SVIJET U ŠEST SATI

ZAGREB, 27. prosinca (Hina) WASHINGTON - Sjedinjene Države su u četvrtak osudile masovno angažiranje policije protiv učesnika protuvladinih prosvjeda u Srbiji i naglasile da i će dalje predsjednika Slobodana Miloševića smatrati odgovornim za dosadašnju i buduću primjenu nasilja protiv demonstranata. "Ponavljamo poziv srpskim vlastima da iskažu suzdržanost, te da se ne miješaju u demokratska prava prosvjednika", rekao je u četvrtak glasnogovornik State Departmenta John Dinger. "I nadalje ćemo smatrati Miloševića odgovornim ukoliko se dogodi nova primjena nasilja", naglasio je Dinger. State Department je oštro osudio novi policijski pokušaj spriječavanja protuvladinih prosvjeda u četvrtak u Beogradu, ocjenivši ga "pokušajem da se ograniči izražavanje prosvjedničkih sloboda, koji jedino može rezultirati povećanim izgledima za nove sukobe i nasilja". BONN - Njemački ministar vanjskih poslova Klaus Kinkel je upozorio srbijanskog predsjednika Slobodana Miloševića da ne napada pravo građana na prosvjed. "Ako predsjednik Milošević misli da može zabraniti prosvjede izgovorajući se na blokadu prometa, onda bi trebao razmisliti o povratku u Europu kojeg Beograd toliko priželjkuje", rekao je Kinkel. "Događaji koji su obilježili 24. prosinca trebali bi predstavljati upozorenje za Miloševića", istaknuo je Kinkel misleći pritom na sukobe Miloševićevih pristaša i njegovih protivnika u kojima je poginula jedna osoba, a stotinjak je ranjena. PARIZ - Francuska je danas "oštro osudila" sukobe između pristaša i protivnika srbijanskog predsjednika Slobodana Miloševića u kojima je poginula jedna osoba, a stotinjak ih je ozlijeđeno. "Ta nasilja uništavaju mogućnosti da se u neko dogledno vrijeme postigne rješenje krize", izjavio je Yves Doutriaux (Iv Dutrio) zamjenik glasnogovornika francuskog ministarstva vanjskih poslova. Pariz je zatražio hitni prekid "tog novog kruga nasilja", izvođenje počinitelja pred "odgovarajuće pravne vlasti", obnavljajući pritom svoj poziv za dijalog između vlasti i oporbe u Beogradu . BEOGRAD - Velika Britanija je u četvrtak priopćila da bi daljnji potezi srbijanske vlade sa svrhom spriječavanja oporbenih prosvjeda mogli naštetiti izgledima da se SR Jugoslavija reintegrira u međunarodnu zajednicu. Britansko veleposlanstvo u Beogradu je u četvrtak objavilo priopćenje u kojem stoji da je London "duboko zabrinut" najnovijim događajima u Beogradu. "Nasilje povezano sa suparničkim prosvjedima u Beogradu 24. prosinca izaziva duboko žaljenje. Mi također ne odobravamo najnovije pokušaje srbijanskih vlasti da spriječe pravo oporbe na mirne prosvjede", stoji u priopćenju britanskog veleposlanstva. "Takvi potezi samo mogu naštetiti izgledima da SR Jugoslavija unaprijedi odnose s međunarodnom zajednicom", stoji u britanskom priopćenju. PODGORICA - Crnogorski predsjednik Momir Bulatović u četvrtak je pozvao Srbiju da "što brže riješi" političku krizu pokrenutu djelomičnim poništavanjem rezultata lokalnih izbora održanih 17. studenoga. U izjavi za crnogorsku televiziju Bulatović je pozvao vlasti u Beogradu da "problem riješe što prije, uz poštivanje nezavisnosti, ustavnog poretka i institucija sustava (Srbije) prije nego što svi zajedno podnesu negativne posljedice" tog problama. On je upozorio da i Crna Gora osjeća gospodarske i političke posljedice političke blokade u Srbiji, budući da je dio SR Jugoslavije, koja je zbog te bloklade ponovo u središtu negativnog interesa međunarodne javnosti. LIMA - Pripadnici revolucionarnog pokreta Tupac Amaru (MRTA) oslobodili su u četvrtak veleposlanika Gvatemale u Peruu, tako da je u zatočeništvu u rezidenciji japanskog veleposlanika u Limi ostalo još 103 taoca. Iako se čini da su pregovori gerilaca i peruanske vlade nisu pomaknuli s mrtve točke u četvrtak popodne iz zatočeništva je, bez ikakve najave ili posebna objašnjenja, osobođen veleposlanik Gvatemale Jose Maria Argueta. Među 103 preostala taoca nalazi se još pet stranih veleposlanika u Peruu. LIMA - Predstavnici Međunarodnog odbora Crvenog križa (ICRC) u Peruu priopćili su u četvrtak navečer, po srednjoeuropskom vremenu, kako ne raspolažu podacima o tome da je netko ozlijeđen u jutarnjoj eksploziji u kompleksu rezidencije japanskog veleposlanika u Limi, gdje peruanski gerilci drže više od sto talaca. Po riječima glasnogovornika ICRC-a Ronalda Biglera