjosti. Po mišljenju književnog prevoditelja Josipa Tabaka, trojaka je važnost tog prijevoda. Prvi je da se približio izvorniku, drugi da se definitivno odlijepio od Vukovog i Daničićevog prijevoda Biblije, te treće, zabilježen je viši standard hrvatskog jezika. Naziv "Zagrebačka", dobila je, s jedne strane, po uzoru na "Jeruzalemsku", a s druge strane to je, po riječima jednog od urednika, dr. Bonaventure Dude, bila prva hrvatska Biblija tiskana u Zagrebu. Nakon Drugog vatikanskog koncila (1962.-65.), ta je Biblija postala model za budućnost prevođenja kod nas. Ponajprije zbog ostvarenja temeljnog ideala biblijskog prijevoda, koji je ostvaren uz suradnju književnika i bibličara. Plod takve suradnje je i najnovije hrvatsko izdanje "Jeruzalemske Biblije". Međunaslov: Hrvatsko izdanje "Jeruzalemske Biblije" To je izdanje Kršćanska sadašnjost dugo vremena pripremala, a poticaj je došao od skupine katekumena iz Istre. Tekst prijevoda Biblije, za Stari zavjet je preuzet iz "Zagrebačke Biblije" (1. izdanje "Stvarnost", Zagreb, 1968.), a za Novi zavjet prijevod koji su priredili dr. Bonaventura Duda i pokojni dr. Jerko Fućak. Uz njih, urednik hrvatskog izdanja "Jeruzalemske Biblije" je i dr. Adalbert Rebić. Uvodne bilješke i komentare prevela je s francuskog jezika skupina hrvatskih bibličara. Tako je u novoj Bibliji ujedinjen raniji prijevod Biblije s komentarom "Jeruzalemske Biblije". U dodacima se, na kraju Biblije, uz kronološku tablicu povjesnih događaja i popisa Hasmonejske i Herodovske dinastije, nalazi kalendar, tablica mjera i novaca te abecedni popis glavnih bilježaka. Ova Biblija ima posebno veliko ekumensko značenje, ne samo za navedene monoteističke religije, već i za konfesije unutar kršćanstva. Prijevod i komentari su prihvatljivi za rimokatoličke, ali i za pravoslavne i protestanstke vjerske zajednice. Uvodne riječi u hrvatskom izdanju ove Biblije, koja je predstavljena 12. prosinca 1994. godine u muzeju "Mimara", su zagrebačkog nadbiskupa Franje Kuharića: "Nebo i ova naša Biblija pridonose da svi Kristovi vjernici doista 'prijateljuju' s Božjom Riječju". To još više pridonosi ekumenskom značenju ovog prijevoda, jer, kako dodaje nadbiskup, čitanje Biblije budi "životnu nadu". (Hina) br do 02HHMM MET jan 95