SVIJET U 21 SAT

ZAGREB, 18. prosinca (Hina) LIMA - Peruanska gerila mogla bi u zatočeništvu držati do 490 talaca u rezidenciji japanskog veleposlanika u Limi, sudeći prema pismu faksiranom iz rezidencije. Poruku je potpisao peruanski ministar vanjskih poslova Francisco (Fransisko) Tudela, japanski veleposlanik Morihisa Aoki i drugi veleposlanici zatočeni u zgradi. Potpisnici poručuju da govore u ime "oko 490 osoba, peruanskih građana i dužnosnika te inozemnih dužnosnika i diplomata..." Prethodne procjene peruanske vlade, oslobođeni taoci i gerlici govorili su o 200 do 300 talaca. "Vjerujemo da je nužno uspostaviti dijalog", kaže se u pismu. "Ovdje su i ozlijeđeni koji trebaju liječenje". LIMA - Eksplozija velike jakosti odjeknula je u 9.00 sati ujutro (15.00 po srednjoeuropskom vremenu) u japanskom veleposlanstvu u Limi, gdje pripadnici Revolucionarnog pokreta Tupac Amaru (MRTA) drže u zatočeništvu najmanje 200 talaca, među kojim se nalaze visoki domaći i strani političari i diplomati. Prema izjavama očevidaca s mjesta događaja uzdiže se dim 10 metara visine, a nakon eksplozije čula se i pucnjava. Zasad nije poznato jesu li vatru otvorili gerilci MRTA-e ili policijske snage koje okružuju zgradu japanskog veleposlanstva. Prema policijskim navodima gerilci su iz unutrašnjosti zgrade veleposlanstva ispalili granatu na njezin krov, kako bi naglasili ustrajnost u svojim zahtjevima i prijetnjama. LIMA - Peruanski pobunjenici koji drže 200 talaca u Limi poručili su u srijedu popodne da će najprije ubiti peruanskog ministra vanjskih poslova Francisca Tudelu, dajući vlastima rok od 20 minuta za ispunjenje njihovih zahtjeva. "Prva će žrtva biti Francisco (Fransisko) Tudela", rekao je glasnogovornik za lokalnu televiziju. WASHINGTON - Organizacija američkih država sazvala je u srijedu poslije podne hitan sastanak u svome sjedištu u Washingtonu zbog stanja u Peru gdje pripadnici gerile drže najmanje 200 zatočenih osoba. Glavni tajnik organizacije i bivši predsjednik Kolumbije Cesar (Sesar) Gaviria pozvao je gerilce Revolucionarnog pokreta Tupac (Tupak) Amaru (MRTA) da "odmah obustave svoju okrutnu akciju" i poštuju živote talaca. On je podsjetio na stajalište svoje organizacije koja "osuđuje terorizam". WASHINGTON - Sjedinjene Države izrazile su u srijedu zabrinutost zbog talaca u Peruu, gdje ljevičarski pobunjenici drže u zgradi japanskog veleposlanstva zatočene visoke svjetske političke predstavnike. Glasnogovornik Bijele kuće Mike McCurry odbio je reći jesu li među zatočenima i američki diplomati. Američki veleposlanik u Peruu Denis Jett napustio je prijem u zgradi japanskog veleposlanstva neposredno prije nego što su naoružani gerilci zauzeli zgradu. Međutim, prema neslužbenim izvorima, u zgradi se nalaze još najmanje četiri dužnosnika američkog veleposlanstva i tri druga američka državljana. McCurry je naglasio da su Sjedinjene Države bile vrlo angažirane u "vrlo opširnim razgovorima tijekom noći" s vladama Perua i Japana. Upitan jesu li Sjedinjene Države bile zamoljene da pomognu u rješavanju stanja s taocima, McCurry je rekao: "Uskratit ću odgovor na to pitanje." TOKIO - Japanski ministar vanjskih poslova Yukihiko Ikeda izjavio je u srijedu da će otputovati u Peru kako bi pomogao razriješiti krizu s taocima u japanskom veleposlanstvu u Limi. "Otputovat ću u Peru u četvrtak, nakon razgovora s premijerom Ryutarom Hashimotom", izjavio je Ikeda na konferenciji za novinare. Ikeda je također rekao kako od ranog jutra nisu uspjeli uspostaviti vezu s japanskim veleposlanikom u Peruu Morihisijem Aokijem, koji je također među taocima u zgradi veleposlanstva. LIMA - Peruanski gerilici koji drže 200 talaca u japanskom veleposlanstvu u Limi zahtijevaju da se peruanski predsjednik