PREGLED VAŽNIJIH MEĐUNARODNIH ZBIVANJA 1. SIJEČNJA

ZAGREB, 1. siječnja (Hina) MOSKVA - Ruski ministar obrane Pavel Gračov izjavio je da su ruske snage preuzele kontrolu nad središtem Groznog, javio je Interfax. "Čitavo središte grada i veći broj čitavih četvrti u gradu i njegova predgrađa sada su pod punom kontrolom federalnih snaga", navodi Interfax Gračova. Ruske snage su preuzele kontrolu nad predsjedničkom palačom čečenskog predsjednika Džohara Dudajeva, koja je ujedno i njegov glavni stožer, tvrdi istodobno služba za tisak ruske vlade. Glasnogovornik ruske vlade Valentin Sergejev pojasnio je kako to ne znači da su ruske snage palaču zauzele silom, ali nije govorio o pojedinostima operaciji. "Ne samo da nisu zauzeli palaču, već su daleko od toga. Mi smo uništili njihova oklopna vozila, i oni se čak ni ne nalaze na trgu ispred palače", izajvio je istodobno za AFP, jedan od čečenskih borava koji čuvaju predsjedničku palaču. Skupina vojnika je rekla da su upravo završili "stražu" ispred palače te da odlaze odmoriti se. Druga skupina vojnika također je potvrdila kako Rusi nisu zauzeli predsjedničku palaču. Ruska vlada tvrdi da se čečenski predsjednik Džohar Dudajev sklonio u nedjelju s osobnom pratnjom u bunker koji se nalazi u predgrađu Groznog. Agencija ITAR-TASS tvrdi da je Dudajev u bunkeru zajedno s ruskim zastupnicima Dume. Čečenske snage, prema priopćenju, nastavljaju pružati otpor u nekim dijelovima grada, ali su odrezane od svog zapovjedništva. Ruske oružane snage preuzele su kontrolu nad rafinerijom na zapadu Groznog, gdje hara požar od petka, te su uspjeli spriječiti eksploziju postrojenja, kaže se u današnjem priopćenju ruske vlade. Prema priopćenju, ruske snage također su preuzele kontrolu nad kemijskom tvornicom u blizini rafinerije, a stručnjaci ministarstva unutarnjih poslova morat će uskoro započeti gasiti požar. WASHINGTON - Ruski ministar vanjskih poslova Andrej Kozirev izjavio je danas kako je njegova zemlja bila prisiljena silom ugušiti pobunu u Čečeniji. "Morali smo upotrijebiti (vojnu) silu. Nema drugog načina da se spasi stanovništvo", rekao je Kozirev za američku televiziju, te dodao: "To nije korak ka nezavisnošću. To je samo kriminalna banda". "Jeljcin čini ono što bi učio bilo koji predsjednik svijeta - kao što bi učinio i predsjednik SAD-a - kada bi bio suočen s takvom vrtom regionalnog problema", rekao je Kozirev za televizijsku postaju NBC. WASHINGTON - Savjetnik predsjednika Clintona za nacionalnu sigurnost izjavio je kako će SAD ostati pri planovima da uključi države bivšeg sovjetskog bloka u NATO usprkos primjedbama Moskve. "Nalazimo se u vrlo važnom strateškom trenutku u središnjoj i istočnoj Europi", izjavio je Anthony Lake. Izjavio je, doduše, kako američka administracija još uvijek nije napravila precizan plan uključivanja tih zemalja u NATO, te da će prije stvaranja tog plana uslijediti konzultacije s američkim saveznicima. Savjetnik američkog predsjednika rekao je da bosanski Srbi još uvijek nisu pobijedili Armiju BiH. "Srbi još nisu dobili rat. Ne bih čak smio reći 'još'", rekao je Lake. "Činjenica je da je u središnjoj Bosni, na prijmjer, položaj vladinih snaga jednako dobar ili čak bolji nego je ikad bio", rekao je. "Prerano je otpisati Bosnu i smatram da ne samo ova administracija nego i Kongres i svi mi moramo o tome voditi računa." Lake je također govorio i o američkom stajalištu glede ruske vojne intervencije u Čečeniji. "Prije svega, želim biti jasan kako mi podržavamo teritorijalni integritet Rusije, kao što podržavamo i teritorijalni intergritet njenih susjeda, prema tome nije pitanje da li bi Čečenija trebala biti dio Rusije ili ne", rekao je Lake. "Pitanje za nas je u tome kakva je njihova vojna taktika i zabrinuti smo da bi taktike koje koriste mogle dovest do većeg broja mrtvih nego što mi smatramo da je to bilo potrebno", dodao je Lake. WASHINGTON - Demokratizacija Rusije i američka pomoć tom procesu mogli bi biti ugorženi zbog situacije u Čečeniji i zbog nasilja ruske intervencije, upozorio je u nedjelju američki senator Robert Dole. Dodao je da će američki senat biti prisiljen ponovno razmotriti slanje dodatne financijske pomoći ruskoj vladi. VATIKAN - Papa Ivan Pavao II govorio je u nedjelju o "dramatičnim trenucima" u kojima se ovih dana nalazi Čečenija i osudio nasilje kojem su izloženi katolici u Banjoj Luci. "Danas, prvog dana u godini, ne možemo zaboraviti našu braću pogođenu teškim nevoljama", rekao je Sveti Otac na završetku mise u bazilici Svetog Petra u Vatikanu, povodom Svjetskog dana mira. Papa se obratio "odgovornima za ove teške situacije", pozivajući ih da "promisle o posljedicama takvih situacija": "Nikad