MAĐARSKA '97: UKLJUČENJE U EUROPSKE INTEGRACIJE I VIŠI STANDARD

BUDIMPEŠTA, 26. prosinca (Hina) - Nastavak europske orijentacije i priključenje NATO-u te poboljšanje životnog standarda osnovne su želje mađarske državne politike u sljedećoj godini. Službena Budimpešta protekle je godine poduzela brojne aktivnosti kako bi pokazala svoju europsku opredijeljenost, poput održavanja Skupštine Sjevernoatlantskog saveza, na kojoj su mađarski čelnici dobili čvrsta obećanja kako će biti u skupini država bivšeg Varšavskog ugovora koje će već u prvom krugu postati novim članicama NATO-a. U Budimpešti je to obećanje prihvaćeno vrlo ozbiljno. Mađarski vojni čelnici organizirali su na svom teritoriju ove godine i zajedničku vježbu s NATO-članicama, a čine sve kako bi svoje oružane snage prilagodili standardima zapadne vojne alijanse. I vlast i oporba suglasne su o tome kako bi upravo ulazak u NATO za Mađarsku predstavljao jamstvo daljnjeg mirnog razvoja, i na vanjskom i na unutarnjem planu. S ovim mađarskim ciljem povezana je i želja za što skorijim ulaskom u Europsku uniju, ali u Budimpešti drže kako taj cilj, za razliku od ulaska u NATO, sigurno neće biti ostvaren 1997. Kako je jedan od osnovnih preduvjeta za ostvarenje tih vanjskopolitičkih ciljeva uređenje odnosa sa susjedima, to je Mađarska ove godine potpisala tzv. Temeljni ugovor s Rumunjskom, s kojom je ranijih godina bilo čestih političkih nesuglasica zbog položaja mađarske manjine u toj zemlji. Potpisano je i nekoliko ugovora o vojnoj suradnji, među ostalima i s Hrvatskom, čime se također želi pokazati volja za uspostavom što bolje suradnje sa susjedima. Na unutarnjopolitičkom planu, dolaskom na vlast Mađarske socijalističke stranke Gyule Horna i njihovih koalicijskih partnera Saveza slobodnih demokrata, na čelu kojeg je Ivan Peto, nakon izbora 1994., najavljen je zaokret. Horn je postao premijer, njegova stranka MSZP ima većinu u Parlamentu, s koalicijskim partnerom čak dvotrećinsku, pa je nova vlast najavila rekonstrukciju mađarskog gospodarstva, smanjenje dugova, povećanje plaća, itd. Kako se, međutim, u prve dvije godine vladavine MSZP-a i SDS-a od tih obećanja nije puno ostvarilo - neki analitičari tvrde čak kako se u Mađarskoj trenutačno živi i gore nego prije dvije godine - vlada za sljedeću godinu najavljuje nove aktivnosti i poboljšanje postojećeg stanja. Inflacija je, istina, već nešto smanjena, pa umjesto 30 iznosi oko 20 posto, iako se i pri tom bitno razlikuju službeni i neslužbeni pokazatelji. Vlada tvrdi kako je inflacija obuzdana te da će već iduće godine biti još niža, dok oporba misli drugačije. Prosječni Mađar danas ima plaću od 300 do 400 DEM, a dok su cijene hrane i troškovi stanovanja niski, ponajprije zbog državnih dotacija, ostale cijene grabe velikom brzinom ispred plaća. Sve su to i razlozi zbog kojih je premijer Gyula Horn, u svojem božićnom televizijskom obraćanju naciji, težište stavio upravo na rješavanju socijalnih problema svojih sugrađana. Ocjenjujući da je zaslugom njegove vlade u Mađarskoj protekle godine napokon suzbijen negativni gospodarski trend, on je istaknuo da "vlada prvi put može reći kako se očekuje da sljedeća godina neće biti teža od prethodne, već da će 1997. biti godina razvoja i napretka". On je za sljedeću godinu najavio poboljšanje životnog standarda, prije svega umirovljenika i zaposlenih, ističući pritom kako je Mađarska sposobna plaćati svoje obveze prema inozemstvu (misleći pritom ponajviše na dugove). Jedna od prioritetnih zadaća mađarske vlade u sljedećoj godini biti će, kako se najavljuje, i poboljšanje sadašnjeg lošeg stanja u poljoprivredi, jačanje mađarskog sela i novi agrarni državni program za kojeg njegovi autori vjeruju da će biti efikasan. Među važne državne prioritete, Mađari ističu i nastavak gradnje autocesta. Ta je tema značajna i za Hrvatsku, jer je izgradnja auto ceste Rijeka-Zagreb-Budimpešta jedan od prioriteta i hrvatskih planova razvoja, a tijekom svih međudržavnih gospodarskih razgovora u Zagrebu ili Budimpešti upravo je gradnja tog prometnog pravca posebice isticana. Ova bi auto cesta, od značaja za cjelokupno prometno povezivanje sjevera i juga Europe, trebala biti završena do kraja stoljeća. Prema najnovijim saznanjima u Budimpešti, s mađarske strane je planirana gradnja preostale dionice od Sifoka do Nagykanzse, gdje bi se nova auto cesta trebala dijeliti na jedan pravac prema hrvatskoj, a drugi pravac prema slovenskoj granici. Ističući kako su za Mađarsku važni i pravac prema Austriji (koji je već gotovo završen), zatim onaj prema Kecskemetu i Debrecinu, mađarski premijer najavio je početak gradnje pravca prema Hrvatskoj. Postoje i drugi problemi koji muče Mađare, poput rasta kriminala, zbog kojeg je nedavno smijenjeno cjelokupno čelništvo policije, potrebe jačanja državne valute - forinta, itd. Stoga Mađari od predstojeće 1997. godine opravdano puno očekuju, želeći da sljedeća godina bude godina nastavka uključenja u europske integracije, prije svega u NATO, te, na unutarnjem planu, godina koja će im donijeti bolji životni standard. (Hina) ik br 261107 MET dec 96