Alberto Fujimori osobno uključi u pregovore, obznanio je u srijedu gerilski glasnogovornik jednoj lokalnoj radiopostaji. "Jedina stvar koju želim reći jest da predsjednik mora doći i osobno s nama razgovarati. Ništa mu se neće dogoditi, mi samo želimo dijalog", izjavio je na radiju glasnogovornik Revolucionarnog pokreta Tupac Amaru (MRTA). Peruanski predsjednik Alberto Fujimori dosad nije javno komentirao događaje. Glasnogovornik Revolucionarnog pokreta također u pregovorima zahtijeva nazočnost predstavnika peruanskog parlamentarnog odbora za zaštitu prava građana i rimokatoličkog svećenika Huberta Lanssiersa, koji je član vladina Vijeća za abolicije. BONN - Njemački ministar vanjskih poslova Klaus Kinkel složio se s ministrima vanjskih poslova Japana i Austrije da peruansku vladu pozovu da pri rješavanju krize s taocima u japanskom veleposlanstvu u Limi bude "razborita i oprezna." Kinkel je telefonski razgovarao s japanskim i austrijskim ministrom, te s peruanskim ministrom vanjskih poslova Votom Bernalezom, koji je obećao da će biti najvažniji zadatak u rješavanju krize sačuvati ljudske živote. Njemački veleposlanik u Peruu Heribert Woeckel nalazi se s još 15-ak drugih diplomata u jednoj od prostorija japanskog veleposlanstva, rekao je Kinkel. Skupina od 15 do 20 komandosa, od kojih je jedan lakše ranjen, drži u srijedu najmanje 200 talaca u japanskom veleposlanstvu u Peruu. Kinkel je predložio slanje tehničkih stručnjaka njemačke kriminalističke policije kako bi pomogli u rješavanju krize, no Lima se još nije izjasnila o tom prijedlogu. Po riječima njemačkog ministra vanjskih poslova, jedan je njemački stručnjak za krizna stanja već na putu iz Bonna u Limu. BONN - Jedan od gerilaca koji u rezidenciji japanskog veleposlanika u Limi drže najmanje 200 talaca ranjen je i potrebna mu je liječnička pomoć, kazao je njemački veleposlanik, i sam jedan od talaca, priopćilo je njemačko ministarstvo vanjskih poslova. Veleposlanik Heribert Woeckel (Vekel) telefonski je razgovarao s ministarstvom vanjskih poslova u Bonnu i rekao da je stanje mirno, te kako se on, koliko mu to okolnosti dopuštaju, dobro osjeća, priopćio je glasnogovornik ministarstva. "Ne patimo", rekao je Weockel i dodao da je jedan od gerilaca ranjen, ne navodeći druge pojedinosti. Gerilci žele ishoditi oslobađanje 500 svojih pristaša iz peruanskih zatvora. MOSKVA - Ruski predsjednik Boris Jeljcin se brzo oporavlja od operacije srca i mogao bi se vratiti na svoje radno mjesto u Kremlj za manje od tjedan dana, priopćio je u srijedu Jeljcinov glasnogovornik Sergej Jastržembski. Jeljcin je nedavno izjavio da se planira vratiti na posao 25. prosinca. "Vrlo je vjerojatno da će se pojaviti čak nešto ranije", izjavio je u srijedu Jastržembski. Jastržembski se također osvrnuo na glasine da će Jeljcin čim se vrati na posao smijeniti ministra unutarnjih poslova Anatolija Kulikova i njegovo mjesto imenovati svoju kćerku Tatjanu Djačenko. BRUXELLES - Ministri obrane zemalja članica NATO-a podupiru uspostavu novih međunarodnih policijskih snaga koje bi, uz zaštitu SFOR-a, imale mandat za uhićenje osoba optuženih za ratne zločine u BiH, izjavio je u srijedu američki ministar obrane William Perry. Drugi američki i NATO-ovi dužnosnici upozoravaju, međutim, da su ministri NATO-a podijeljeni glede pitanja kako bi takve policijske snage bile utemeljene i koje bi zemlje bile uključene u misiju uhićenja i izručenja optuženih osoba Međunarodnom sudu za ratne zločine u Den Haagu. "Ministri se slažu da bi pronalaženje i uhićenje zločinaca trebale obavljati policijske snage", kazao je Perry. "Svi koji su govorili o tom pitanju drže da mi ne smijemo zanemariti taj problem, te da je izručenje optuženih osoba Sudu važna misija, no to nije