SARAJEVO, 30. prosinca (Hina - Ranko Mavrak) - Pomalo smiješna, ali uglavnom vrlo ozbiljna prednovogodišnja saga o ulozi Djeda Mraza u životu prosječnog Bošnjaka, započeta s prvim danom 1996., a nastavljena i u njezinim zadnjim
satima. Tiha, ali zato ne manje odlučna kampanja za uklanjanje Djeda Mraza iz javnog života, učinci koje su postali opipljivima već u početku prosinca, izazvala je žučne raspre u bosanskohercegovačkoj javnosti, a vladajuća bošnjačka stranka (SDA) bila je izvrgnuta otvorenim kritikama i označena izravnim poticateljima te bizarne političke ofenzive.
SARAJEVO, 30. prosinca (Hina - Ranko Mavrak) - Pomalo smiješna, ali
uglavnom vrlo ozbiljna prednovogodišnja saga o ulozi Djeda Mraza u
životu prosječnog Bošnjaka, započeta s prvim danom 1996., a
nastavljena i u njezinim zadnjim satima.
Tiha, ali zato ne manje odlučna kampanja za uklanjanje Djeda Mraza iz
javnog života, učinci koje su postali opipljivima već u početku
prosinca, izazvala je žučne raspre u bosanskohercegovačkoj javnosti, a
vladajuća bošnjačka stranka (SDA) bila je izvrgnuta otvorenim
kritikama i označena izravnim poticateljima te bizarne političke
ofenzive. #L#
Glasnogovornik Ujedinjenih naroda u Sarajevu Aleksandar Ivanko
izjavio je kako je "sjedi starac s bradom" još jedna osoba kojoj je
očito potrebna zaštita. Otvoreno rekavši kako aktivisti SDA idu od
škole do škole i "savjetuju" suzdržavanje od proslave Nove godine,
dodao je da je to podrazumijevalo i da Djed Mraz više nije poželjan
niti su bošnjačkoj djeci potrebni darovi što ih on nosi.
"Djed se Mraz zapravo može usporediti s bilo kojom zajedničkom
institucijom u BiH", rekao je tada glasnogovornik Bildtova ureda
Michael McLay, a zajednički zaključak predstavnika međunarodnih udruga
u BiH bio je kako se "Djed Mraz našao na udaru nacionalista i
ekstremista jer predstavlja podjednaku vrijednost za sve ljude, bez
obzira na naciju".
Čak je i Bildtov zamjenik Michael Steiner, vjerojatno do grla sit
federalnih i međuentitetskih problema, na predbožićnom razgovoru s
novinarima, osjetio potrebu pozvati SDA da se ogradi od napada na
Djeda Mraza.
Sam Carl Bildt uoči božićnih blagdana u Sarajevo je doveo svoju kći i
zajedno s njom se po gradskim ulicama družio s osobama u kostimima
Djeda Mraza.
Pokušajima da se Djed Mraz "ukine" preko noći u jednom od zadnjih
javnih nastupa usprotivio se i kardinal Vinko Puljić, ističući da on
ima svoje mjesto u našim civilizacijskim okvirima.
Magazin "BH Dani", jedan od najčitanijih listova barem na području
pod nadzorom Armije BiH, toj je temi posvetio velik prostor u
najnovijemu broju. "Kako ćemo bez Djeda Mraza?", stoji napisano
krupnim crvenim slovima na naslovnoj stranici, a iznad njih se smiješi
tko drugi nego Alija Izetbegović - u crvenoj odori Djeda Mraza.
Otvoreni i, kao i obično, bez dlake na jeziku, "Dani" konstatiraju
kako Djed Mraz, po svemu sudeći, trči svoj posljednji krug kao žrtva
ideološke i političke manipulacije. "Ideološki žbiri bi da on
egzistira samo kao Sveti Nikola, oni svjesno reduciraju njegovu
izvanpravoslavnu i izvankatoličku dimenziju kako bi ga udaljili od
muslimanske djece, pomaknuli njegovu rodnu suštinu samo u Božić,
bacili ga u ropotarnicu bošnjačke komunističke povijesti u koju on ne
želi ići. Jer da je htio, da su Bošnjaci htjeli, onda bi i on propao
kao komunizam", zaključuju "Dani" uz tužno pitanje javnosti - vjeruje
li to doista itko kako će Bošnjaci ponovno biti žrtvama genocida i
agresije ako njihova djeca budu dijelila novogodišnju radost s Djedom
Mrazom?
Te novine, naravski, nisu propustile podsjetiti kako je sve počelo s
Izetbegovićevim pismom RTV-u BiH u povodu prikazivanja dočeka Nove
1996. godine, što je naravno za iole pismenijega čitatelja jasan
pokazatelj otkuda vjetar puše.
Koji je od neugodnih šamara aktualnoga predsjednika države natjerao
da se u tom povodu ponovno oglasi za sada još nije jasno, tek
Izetbegović se posredovanjem državne novinske agencije BH PRESS u
subotu javnim pismom obratio tamošnjem pučanstvu. Nazivajući svu
dosadašnju javnu raspravu "teškim i pomalo smiješnim nesporazumom",
Izetbegović je ponovno potegnuo argument o opstojanju dvaju "prividno
sličnih a potpuno različitih likova" - Svetoga Nikole i Djeda Mraza.
"Oni nose ista odijela i pojavljuju se u približno isto vrijeme pa ih
ljudi zamjenjuju", kaže Izetbegović, objašnjavajući kako je razlika u
tome što Sveti Nikola dolazi iz kršćanske tradicije a da su Djeda
Mraza "izmislili u SSSR-u kako bi prekinuli vjersku tradiciju".
Proglasivši tako Djeda Mraza boljševikom, što će kao informacija
vjerojatno zanimati roditelje djece koja po Zapadu i dalje plaču za
sv. Clausom, Izetbegović je još jednom odlučno poručio da "muslimani
nisu pripravni prihvatiti tuđe simbole kao svoje, poistovjetiti se s
njima niti se to od njih može zahtijevati". Ne treba dvojiti kako će
se rasprava o tomu nastaviti, unatoč osobnom autoritetu što ga je u
tumačenje toga pitanja unio predsjednik države.
Djeci u vrtićima ili osnovnim školama nešto je teže shvatiti svu tu
argumentaciju. Oni znaju samo da su ostali uskraćeni za darove.
Sarajevom kao anegdota kruži priča kako se u takvim okolnostima snašla
jedna od odgojiteljica: "Znate djeco, Djed Mraz je ostario i umro."
Skloniji crnom humoru rekli bi da je Djed Mraz još i dobro prošao jer
u nekim pričama može se pročitati kako su učitelji đacima nakon 1945.
objašnjavali da je Bog poginuo u ratu.
(Hina - Ranko Mavrak) rm mć
301039 MET dec 96