djelatnicima Crvenog križa je neslužbeno rečeno da je eksploziju izazvala životinja, aktivirajući eksplozivnu napravu. Prema iskazima ranije oslobođenih taoca, gerilci pokreta Tupac Amaru minirali su prostore oko ulaza u rezidenciju. ALŽIR - Najmanje je sedam osoba poginulo, a 68 ih je ranjeno u eksploziji auta-bombe u četvrti Husein Dej u Alžiru, prenosi agencija France Presse pozivajući se na službene izvore. U blizini mjesta na kojem je bio parkiran auto-bomba nalazila se policijska brigada, a počinjena je velika materijalna šteta. MADRID - Bivši španjolski premijer i sadašnji glavni tajnik španjolske Socijalističke radničke stranke (PSOE) Felipe Gonzalez (Gonsales) bi u petak trebao doputovati u Ženevu gdje će predsjedavatelju Organizacije za europsku sigurnosti i suradnju (OESS) Flaviju Cottiju (Koti) podnijeti izvješće o svojoj misiji u Srbiji, izjavio je u Madridu glasnogovornik PSOE. Gonzalez se protekli tjedan u Beogradu tijekom svoje jednodnevne misije sastao s predstavnicima vlasti i oporbe. Predsjedavatelju OESS-a Flaviju Cottiju bi trebao podnijeti izvješće o rezultatima svoje misije u Beogardu. No, niti PSOE niti španjolsko ministarstvo vanjskih poslova nije znalo reći hoće li Gonzalez ponovo posjetiti Beograd. JERUZALEM - Zamjenik zapovjednika izraelskog glavnog stožera general bojnik Matan Vilnai izjavio je u četvrtak da su izgledi za rat Sirije Izraela povećani, te da se vojska priprema za takvu mogućnost. "Radnom procjenom za 1997. godinu ustanovili smo da bi se mogli naći u ratnom sukobu sa Sirijom", izjavio je general bojnik Vilnai u razgovoru za izraelsku TV postaju Channel 1. "Mi, kao vojska, moramo biti spremni na razne opcije i za to se pripremamo", dodao je zamjenik zapovjednika izraelskog glavnog stožera. "Ove godine provodili smo obuku na način da se možemo suprostaviti sirijskim snagama", rekao je Vilnai. ANKARA - Turska je u četvrtak izrazila spremnost da pruži financijsku pomoć i sigurnosna jamstva svojim državljanima koji se vraćaju iz kurdskog izbjegličkog logora na sjeveru Iraka, kojim upravlja Visoko povjerništvo UN za izbjeglice (UNHCR). "Naša je vlada odlučna da poduzme sve napore kako bi našim građanima koji će se vratiti u Tursku pružila siguran i miran život....a prioritet će biti sigurnost obitelji povratnika", navodi se u priopćenju ministarstva vanjskih poslova u Ankari. U izbjegličkom logoru Atrush, 60 km od turske granice, od 1994. boravi 14.000 turskih Kurda. UNHCR je ranije ovoga mjeseca najavio svoje povlačenje iz logora, zbog toga što njegov rad ometaju "aktivisti" koji izbjeglicama priječe povratak kućama. WASHINGTON - Američki bliskoistočni mirovni izaslanik Dennis Ross izvjestio je u četvrtak predsjednika Billa Clintona o tijeku pregovora o povlačenju izraelskih snaga iz Hebrona, a predsjednik je, prema priopćenju iz Bijele kuće, bio "zadovoljan postignutim napretkom" u pregovorima. Glasnogovornica Bijele kuće April Mellody je izjavila da su Clinton i Ross telefonski razgovarali o "radu poduzetom kako bi se dvije strane približile potizanju sporazuma o Hebronu i nakon toga krenule riješavati veće probleme koji leže u pozadini". Dennis Ross se nakon nekoliko dana provednih u intenzivnoj posredničkoj misiji na Bliskom istoku u srijedu vratio u SAD. BUKUREŠT - Odnosi između Rumunjske i Mađarske doživjet će svježi početak s novim sporazumom o prijateljstvu i suradnji, izjavio je u četvrtak rumunjski ministar vanjskih poslova Adrian Severin. "Rumunjsko-mađarsko partnerstvo je jedan od najvažnijih elemenata stabilnosti u regiji", izjavio je Severin uoči predstojećeg trodnevnog posjeta Mađarskoj tijekom kojeg će dvije strane razmijeniti dokumente o ratifikaciji sporazuma. "Mi želimo pokrenuti nešto novo s Mađarskom. Uvjeren sam da će veze između Rumunjske i Mađarske ući u novo razdoblje", rekao je Severin. Sporazum potpisan u rujnu, kao ključni preduvjet na putu ispunjavanja euroatlanskih ambicija dviju zemalja, trebao bi osigurati prava za 1.6 milijuna pripadnika mađarske manjine u Rumunjskoj i zajamčiti rumunjske zapadne granice. Dugotrajna napetost u odnosima Budimpešte i Bukurešta uglavnom je vezana uz status mađarske manjine i sumnjičenja rumunjskih nacionalista da Budimpešta polaže pravo na najzapadniju rumunjsku pokrajinu Transilvaniju, kojom je vladala u vrijeme Austro-Ugarske monarhije. (Hina) sv sv 270600 MET dec 96