ZAGREB, 27. prosinca (Hina) - U sadašnjim gospodarskim uvjetima hrvatsko tekstilno gospodarstvo gubi snagu i unutarnju moć za provedbu vlastite rekonstrukcije, pa stoga tekstilni djelatnici očekuju pozitivno državno ozračje za njegov
razvoj te strogu selektivnost u ocjeni koga restrukturirati temeljem izvozne sposobnosti svakog tekstilnog gospodarskog entiteta, istaknula je u svom članku objavljenom u časopisu za tekstilnu tehnologiju i konfekciju "Tekstil" dr. sc. Mirjana Gambiroža-Jukić iz Sektora za industriju pri Hrvatskoj gospodarskoj komori.
ZAGREB, 27. prosinca (Hina) - U sadašnjim gospodarskim uvjetima
hrvatsko tekstilno gospodarstvo gubi snagu i unutarnju moć za
provedbu vlastite rekonstrukcije, pa stoga tekstilni djelatnici
očekuju pozitivno državno ozračje za njegov razvoj te strogu
selektivnost u ocjeni koga restrukturirati temeljem izvozne
sposobnosti svakog tekstilnog gospodarskog entiteta, istaknula je
u svom članku objavljenom u časopisu za tekstilnu tehnologiju i
konfekciju "Tekstil" dr. sc. Mirjana Gambiroža-Jukić iz Sektora
za industriju pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. #L#
Na nužnost restrukturiranja upućuju i podaci o trendu smanjenja
zaposlenosti u tekstilnoj industriji. Naime, u rujnu ove godine u
toj je industriji bilo uposleno 52.600 djelatnika, 36,8 posto manje
prema istom mjesecu 1990. Samo u odnosu na ovogodišnji kolovoz broj
djelatnika je smanjen za 700.
Proizvodnja tekstila i odjeće u ovoj je godini za oko 23 posto niža
nego 1992. Osim toga, u posljednje četiri godine udio izvoza proizvoda
tekstilne i odjevne industrije u nacionalnom je bruto proizvodu povećan
s 30 na 31 posto, dok je udjel uvoza porastao s 27 na 48 posto, stoji
u članku.
Zbog visoke porezne opterećenosti i cijene kapitala, ali i problema
pretvorbe u većini tekstilnih tvornica, dugog razdoblja dezinvestiranja,
nerealnog tečaja domaće valute koji ruši kalkulacije izvoznika,
nekonkurentnosti proizvoda na inozemnom tržištu, njegovu slabu prodaju
na domaćem tržištu te izrazite nelikvidnosti i nedovoljne zaštite
vjerovnika, nužne su promjene u hrvatskom tekstilnom gospodarstvu,
stoji u članku.
Hrvatsko se tekstilno gospodarstvo u budućnosti može oporaviti,
ističe dr. Gambiroža-Jukić, no potrebno je provesti temeljnu
rekonstrukciju u njezinoj strukturi, te tehnologiji i troškovima.
Ta bi se rekonstrukcija trebala provesti na osnovi tržišnih uvjeta
i uz mjere državne intervencije, koristeći iskustva razvijenih
industrijskih zemalja, navodi se nadalje u članku.
Nom prije toga, po riječima dr. Mirjane Gambiroža-Jukić, cjelokupno
tekstilno gospodarstvo treba sanirati, što zahtijeva od svake tvrtke
detaljnu i koordiniranu strukturnu i troškovnu analizu. Tek po
završetku programa sanacije stvorit će se uvjeti za dobivanje
financijske potpore putem zajmova kreditnih banaka ili provedbe
vlasničke pretvorbe, koja uključuje kupnju tekstilne tvornice
gotovinskom uplatom novca.
Radi povećanja proizvodnje tekstilnih pređa i tkanina i njihova
izvoza na inozemna tržišta, koja bilježe pad u nekoliko posljednjih
godina, ističe dr. Gambiroža-Jukić, svaka tekstilna tvornica mora
izraditi i vlastitu razvojnu strategiju restrukturiranja. Takav bi
program trebao sadržavati: troškovnu strukturu ulaza i izlaza robe iz
tvornice, istraživanje domaćeg i stranog tržišta, program investiranja
u novu tehnologiju te razrada rokova otplate zajmova uz određivanje
godišnje dobiti pojedine tekstilne tvornice.
(Hina) splj sbo
271330 MET dec 96