se oružjem u ruci ne može izgraditi humaniji svijet, a još manje nacionalna stvarnost koja zaslužuje to ime. Zaustavite se, zaustavite se", uzviknuo je. Papa je također podsjetio na "narode Afrike, žrtve nasilja koje ubija: Ruanda sa svojom neizvjesnom budućnošću, Burundi koji proživljava teške trenutke, Liberija gdje mir još uvijek nije postao stvarnost i Sierra Leone gdje se vode bratoubilački sukobi". MOSKVA - Poglavar ruske pravoslavne crkve u svojoj novogodišnoj poruci pozvao je obje strane umiješane u sukob u Čečeniji da polože oružje i rekao kako nikakvi državni interesi nemogu opravdati ubijanje nedužnih ljudi. Obraćajući se vjernicima u moskovskoj katedrali u subotu uvečer, patrijarh Aleksej je kazao da je 1994. godina bila "teška za našu domovinu". "Posljednji tjedni godine bili su zamućeni krvoprolićem," izjavio je patrijarh a prenosi ruska agencija Itar. "Crkva poziva na mirno rješenje ovog sukoba jer nikakvi državni interesi ne mogu opravdati ubijanje nedužnih ljudi," dodao je on. RIM - Papa Ivan Pavao Drugi uputio je u povodu Svjetskog dana mira - 1. siječnja - poruku i poziv na mir u svijetu. Ovogodišnja Papina poruka, upućena šefovima svih država svijeta, posebno je namijenjena ženama jer je 1995. proglašena Godinom žene. "Poruku na ovaj Dan mira posebno upućujem ženama, moleći ih da budu 'čitavim svojim bićem i svim svojim snagama, odgojiteljice mira'", kazao je Papa. "Nasilje koje i dalje trpi toliko osoba i naroda, ratovi koji još natapaju krvlju brojne dijelove svijeta, nepravda koja tišti živote čitavih kontinenata, više se ne mogu tolerirati", naglasio je na početku svoje poruke Ivan Pavao Drugi. Ponovio je da je istinski mir moguć jedino ako se na svim razinama brani "dostojanstvo ljudskog bića, dajući svakom pojedincu mogućnost da živi u skladu sa svojim dostojanstvom". Izgradnja mira, nastavio je Papa, ne može zaobići priznavanje i unapređenje osobnog digniteta žena, pozvanih da ispune nezamjenjivu zadaću upravo u odgoju za mir. " ZAGREB - U sljedećih šest mjeseci na čelu Promatračke misije Europske unije (ECMM) na prostoru bivše Jugoslavije bit će francuski veleposlanik Albert Turot (Alber Tiro), koji je u nedjelju na tom mjestu zamijenio njemačkog kolegu Paula Joachima von Stuelpnagela (Paul Joahim fon Štilpnagel). Primopredaja dužnosti obavljena je sinoć u ponoć u zagrebačkom hotelu I, priopćio je ECMM. Albert Turot bit će šef Promatračke misije EU-a do 30. lipnja ove godine, kada će umjesto Francuske predsjedanje Europskom unijom preuzeti Španjolska. ZAGREB - Srbi iz okupiranih hrvatskih područja otvarali su jutros paljbu iz topova i protuzrakoplovnog oružja na zapadni dio Bihaća, priopćio je glasnogovornik UNPROFOR-a, Edward Joseph. Paljbom iz lakog oružja obilježen je dolazak Nove godine u Cazinu, kazao je Joseph. "Ne može se reći da je atmosfera bila radosna, ali u ponoć su se čuli pucnjevi koji su trebali prisjetiti ljude da počinje nova godina", dodao je glasnogovornik UNPEOFOR-a. WASHINGTON - Američki državni tajnik Warren Christopher (Voren Kristofer) i ruski ministar vanjskih poslova Andrej Kozirev susrest će se "polovicom siječnja" u Ženevi, priopćio je danas Kozirev tijekom interviewa na američkoj mreži NBC. Kozirev je smjestio predstojeće razgovore u okvir dijaloga koji se trenutno vodi između Washingtona i Moskve o proširenju NATO-a na zemlje središnje Europe. "Nećemo dozvoliti da 'hladni mir' bude nastavak 'hladnog rata'", rekao je Kozirev. NEW YORK - Vijeće sigurnosti je od 1. siječnja zacijelo dobilo na europskom karakteru kada su Njemačka i Italija službeno postale članice ovog tijela u kojem se nalazi 15 zemlja, a u kojem Francuska i Britanija imaju stalno mjesto. Ove četiri zemlje najveće su u Europskoj uniji, a o mnogim pitanjima imaju slične poglede na vanjsku politiku. Njemačka i Italija, zajedno s Bocvanom, Indonezijom i Hondurasom, izabrane su za ne-stalne članice Vijeća sigurnosti za 1995. i 1996. zamijenivši tako Brazil, Džibuti, Novi Zeland, Pakistan i Španjolsku, čiji je dvogodišnji mandat upravo završio. Od 15 zemalja članica Vijeća sigurnosti, pet stalnih mjesta imaju SAD, Rusija, Francuska, Velika Britanija i Kina. Ostalih 10 zemalja mijenja se svake dvije godine, pet svake godine. BRASILIA - Fernando Henrique Cardoso (63), koji je 3. listopada izabran za predsjednika Brazila, položio je 1. siječnja prisegu i formalno je ustoličen za šefa države. Osnivač Socijaldemokratske stranke Brazila, on predstavlja novu generaciju brazilskih političara. Renomirani sociolog, Cardoso je pobjegao pred diktaturom (1964.-1985.) te je prebivao u Čileu, u Francuskoj, gdje je predavao na Sorbonni te u SAD-u. (Hina) fp fp 010934 MET jan 95