ZAGREB, 16. prosinca (Hina - Slavoljub Leko) - Zemlje središnje i istočne Europe moraju same rješavati ekološke probleme iz socijalističke prošlosti kao i tranzicije koju prolaze računajući pri tom na ograničenu pomoć Zapada, izjavila
je u ponedjeljak u Zagrebu kordinator za ekologiju OECD-a dr. Anna Bramwell (En Bremuel).
ZAGREB, 16. prosinca (Hina - Slavoljub Leko) - Zemlje središnje i
istočne Europe moraju same rješavati ekološke probleme iz
socijalističke prošlosti kao i tranzicije koju prolaze računajući pri
tom na ograničenu pomoć Zapada, izjavila je u ponedjeljak u Zagrebu
kordinator za ekologiju OECD-a dr. Anna Bramwell (En Bremuel). #L#
U Zagrebu je u ponedjeljak započeo trodnevni skup posvećen
nacionalnim strategijama zaštite okoliša zemalja središnje i istočne
Europe. U radu skupa, koji organizira Organizacija za ekonomsku
suradnju i razvoj (OECD), sudjeluje pedesetak predstavnika iz 22
zemlje kao i Europske unije, Svjetske banke i Europske banke za obnovu
i razvoj.
Temeljni ekološki problemi ovih zemalja su stara teška industrija
koja teško zagađuje okolicu, proizvodnja energije uglavnom
sagorijevanjem lignita, zagađivanje zraka, vode, zbrinjavanje opasnog
otpada posebice kemijske industrije i rudnika.
Značajan broj zemalja ima problema s radioaktivnim zagađenjem od
ranijih atomskih proba a eksplozija nuklearne elektrane u Černobilju
je tu žitnicu Europe dobrim dijelom upropastila.
Bivše zemlje Sovjetskog Saveza iz središnje Azija popisu problem
dodaju širenje pustinja, pretjeranu irigaciju i podizanje razine
Kaspijskog mora.
"Ove probleme ne mogu riješiti donacije nego ih moraju financirati
same zemlje", rekla je dr. Bramwell za Hinu.
Ured OECD za ekologiju uz pomoć Svjetske banke, EU i drugih
organizacija finacijski, organizacijski i stručno nastoji pronaći
jeftine mjere za zaštitu okoliša u ovim zemljama i sprječavanje
zagađenja koje opet narasta.
"Usmjereni smo na traganje za sredstvima koja će omogućiti da se ono
malo novaca koje ove zemnlje imaju upotrijebi što je moguće pametnije
i učinkovitije", kaže Anna Bramwell.
Članice OECD-a, imajući na umu da zagađenje kao ni očuvanje okolice
ne poznaju državnih granica, nastoje što prije države središnje i
istočne Europe uključiti među zemlje koje se brinu o okolišu.
"Uspostavljamo središta za čišću proizvodnju u zemljama istočne
Europe ... koja mijenjaju industrijsku tehnologiju tako da na kraju
procesa ne zagađuju okolicu kao ranije", kaže dr- Bramwell pominjući
jednu od značajnijih ekoloških akcija OECD-a u bivšim socijalističkim
zemljama.
Rješavanje problema zagađivanja okoliša ukidanjem nečistih industrija
moglo bi za ove zemlje biti veoma bolno jer je skopčano s ukidanjem
radnih mjesta pri ionako visokoj nezaposlenosti.
OECD istražuje pojedine ekološke probleme i pomaže financiranje
domaćih akcija na njihovom rješavanju.
"Posebno nastojimo ohrabrivati zemlje da to čine same jer se to tako
mora raditi", naglašava koordinatorica OECD-a odgovornost svake zemlje
pojedinačno za čist okoliš.
Pojedine zemlje središnje i istočne Europe različito gledaju na
pitanja zagađenosti okoliša.
"Neki su samo dobro naučili lekciju i napravili dokumente koji se
mogu prekopirati prema uzorima koje su ponudile razvijene zemlje",
kaže viši savjetnik u hrvatskoj Državnoj upravi za zaštitu okoliša
Nenad Mikulić.
Druge zemlje, među kojima je i Hrvatska, smatraju da je nacionalna
strategija zaštite okoliša zapravo koordinacija "međusektorskih
strategija", kaže on.
"To znači da je osnova za zaštitu okoliša isto tako strategija
prostornog uređenja, enrgetskog razvoja i strategija društevnog
razvitka", kaže Mikulić.
"Glavni problem zaštite okoliša u Hrvatskoj trenutačno je politička
odluka", kaže Mikulić govoreći o iskustvima koje će ponuditi svojim
kolegama iz drugih zemalja u tranziciji.
Prema njegovim riječima, brigu o okolišu u Hrvatskoj, sada razbijenu
na nekoliko državnih tijela trebalo bi okupiti na jednom mjestu.
"Da bi se moglo ravnopravno odlučivati o okolišu mi bi morali imati
status minstarstva", naglašava on kako u Hrvatskoj očuvanju okoliša
treba dati potrebnu političku težinu.
Središnja teza moderne ekologije je da se ekološki problemi mogu
rješavati samo ekonomskim instrumentima.
"Ako želimo zbrinjavati otpad, bacati smeće, moramo izgraditi
deponiju, organizirati prijevoz i sve to uvrstiti u cijenu koju treba
snašati onaj koji otpad proizvodi", kaže Mikulić ilustrirajući tu
strategiju.
Mikulić naglašava kako se u Hrvatskoj za sada ne razmišlja na toj
valnoj dužini nego se na zaštitu okoliša gleda kao na socijalno
pitanje.
"Hrvatska je općenito gledajući očuvana i ekološki čista zemlja",
kaže predstavnik Državne uprave za zaštitu okoliša.
Međutim, u Hrvatskoj postoje ekološke crne točke koje treba sanirati.
Te crne točke su Kaštelanski zaljev, Rijeka i Šibenik kao i grad
Zagreb.
Pedeset posto izvora pitkih voda Zagreba je nepovratno zatvoreno i
moglo bi se dogoditi da "Zagreb koji se dičio pitkom vodom jednog dana
bude kupovao vodu u plastičnim bocama", kaže Mikulić ilustrirajući
probleme zagađenosti koji prijete Hrvatskoj.
Ovakvi konkretni ekološki problemi zemalja u tranziciji kao i njihovo
rješavanje naći će se na dnevnom redu skupa u Zagrebu. Ideja
organizatora, OECD-a, je da u izravnom razgovoru predstavnici
pojedinih zemalja razmijene iskustva u proteklih godinu dana koliko
je prošlo od posljednjeg sastanka.
(Hina) sl mm
161331 MET dec 96