SUSRETI U VLADI

ZAGREB, 16. prosinca (Hina) - "Ne postoji niti jedan razlog da predloženi proračun koji je socijalno-razvojni ne bude prihvaćen u hrvatskom Saboru", ocijenio je premijer Zlatko Mateša na današnjim "Susretima u Vladi", na kojima je najavio promjene u sastavu Vlade. Govoreći o najvažnijim poslovima Vlade, naveo je kako je u ovom tjednu najvažnije prihvaćanje prijedloga državnog proračuna za 1997. , te usuglašavanje oko novog sporazuma s MMF-om. O procesu sanacije i restrukturiranju četiri poduzeća u Imotskom, istarskog ugljenokopa Tupljak, poduzeća TEF-a i TLM-a iz Šibenika, te poduzeća Dalmacija - Dugi Rat novinare su izvijestili zamjenica ministra gospodarstva Jasna Borić i direktor HEP-a Damir Begović. #L# Procesom sanacije i restrukturiranja obuhvaćeno je ukupno 14 poduzeća. Vlada je utvrdila načine pomoći od zamjene dionica koje drži HFP za potraživanja vjerovnika prema tim poduzećima, te otpis i reprogramiranje dugova. Odlukom Vlade u Imotskom su u procesu restrukturiranja tri poduzeća - "Trimot", "Agrokor" i "Imostroj", a za poduzeće "Imotu" Jasna Borić najavila je skorašnju vladinu odluku o sanaciji. Navela je kako će program zbrinjavanja viška radnika u poduzeću "Trimot" Ministarstvo gospodarstva koštati osam milijuna kuna. Dodala je kako je dio duga poduzeću otpisan, te da je zaključen natječaj o njegovoj prodaji. Na natječaj se javio samo jedan ponuđač s ponudom od 107 tisuća DEM, iako je vrijednost poduzeća procjenjena na sedam milijuna njemačkih maraka. Jasna Borić navodi kako bi HFP sutra trebao donijeti odluku o prodaji, te da će Ministarstvo gospodarstva predložiti da se ponuda odbije. Tomu nije razlog samo ponuđena cijena, već i to što ponuđač nije naveo programe i mjere za daljnju proizvodnju u tom poduzeću, kazala je Jasna Borić. U poduzeću "Agrokor" zaposleno je 87 djelatnika i svi ostaju, dok je u poduzeću "Imostroj" potrebno preustrojiti proizvodnju s obzirom da je poduzeće bilo isključivo orjentirano na proizvodnju potrebnu Ministarstvu obrane. U proračunu za iduću godinu osigurano je 420 milijuna kuna za potpore poduzećima, među kojima su i brodogradnja i koksara u Bakru. Direktor Hrvatske elektroprivrede Damir Begović kazao je kako je HEP zadužen za restrukturiranje četiri poduzeća, te da je taj posao već dovršen ili je pri kraju u dva poduzeća. Jedno od njih je i ugljenokop Tupljak, a prema programu koji je prošli četvrtak prihvatila Vlada, njegov stopostotni vlasnik postaje HEP i nakon toga provodi postupak restrukturiranja koji se, objasnio je Begović, sastoji pet društava kapitala. Jedno od tih društava je i "Rudnik" koji će prema programu, rekao je Begović, biti zatvoren krajem 1998. godine, kada se više neće koristiti istarski ugljenokopi i ugljen koji sadrži 10 posto sumpora. Ostala četiri društva predviđena su za privatizaciju, naglasio je Begović. Govoreći o zbrinjavanju 460 uposlenih u Tupljaku, direktor HEP-a je kazao da će programom zbrinjavanja njih 124 naći mjesta u četiri nova društva kapitala, dok će ostali ostati u ugljenokopu, te da će raznim mjerama (odlaskom u mirovinu, rješavanjem invalida rada te nizom drugih mjera) svi oni biti zbrinuti. Prema Begovićevim riječima, ukupan će program za ugljenokop Tupljak iznositi 85 milijuna kuna. Odgovarajući na upit o ostala tri poduzeća, Begović je kazao kako je šibenski TLM ove godine poslovao uglavnom redovito i tijekom cijele godine bio likvidan. U ovakvim uvjetima TLM može funkcionirati, što pokazuje i likvidnost ovogodišnjeg rada, rekao je Begović, dodajući da će se sporna potraživanja tog poduzeća prema Splitskoj banci rješavati i putem sanacije te banke, dok će HEP predložiti da se sporna potraživanja od oko 200 milijuna kuna (za 1991. godinu) pretvore u vlasničke udjele HEP-a u tom poduzeću. Od ukupno 850 djelatnika šibenskog TEF-a, svi su zbrinuti, osim još njih 20, a HEP je za to u proteklih godinu i pol utrošio 60 milijuna kuna, kazao je Begović, dodajući kako 80 djelatnika TEF-a danas radi u HEP-u. Za dugoratsku Dalmaciju, Begović je rekao da je to tvornica koja je tehnološki sposobna raditi, ali njenu proizvodnju trenutno opterećuju poremećaji cijena na tržištu, jer je cijena gotovog proizvoda niža od cijene sirovina. (Hina) sšh/bn ds 161346 MET dec 96