misija SFOR-a", napomenuo je on. Perry je rekao kako dužnosnici NATO-a strahuju da bi djelovanje te policije moglo izazvati građanske nemire, na koje bi onda trebao odgovoriti SFOR. Jedan američki dužnosnik kazao je novinarima da bi te policijske snage mogle djelovati u sklopu Međunarodnog suda u Den Haagu ili pod pokroviteljstvom Europske unije ili OESS-a. ŽENEVA - Međunarodnoj policiji u BiH potreban je mandat za uhićenje osoba okrivljenih za ratne zločine, a njihovo izručenje Sudu u Den Haagu treba vezivati uz dobivanje inozemne pomoći za obnovu zemlje, izjavila je u srijedu posebna izvjestiteljica za ljudska prava pri UN. "Treba postojati program za dovođenje ratnih zločinaca pred Sud u Den Haagu. Međunarodna policija nema mandat za njihovo uhićenje (prema mirovnim sporazuma iz Daytona). Ona mora imati jasniji mandat u tom smislu i koristiti se zaštitom multinacionalnih mirovnih snaga", izjavila je Elizabeth Rehn (Elizabet Ren). Prijedlog bivše finske ministrice obrane poklapa se s načelnim dogovorom NATO-a u Bruxellesu o potrebi raspoređivanja posebnih policijskih snaga s mandatom za uhićenje okrivljenih ratnih zločinaca, poput bivšega političkog i vojnog dužnosnika u BiH Radovana Karadžića i Ratka Mladića. ZAGREB - Tužitelj Suda u Den Haagu usprotivio se privremenom puštanju Tihomira Blaškića na slobodu tvrdeći kako obrana u svom zahtjevu nije dokazala iznimne okolnosti potrebne da Sud tom zahtjevu udovolji. Odgovarajući na prijašnji zahtjev obrane da se general Tihomir Blaškić privremeno pusti na slobodu, tužitelj u svom odgovoru od 16. prosinca tvrdi kako optuženi nije dokazao da "posebne okolnosti opravdavaju njegovo privremeno oslobađanje". Temeljem toga, tužitelj traži da prvostupanjsko sudbeno vijeće odbije zahtjev obrane. Tužiteljstvo Suda za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije kaže da prema Pravilima Suda privremeno puštanje na slobodu treba biti naloženo "samo u vrlo rijetkim slučajevima". "Ovo nije takav slučaj", stoji u njegovu odgovoru. Tužitelj usmjerava pazornost Suda na tri temeljna pitanja: postoji li opravdana sumnja da je Blaškić počinio ratne zločine za koje je optužen, kakva je njegova uloga u počinjenim zločinima, te na vrijeme njegova boravka u pritvoru. Prema tužiteljevu mišljenju, "ne samo da postoje opravdani razlozi da se vjeruje kako je on počinio zločine", nego - nakon potvrđivanja proširene optužnice - postoje opravdani razlozi za vjerovanje da je Blaškićeva odgovornost "šira nego što je bila u vrijeme njegova prethodnog zahtjeva za privremeno oslobađanje". ZAGREB - Predsjednik Republike poslao je Kofiju Annanu, u povodu izbora za glavnog tajnika UN-a, čestitku sljedećeg sadržaja: "Ekselencijo, U povodu Vašeg izbora za glavnog tajnika Ujedinjenih naroda upućujem Vam srdačne čestitke, sa željom da za Vašega mandata Ujedinjeni narodi djelatno pridonose ostvarenju mira u svijetu kako je to zapisano u Povelji. Rado se sjećam susreta s Vama u vrijeme kada ste, kao podtajnik Ujedinjenih naroda za mirovne operacije, nastojali pridonijeti rješavanju krize u ovim područjima. Vaše zauzimanje za mir ostaje trajnom vrednotom koju ste ugradili u djelovanje Ujedinjenih naroda i pridonijeli njezinu ugledu u svijetu. Uvjeren sam da će se naša suradnja nastaviti u duhu prijateljstva i pridonijeti uspostavi trajnog mira na ovim prostorima. Čestitajući Vam još jednom na izboru, izvolite primiti, Ekselencijo, izraze mog osobitog štovanja. Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman. ZAGREB - Predstojnik Ureda Predsjednika Republike Hrvoje Šarinić primio je u srijedu međunarodnog posrednika za Federaciju BiH dr. Christiana Schwarz Schilinga. Christian Schwarz Schiling izvijestio je Šarinića o svojem boravku u Federaciji BiH i o razgovorima koje je vodio u Bugojnu i Jajcu. Bilo je riječi i o neriješenim pitanjima uspostave i funkcioniranja prijelaznih općinskih vijeća. S tim u svezi Schwarz Schiling je istaknuo da je u Bugojnu postignut sporazum, koji su potpisali hrvatski i bošnjački predstavnici, a kojim se obvezuju rješavati probleme u skladu s Ustavom Federacije i odredbama dosad postignutih sporazuma. Predstojnik Šarinić izrazio je punu spremnost Republike Hrvatske da u potpunosti poštuje i dosljedno provodi washingtonski i daytonski sporazum. ZAGREB - Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Republike Hrvatske dr. Mate Granić uputio je čestitku Kofiju Annanu u povodu njegova izbora za glavnog tajnika Ujedinjenih naroda. U brzojavu upućenom Kofiju Annanu ministar Granić izražava zadovoljstvo imenovanjem uglednoga ganskog diplomata na čelo najveće svjetske organizacije naglašavajući da se u svojem radu uvijek može osloniti na potporu Republike Hrvatske. "U isto će vrijeme Republika Hrvatska i UN, pod vašim vodstvom, nastaviti zajednički rad prema okončanju mandata UNTAES i konačnoj reintegraciji prostora hrvatskog Podunavlja", ističe se u brzojavu ministra Granića. BRUXELLES - Rusija je u srijedu odbila prihvatiti ponudu Sjevernoatlantskog saveza (NATO) za razmjenu vojnih časnika za vezu, kazali su diplomati. Ruski ministar obrane Igor Rodionov svojim je sugovornicima u NATO-u poručio da je takav korak "preuranjen". On je, međutim, istaknuo spremnost za gradnju čvršćih veza sa Savezom. Prema mišljenju jednog dužnosnika NATO-a, Rodionovo odbijanje toga malog koraka prema potpisivanju povelje između bivših hladnoratovskih neprijatelja treba prije tumačiti političkim ustupcima ruskoj javnosti nego neprijateljstvom prema NATO-u. Rusija se oštro protivi planovima NATO-a da na madridskomu sastanku na vrhu 8. i 9. srpnja sljedeće godine počnu razgovori o proširenju Saveza na zemlje istočne Europe. Najvjerojatniji kandidati za primitak u Savez bili bi Poljska, Mađarska i Češka Republika. MOSKVA - Rusija i Turska žele zajedničkim naporima spriječiti nove podjele u Europi, istaknuli su u srijedu ministri vanjskih poslova Rusije i Turske Evgenij Primakov i Tansu Ciller nakon sastanka u Moskvi. "Preustroj NATO-a ne bi se trebao provoditi bez sporazuma s Rusijom", izjavila je Ciller. Ona je dodala kako Turska poštuje stajalište Rusije koja se protivi širenju NATO-a. "Mislimo da pitanju širenja NATO-a treba pristupati oprezno", dodala je turska ministrica vanjskih poslova. Rusija i Turska trebaju težiti odnosima partnerstva, izjavila je također Ciller. Turska strana u razgovorima je iskazala zainteresiranost za kupnju ruskoga plina. Ruski ministar Primakov nazvao je razgovore s turskom kolegicom "vrlo produktivnim i korisnim". PRAG - Organiziranjem potpisivanja peticije češki komunisti pokušavaju spriječiti prihvaćanje češko-njemačke izjave o uređenju odnosa između tih dviju zemalja, javila je u srijedu iz Praga njemačka novinska agencija. U srijedu je u središtu češkoga glavnog grada češka komunistička stranka s još dvije lijevo orijentirane političke skupine počela trodnevnu akciju potpisivanja peticije protiv prihvaćanja češko-njemačke izjave. Češko-njemačkoj izjavi svrha je otkloniti probleme kojima su, od završetka Drugoga svjetskog rata, opterećeni odnosi između dviju država zbog postupaka njemačkih vlasti tijekom okupacije Češke te protjerivanja sudetskih Nijemaca iz Češke godine 1945. Peticiju i listu potpisnika organizatori namjeravaju predati češkoj vladi i parlamentu. TIRANA - Palestinski predsjednik Jaser Arafat zadržao se u srijedu na putu iz Beča u Rim u kratkom posjetu Albaniji. Nakon dolaska u Tiranu, Arafat se sastao s albanskim predsjednikom Salijem Berishom te