ZAGREB, 23. prosinca (Hina) - Na današnji dan prije pet godina, 23. prosinca 1991., uveden je u optjecaj privremeni hrvatski novac - hrvatski dinar, što se smatra monetarnim osamostaljenjem Republike Hrvatske. Povodom 5. obljetnice od
toga dana, danas je održana svečana sjednica Savjeta Narodne banke Hrvatske.
OSAMOSTALJENJA HRVATSKE
ZAGREB, 23. prosinca (Hina) - Na današnji dan prije pet godina, 23.
prosinca 1991., uveden je u optjecaj privremeni hrvatski novac -
hrvatski dinar, što se smatra monetarnim osamostaljenjem Republike
Hrvatske. Povodom 5. obljetnice od toga dana, danas je održana svečana
sjednica Savjeta Narodne banke Hrvatske. #L#
Nakon minute šutnje za dvojicom aktivnih sudionika hrvatskog
monetaranog osamostaljenja, prof. dr. Marijana Hanžekovića i Jozu
Martinovića, kao i za sve poginule u borbi za samostalnu Hrvatsku, na
kronologiju događanja prije pet godina podsjetio je tadašnji guverner
NBH Ante Čičin-Šain.
Podsjetivši da su samoj zamjeni tadašnjeg novca HRD-ima prethodile
višemjesečne pripreme, Čičin-Šain je kazao da je tom činu prethodilo i
faktično osamostaljenje NBH, koje se dogodilo 4. srpnja 1991. Tada je
hrvatska Vlada donijela četiri značajne odluke - dvije kojima se
propisuje nevaženje odluka NBJ, kao i odluku o načinu i uvjetima
korištenja primarne emisije te odluku o platnom prometu u zemlji.
Zamjena novca trajala je samo dva dana, bez većih problema,
kazao je Čičin-Šain naglasivši da je time počeo djelovati samostalni
hrvatski monetarni sustav.
Drugi guverner NBH dr. Pero Jurković, koji je tu dužnost obnašao od
1. lipnja 1992. do kraja veljače 1996., kao najznačajniji događaj u
razvoju samostalne monetarne politike Hrvatske, izdvojio je uvođenje
vlastite valute - kune, 30. svibnja 1994. Time je Hrvatska, kazao je
Jurković, zaokružila svoje simbole suverenosti i vratila poštovanje
hrvatskom čovjeku, napominjući da je i danas kuna jedna od
najstabilnijih valuta u svijetu. Uz uvođenje kune, to je razdoblje
značajno i zbog pristupa Hrvatske MMF-u (14. prosinca 1992.), u 1993.
smo postali članicom Svjetske banke i drugih međunarodnih financijskih
institucija, provedene su temeljite reforme instrumentarija monetarne
politke, doneseni Zakon o NBH, zakoni o bankama i štedionicama,
deviznom tržištu i poslovanju, potpisan ugovor s Pariškim klubom,
potpisan sporazum o Stand by aranžmanu s MMF-om, ostvarena unutarnja
konvertibilnost kune, počela sanacija banaka itd.
Sadašnji guverner NBH dr. Marko Škreb, koji je na toj dužnosti od
veljače ove godine, ocijenio je da je 1996. bila značajna godina s
niskom inflacijom, stabilnošću valute, padom kamatnih stopa, godina
rješavanja odnosa s Londonskim klubom, dobivanja sindiciranog zajma,
te izdavanja eurokunskih obveznica u vrijednosti 300 milijuna DEM. Uz
to, 1996. bit će zabilježena kao godina sanacije bankarskog sustava -
Slavonske, Riječke i Splitske banke te od nedavno i Privredne banke
Zagreb.
Govoreći o najznačajnijim ciljevima u 1997., Škreb je kazao da prvo
mjesto pripada uvođenju kune u hrvatsko Podunavlje, a zatim je tu
nastavak politike gospodarske stabilnosti, jačanje ukupnog
financijskog i bankarskog sustava, regulativa i nadzor nad poslovanjem
banaka, učlanjenje u Banku za izravnanja BIS i podjela zlata bivše
Jugoslavije u BIS-u, nastavak strukturnih reformi, širenje
financijskog tržišta, reforma platnog prometa i nastavak afirmacije
NBH u inozemstvu.
Među dugoročnijim ciljevima su reforma mirovinskog i invalidskog
sustava, fiskalnog sustava i smanjenja udjela države u BDP-u,
privatizacija i restrukturiranje, priprema za dragovoljne ekonomske
integracije, rad na nezavisnosti NBH kao i obrazovna uloga i
okrenutost javnosti, zaključio je guverner Škreb.
(Hina) db ds
231703 MET dec 96