KULTURNI DOGAĐAJI U OVOJ GODINI

ZAGREB, 29. prosinca (Hina) - "Hrvatska je kultura, odoljevši najtežim iskušenjima u proteklih pet ratnih godina, bila bogata kulturnim zbivanjima u 1996. godini. Pozitivan trend svakako je posljedica prestanka ratnih okolnosti, želja umjetnika za stvaranjem i afirmiranjem pravih vrijednosti, ali i povećanih sredstava za kulturu u državnom proračunu", kazao je u razgovoru za Hinu hrvatski ministar kulture mr. Božo Biškupić. #L# U sveukupnosti kulturnih događaja u 1996. teško je izdvojiti pojedine jer je politika Ministarstva kulture Republike Hrvatske bila usmjerena praćenju kulture u cijeloj zemlji. Zadovoljni smo jer smo u programima pomagali i profesionalnu i amatersku djelatnost, kako u središtima tako i u krajevima gdje je kultura zamrla kao posljedica bivšeg sustava ili ratnih dana. Na pitanje o najvažnijem kulturnom događaju u ovoj godini, ministar Biškupić je odgovorio da je svakako najvažniji događaj za cijelu Hrvatsku, a time i za hrvatsku kulturu, posjet predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana Vukovaru. Tim je činom, dodao je Biškupić, otvoren put cjelovitijoj Hrvatskoj, a za kulturu on znači i vrijeme novih kulturnih programa te posebno aktiviranja svih dosadašnjih programa, priprema vezanih za povratak u taj dio naše domovine, kao i intenzivne obnove spomenika kulture. Iz vrlo bogate izložbene djelatnosti u 1996. za Republiku Hrvatsku, ministar Biškupić je izdvojio izložbu "Znanost u Hrvata" u Klovićevim dvorima u kojoj je do sada, po njegovoj ocjeni, dan najcjelovitiji prikaz udjela hrvatske znanosti u europskom kontekstu kroz stoljeća. Izdvojio je zatim projekt - izložbu i ediciju Kajkaviana Croatica Družbe "Braće Hrvatskog zmaja" u Muzeju za umjetnost i obrt. Izložbenoj djelatnosti pridodao je i tri velike retrospektive - Branka Ružića, Miroslava Šuteja i Đure Pulitike. Izložbu "Put svile" u Muzeju "Mimara" u Zagrebu, koja je otvorena u rujnu ove godine, ministar Biškupić je ocijenio najvažnijim međunarodnim projektom na kulturnom planu u protekloj godini. Od kazališnih događaja ministar Biškupić je istaknuo premijeru Bizetove "Carmen" s Ružom Pospić-Baldani u naslovnoj ulozi, prigodom 35. obljetnice umjetničkog djelovanja u Hrvatskome narodnom kazalištu u Zagrebu, i Gotovčeva "Stanca" kao primjer oživljavanja nacionalne baštine na dva festivala - Splitskom ljetu i Dubrovačkome ljetnom festivalu. Najbolje dramsko ostvarenje, po ocjeni ministra Biškupića, jest "Sin domovine" Augusta Cesarca na sceni Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu, kao primjer povijesne drame koja je u bivšoj državi bila zabranjena, a - po njegovim riječima, današnjoj publici i te kako zanimljiva kao dokument vremena i kao dobra predstava. Izdvojio je vrlo dobru režiju Želimira Mesarića i sjajnu interpretaciju Zlatka Viteza. Kad je riječ o izdavaštvu, ministar Biškupić je kazao da je ovu godinu na neki način obilježilo tiskanje kapitalnog djela "Iz riznice hrvatske povijesti i kulture" Anđelka Mijatovića, u izdanju Školske knjige, te izlazak drugog sveska Enciklopedije hrvatske umjetnosti Leksikografskog zavoda Miroslava Krleže. Na planu likovnosti, ministar Biškupić je podsjetio da će se u idućoj godini proslaviti 90. obljetnica djelovanja Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, te da će se u sklopu obilježavanja te visoke obljetnice otvoriti i studij restauratorstva. Za događaj godine u hrvatskoj kinematografiji ministar Biškupić je proglasio prikazivanje filma "Kako je počeo rat na mom otoku", mladog redatelja Vinka Brešana, koji je do sada vidjelo 220 tisuća zagrebačkih kino-posjetitelja. Kad je riječ o ostalim kulturnim događajima, ministar Biškupić je napomenuo da u važnije kulturne događaje u 1996. ubraja i arheološko otkriće u Naroni koje je odjeknulo kao senzacija i u međunarodnim arheološkim krugovima. Što se tiče međunarodne kulturne suradnje, ministar Biškupić je kazao da Ministarstvo kulture smatra vrlo pozitivnim uspostavu novih kontakata putem mnogih međudržavnih sporazuma i ugovora koji će pospješiti naša nastojanja u nizu kulturnih programa kojima ćemo se predstaviti Europi i svijetu. U prigodi promišljanja i želja za 1997. o cjelovitoj hrvatskoj kulturi valja naglasiti da smo ostvarili mnoge pretpostavke za budućnost u kojoj će se vlastita povijest znati ispravno vrednovati. Stvarajući hrvatsku državu, stvorili smo ujedno i pretpostavke na kojima će počivati i hrvatska kultura oslobođena svih ograda što ih je u toj djelatnosti nametao bivši sustav. Ministarstvo kulture Republike Hrvatske i dalje će pratiti i podupirati sve vrijedne programe, osobito one od nacionalnog značenja, uložit će velik napor u obnovu spomenika kulture, ali će ponajprije nastojati da kultura u pojedinim gradovima ne živi samo u desetak festivalskih dana nego svih 365 dana. Sažimajući razgovor o najvažnijim proteklim događajima u kulturi, ministar Biškupić je kazao da će Ministarstvo nastojati poboljšati materijalni položaj umjetnicima, osigurati što više kvalitetnih domaćih i međunarodnih nastupa glazbenicima, kazališnim i likovnim djelatnicima s kojima će se ispuniti i veliki dio međunarodne afirmacije hrvatske kulture, kontinuitet nacionalne ideje i hrvatske kulturne politike. "Također želim i bolje dane važnim segmentima hrvatske kulture, hrvatskom izdavaštvu i hrvatskoj kinematografiji koji su u 1996. već započeli", kazao je na kraju razgovora hrvatski ministar kulture mr. Božo Biškupić. (Hina) ta vkn 291722 MET dec 96