drugim najvišim albanskim dužnosnicima. Kako javljaju albanski državni mediji, svrha je posjeta "jačanje prijateljstva između palestinskog i albanskog naroda". Arafat, koji se nalazi na europskoj turneji, u protekla dva dana boravio je u posjetu Austriji, a već bi večeras trebao stići u službeni posjet Italiji. SAIDA - Izraelsko zrakoplovstvo u srijedu je ponovno bombardiralo položaje proiranskog Hezbolaha u južnom Libanonu, izvijestila je libanonska policija. "Izraelski zrakoplov je u srijedu popodne ispalio dvije rakete zrak-zemlja na jednu bazu u Mliti, u Iqlim at-Touffahu", četrdesetak kilometara južno od Bejruta. U srijedu ujutro izraelski su zrakoplovi bombardirali Iqlim at-Touffah, ali nije bilo žrtava ni materijalne štete. WASHINGTON - Američka državna odvjetnica Janet Reno i ravnatelj FBI-a Louis Freeh objavili su u srijedu uhićenje jednog agenta FBI-a koji je, kako su izjavili, špijunirao za Rusiju. Oni su najavili konferenciju za novinare na kojoj će podrobnije priopćiti cijeli slučaj. Uhićeni pripadnik FBI-a radio je za vježbovni centar te organizacije u Quanticou (Virginia). Njegova karijera kao agenta FBI-a počela je 1983., otkad je radio na poslovima nacionalne sigurnosti - hvatanje stranih špijuna - u sjedištu FBI-a, te u njegovoj newyorškoj ispostavi. Zasad nije poznato koliko je dugo uhićeni agent špijunirao za Rusiju ni koliku su štetu nanijele informacije koje je dao Moskvi. BRUXELLES - Nizozemska se tijekom predsjedanja EU-om želi u potpunosti posvetiti reformama te organizacije, izjavio je u srijedu u Bruxellesu nizozemski ministar vanjskih poslova Hans van Mierlo. Europska unija nalazi se pred odlučujućim trenutkom u povijesti europskih integracija, rekao je van Mierlo. Po njegovim riječima, proširenje i produbljivanje Unije najveći su izazovi zbog kojih na dnevnom redu nema mjesta isključivo nacionalnim problemima. Van Mierlo je kazao da tekuća međuvladina konferencija zemalja EU o budućnosti te organizacije zahtijeva punu energiju i maštovitost kako bi bila i uspješno završena. Najveći su problemi u tom smislu pitanje većinskoga glasovanja, reforma institucija EU, područje unutarnjih poslova i pravosuđa te odredba po kojoj bi se pojedinim članicama omogućavalo brže odmicanje u procesu integracije, istaknuo je van Mierlo. "Ako Velika Britanija ostane čvrsto pri svojim stajalištima, bit će teško postići kvalitetan sporazum", ocijenio je nizozemski ministar. DUBLIN - Europska unija je u srijedu osudila ubojstvo šestero humanitarnih djelatnika Međunarodnog odbora Crvenog križa (ICRC) u Čečeniji. "To je grozan zločin, pogotovo zbog činjenice da su žrtve bile humanitarni djelatnici", kaže se u izjavi irskog predsjedništva EU-a. Predsjedništvo EU-a poziva vlasti da učine sve kako bi počinitelji što brže bili izručeni sudu. Maskirani napadač ubio je u utorak pet žena i jednog muškarca dok su spavali u bolnici Crvenog križa u selu Novje Atagi. EU dodaje kako se ne bi smjelo dopustiti da ta ubojstva poremete mirno okončanje čečenske krize. NEW YORK - Glavni istražitelj UN-a za naoružanje Rolf Ekeus izvijestio je u srijedu Vijeće sigurnosti kako vjeruje da Irak još uvijek ima "znatnu količinu uporabljivih raketa, možda i cijeli raketni sustav". Premda postoji "teoretska mogućnost" da je Irak tajno uništio te rakete, nije nam pokazao uništene ostatke, dodao je Ekeus. Vjerujemo da Irak ima znatnu količinu uporabljivih raketa, možda i cijeli raketni sustav, uključujući svu pomoćnu opremu, raketno gorivo, lansere i sve drugo, kazao je on. Ekeus je izvijestio Vijeće sigurnosti o nedavnom posjetu Bagdadu, koji nije dopustio prijevoz navodno uništenih raketa u SAD, gdje bi stručnjaci za naoružanje trebali pregledati njihove ostatke. (Hina) sv sv 182121 MET dec 96